Connect with us

Hrvatska

Zbog respiratornih infekcija gužve na hitnim prijemima, liječnici apeliraju na jednu stvar

Objavljeno

-

U posljednjih mjesec dana umrlo je gotovo 200 osoba zaraženih covidom, tjedno se bilježi više tisuća novooboljelih od covida i gripe, pa su hitni prijemi u bolnicama iznimno opterećeni, a telefonske linije obiteljskih liječnika zakrčene.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) kažu da se preko četiri tisuće novooboljelih od covida tjedno prijavi u registar zaraznih bolesti. U posljednjih mjesec dana evidentirano je 188 umrlih od i sa koronom.

Povećan interes za cijepljenje protiv hripavca

I broj je slučajeva gripe u porastu, do sada je evidentirano 858 oboljelih, najviše među djecom predškolske dobi.

Što se tiče hripavca, do sada je prijavljen 4151 slučaj. Među zagrebačkim je tinejdžerima oko 41 posto svih slučajeva. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 21 posto, Zagrebačka županija s devet posto i Primorsko-goranska županija sa šest posto prijava. U HZJZ-u navode i da je zbog postojeće situacije povećan interes za cijepljenje protiv hripavca.

Tijekom božićnih blagdana hitni odjeli u bolnicama, posebno pedijatrijski, bili su zagušeni pacijentima, potvrdio je Hini predstojnik Klinike za infektivne bolesti Ivan Puljiz.

Puljiz kaže da na Zaraznoj pregledaju dnevno i do 250 pacijenata s respiratornim infekcijama. Hripavac je prisutan najviše kod djece, a s covidom i gripom dnevno se hospitalizira dvadesetak novih pacijenata, većinom starije dobi i kroničnih bolesnika. Najveći broj pacijenata ipak se liječi preko dnevne bolnice. “Iako su čekaonice pune, hitni pacijenti ne čekaju”, ističe Puljiz.

Na hitnu po pomoć jer nema dežurstava u domovima zdravlja

Upozorava da čepove i dugosatna čekanja na Hitnoj najviše stvaraju pacijenti koji nemaju indikacije za dolazak u bolnicu, već su trebali biti zbrinuti u domovima zdravlja. “Ovakva čekanja viđamo svake godine u ovo vrijeme, apeliramo na pacijente da ne dolaze odmah u bolnicu ako nemaju komplikacija”, poručuje Puljiz.

Slična je situacija i na hitnom prijemu KBC-a Zagreb, potvrdio je pročelnik Ivan Gornik. Čekanje, kaže, ovisi o dobu dana. Ponekad se čeka duže, ali to nije pravilo. U zadnjih deset dana hospitalizirali su oko sto pacijenata s respiratornim infekcijama, a trenutno ih 12 čeka na krevet, većinom s komplikacijama gripe i covida.

Gornik ističe i kako je protiv kvalifikacije da pacijenti dolaze “bez veze na hitnu”. Ljudi, kaže, traže pomoć, a sustav je tako posložen da nemaju kamo drugdje, odnosno pacijent nije kriv što dom zdravlja nema dežurstva.

Izniman je pritisak i na hitnom prijemu Klinike za dječje bolesti, najviše zbog gripe i respiratornog sincicijskog virusa, te i dalje ima puno djece s hripavcem, kaže ravnatelj Goran Roić.

“Opterećenje na hitnom prijemu utječe na vrijeme čekanja na pregled. Dio pacijenata, pretežno dojenčadi i male djece s izraženijim kliničkim simptomima, zahtijeva hospitalizaciju. Kapaciteti pulmološkog odjela su preopterećeni, pa smo aktivirali dodatne kadrovske i smještajne kapacitete kako bismo osigurali potrebnu skrb za sve naše male pacijente”, rekao je Roić Hini.

Što se tiče domova zdravlja, njihove čekaonice ipak nisu toliko opterećene jer su se pacijenti navikli obiteljske liječnike kontaktirati najprije telefonom ili društvenim mrežama. “Telefoni su nam ovih dana zakrčeni zbog respiratornih infekcija koje su u 80 posto slučajeva uzrokovane virsom”, kaže obiteljska liječnica iz Varaždinske županije Zrinka Huđek Leskovar.

Najviše je pacijenata sa simptomima gripe i covida, te tinejdžera i djece s adenovirusom. Savjet je da pacijenti ne dolaze odmah liječniku nakon što uoče simptome respiratorne infekcije. Ako nema drugih teških simptoma, treba ostati kod kuće tri do pet dana. U slučaju temperature praćene osipom i glavoboljom, povraćanja i lošeg općeg stanja, treba odmah potražiti liječničku pomoć.

 

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.

Promjena vremena uz naoblačenje

Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.

Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.

Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

-

By

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu