Hrvatska
Muke potrošača: “U Hrvatsku stiže najlošija roba. Jednako se kvare i brendirani i ‘no name’ uređaji”
Malo je onih koji bar jednom nisu kupili neki kućanski ili elektronički uređaj pa došavši kući utvrdili da je neispravan ili ima neki tvornički nedostatak. Ono što bi zatim slijedilo činilo se logičnim, ma koliko ponekad bilo komplicirano.
S neispravnim uređajem vratili biste se u trgovinu gdje je kupljen, prijavili što ne valja pa dobili drugi, ali ispravan. Ili bi, ako takvog ne bi bilo na zalihama, zatražili povrat novca. Ili bi, pak, zatražili zamjenski uređaj dok na ovom neispravnom ne bude popravljen kvar.
No, stvari su se promijenile početkom 2023. godine kada je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o obveznim odnosima. Tim je zakonom reklamacija neispravnog uređaja postala znatno stroža, a povrat novca ili dobivanje zamjenskog uređaja puno teže ostvarivo. Naime, ako je uređaj moguće popraviti, kupac više nema pravo birati želi li zamjenski proizvod ili popravak.
Zakon izmijenjen da se ne gomila elektronski otpad
Do sada je kupac imao na raspolaganju šest mjeseci od dana kupovine da bi odlučio želi li popravak neispravnog uređaja ili zamjenski uređaj. Većina je birala zamjenski uređaj ili povrat novca, računajući da popravak može potrajati. Mnogi nisu ni znali za mogućnost popravka.
“Zakon je promijenjen kako bi se uređaji više popravljali, a manje bacali, ali trgovci lažno tvrde potrošačima da najprije moraju ići na servis jer tako stoji u novom zakonu. A to nije istina. Svi se prave nevješti, kao da nisu odgovorni, pa tvrde da će vam u ovlaštenom servisu reći hoćete li dobiti novi televizor ili povrat novca. Treba što hitnije tražiti od trgovca da uređaj uzmu nazad i vrate vam novac jer su prodavali uređaje koji su već tvornički bili neispravni ili ako je zbog neadekvatnog transporta došlo do kvara”, kaže Marko Paripović iz udruge za zaštitu potrošača Potrošački centar iz Rijeke.
Ljudi otplaćuju mobitel koji “leži” u servisu
Ana Knežević, čelnica Hrvatske udruge za zaštitu otrošača (HUZP) tvrdi da su zakoni s područja zaštite potrošača dobri, ali samo dok ne krene njihova primjena.
“Zakon o obveznim odnosima promijenio se ove godine pa svi neispravni uređaji moraju ići na dijagnostiku i popravak. Mi smo predlagali da se za sve uređaje koji se pokvare u prvih osam dana nakon kupovine odmah dobije zamjenski uređaj. Ljudi kupe mobitel, dođu doma, stilta im se ekran pa ga moraju odnijeti na popravak koji potom traje tko zna koliko. U međuvremenu otplaćaju rate za taj mobitel, a ne mogu ga koristiti. Tako ne bi bilo da je prihvaćen naš prijedlog”, napominje Knežević.
Njezin je dojam, kaže nam, da u Hrvatsku stiže roba najlošije kvalitete, bez obzira na marku i cijenu.
“Jednako se kvare i uređaji poznatih brendova i “no name” uređaji. Jednako se kvari i ono što košta 5000 eura kao i ono od 50 eura. A svrha izmjene Zakona o obveznim odnosima bila je da se smanji elektronički otpad i da se uređaji što više popravljaju pa da se otvaraju i novi mali obrti za popravak. Međutim, to nije zaživjelo”, dodaje.
“Ne žele od pasivnih postati aktivni potrošači”
Paripović iz Potrošačkog centra dio problema vidi u nedovoljnoj educiranosti potrošača.
“Ljudi se ne žele educirati i od pasivnog postati aktivni potrošač. Ljudi traže rješenje tek kada se nađu u problemu. Mnogi potrošači se i ne žale zbog kršenja njihovih prava, a trgovci koriste takvu situaciju vodeći se onim “ako prođe – prođe”. Trgovci često ne izlaze u susret potrošačima i ponašaju se kao da o potrošačima ne ovisi njihovo poslovanje. A potroščima se često ne da pisati prigovore niti voditi komunikaciju oko svojih prava”, kaže.
Svemu tome pridonosi i to što se tržište ubrzano mijenja.
“Tehnologija je jako napredovala, imamo digitalno tržište, a i prava potrošača bolje su zaštićena. Ipak, ispada da se potrošači sada moraju razumjeti i u tehnologiju, u to kako rade perilice, televizori, kako se sastavlja namještaj…”, kaže.
Najgori u EU po educiranosti potrošača
I predsjednica HUZP-a ističe nedovoljnu educiranost i informiranost potrošača u Hrvatskoj. Štoviše, kaže da je situacija po tom pitanju prilično loša.
“Prema mjerilima Europske komisije, Hrvatska je na posljednjem mjestu u Europskoj uniji po informiranosti potrošača. Na “potrošačkom semaforu” Europske komisije iz 2021. godine bili smo zadnji, kao što smo bili i 2015. godine kada je Hrvatska prvi puta bila usključena u mjerenje. A prema istom mjerenju, na posljednjem mjestu po informiranosti i educiranosti su i naši trgovci i davatelji usluga. Zato i ima puno problema. Nisu educirani ni jedni ni drugi pa je Državni inspektorat zatrpan prijavama. A tamo kukaju da nemaju dovoljno ljudi pa zaštita potrošača ide sporo”, kazala je Knežević.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




