Tech
(FOTO) UMJETNA INTELIGENCIJA I NJEN UTJECAJ NA TRŽIŠTE RADA / Okupila se stručna zajednica: “Nikad jača zadarska IT scena”
U restoranu Morita tražila se stolica više. Prolaznici su znatiželjno zavirivali ne bi li otkrili razlog tolike gužve tik do Perivoja Gospe od zdravlja.
“Što se događa?”- upitao je jedan od slučajnih prolaznika.
Pa okupila se zadarska IT zajednica na drugom meet up-u ove godine! Krenuli su ljetos najavljujući snažno polijetanje, i nakon ovoga sinoć, možemo komotno reći da su poletjeli.
Poznata lica zadarskog IT-a došla su čuti razmišljanja svojih kolega vezano za goruću temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište rada. Chat GPT unio je dozu zabrinutosti u IT sektor, ali napravio je to svojedobno i Google pa nas evo i dalje tu i radimo uz njegovu pomoć.
“Pozdrav svima i drago nam je vidjeti vas u ovolikom broju gdje zajedno gradimo zajednicu” – ovim riječima ekipu je pozdravio organizator Ive Botunac, predsjednik ZadarConnect-a.
Naime, događaj organizirao je ZadarConnect u suradnji s CroAI – Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.
Iza inicijative ZadarConnect stoji udruga Zadar Developers Hub koja je odlučno krenula u jačanje lokalne IT zajednice kroz organizaciju ovog i sličnih događaja u budućnosti. Podršku im je pružila CroAI – Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj čovjekocentrične umjetne inteligencije kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.
Tema sinoćnjeg meet up-a bila je Kako će AI utjecati na tržište rada?, a svoja viđenja situacije dali su Danijel Fatović (OTP banka d.d.), Pankracije Barać (Rentlio), Ante Panjkota (Sveučilište u Zadru) i Toni Beverin (Cognism). Panel je moderirala Martina Silov iz CroAI, izvršna direktorica udruge CroAI, koja je naglasila kako neovisno o tome što radimo, AI utječe na nas.
Imali smo tako priliku čuti da nevezano radi li se o IT firmi, korporaciji ili znanstvenoj ustanovi, razmišljanja i problemi su slični. No, ono što je svima zajedničko jest da smatraju da straha za stručnjake na tržištu nema.
“Mi imamo level2 zaposlenike i kao takvi uvijek će biti potrebni bez obzira na nove alate za koje očekujemo da će ih samo dodatno osnažiti” – naglasio je Fatović iz OTP banke.
Nekoliko pitanja bilo je upućeno profesoru Panjkoti i načinu na koji Sveučilište priprema studente za buduće poslodavce. Trebaju li poznavati i koristiti alate AI-a ili ne? – “Da, želimo da poznaju alate, ali da razmišljaju svojom glavom koristeći ih, a ne slijepo ih slijedeći”.
S druge strane par pitanja je bilo usmjereno prema Pankraciju, Toniju i Danijelu, a odnosila su se na prepoznavanje molbi za zaposlenje napravljenih pomoću ChatGPT-a. “Teško je prepoznati molbu kreiranu ChatGPT-jem”- iskren je Barać- “ali to je tek jedan od koraka u procesu u kojem je najvažnije znanje i iskustvo kandidata.”
Zaključak svih panelista je bio isti – poznavanje i korištenje alata da, svakako, ali s mjerom. Ljudski faktor u svakom od spomenutih slučajeva je ipak nezamjenjiv.
Dok GPT modeli poput ChatGPT-a imaju sposobnost generiranja koda i tekstova koji sliče ljudskom pisanju, važno je razumjeti njihove ograničenja u odnosu na ljudske programere. GPT modeli mogu generirati kod koji je sintaktički ispravan i u nekim slučajevima funkcionalan, no ne posjeduju duboko razumijevanje logike i principa koji stoje iza tog koda. To znači da iako mogu asistirati u procesu kodiranja, oni ne mogu samostalno razumjeti niti izvršiti kod na način kako to čini ljudski programer.
Ljudski programeri ne samo da pišu i otklanjaju greške u kodu, već imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, analize problema i razvoja inovativnih rješenja. Oni razumiju kontekst i svrhu koda koji pišu, što je ključno za razvoj kompleksnih softverskih rješenja. Osim toga, programeri su sposobni za kreativno mišljenje i inovacije, što je područje u kojem trenutni jezični modeli poput GPT-a još uvijek zaostaju.
Iako su GPT i slični jezični modeli postigli značajan napredak u generiranju koherentnog i relevantnog sadržaja, postoji jasna razlika između generiranja koda i razumijevanja programerskih principa koji stoje iza njega. Stoga, iako su ovi alati vrijedni asistenti u procesu programiranja, ne mogu zamijeniti ljudske programere koji donose dubinsko razumijevanje, kritičko mišljenje i kreativnost u procesu razvoja softvera.
Ako bi trebali izvući neki zaključak, onda bi rekli da za sada straha nema, treba tek vidjeti što nam budućnost nosi i daljnji razvoj alata umjetne inteligencije…
Kako bilo, nakon ovoga sinoć jasno je da za zadarsku IT scenu nema zime.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




