Connect with us

Tech

(FOTO) UMJETNA INTELIGENCIJA I NJEN UTJECAJ NA TRŽIŠTE RADA / Okupila se stručna zajednica: “Nikad jača zadarska IT scena”

Objavljeno

-

U restoranu Morita tražila se stolica više. Prolaznici su znatiželjno zavirivali ne bi li otkrili razlog tolike gužve tik do Perivoja Gospe od zdravlja.

“Što se događa?”- upitao je jedan od slučajnih prolaznika.

Pa okupila se zadarska IT zajednica na drugom meet up-u ove godine! Krenuli su ljetos najavljujući snažno polijetanje, i nakon ovoga sinoć, možemo komotno reći da su poletjeli.

Poznata lica zadarskog IT-a došla su čuti razmišljanja svojih kolega vezano za goruću temu umjetne inteligencije i njenog utjecaja na tržište rada. Chat GPT unio je dozu zabrinutosti u IT sektor, ali napravio je to svojedobno i Google pa nas evo i dalje tu i radimo uz njegovu pomoć.

“Pozdrav svima i drago nam je vidjeti vas u ovolikom broju gdje zajedno gradimo zajednicu” – ovim riječima ekipu je pozdravio organizator Ive Botunac, predsjednik ZadarConnect-a.

Naime, događaj organizirao je ZadarConnect u suradnji s CroAI – Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.

Iza inicijative ZadarConnect stoji udruga Zadar Developers Hub koja je odlučno krenula u jačanje lokalne IT zajednice kroz organizaciju ovog i sličnih događaja u budućnosti. Podršku im je pružila CroAI – Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju koja nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj čovjekocentrične umjetne inteligencije kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini.

Tema sinoćnjeg meet up-a bila je Kako će AI utjecati na tržište rada?, a svoja viđenja situacije dali su Danijel Fatović (OTP banka d.d.), Pankracije Barać (Rentlio), Ante Panjkota (Sveučilište u Zadru) i Toni Beverin (Cognism). Panel je moderirala Martina Silov iz CroAI, izvršna direktorica udruge CroAI, koja je naglasila kako neovisno o tome što radimo, AI utječe na nas.

Imali smo tako priliku čuti da nevezano radi li se o IT firmi, korporaciji ili znanstvenoj ustanovi, razmišljanja i problemi su slični. No, ono što je svima zajedničko jest da smatraju da straha za stručnjake na tržištu nema.

“Mi imamo level2 zaposlenike i kao takvi uvijek će biti potrebni bez obzira na nove alate za koje očekujemo da će ih samo dodatno osnažiti” – naglasio je Fatović iz OTP banke.

Nekoliko pitanja bilo je upućeno profesoru Panjkoti i načinu na koji Sveučilište priprema studente za buduće poslodavce. Trebaju li poznavati i koristiti alate AI-a ili ne? – “Da, želimo da poznaju alate, ali da razmišljaju svojom glavom koristeći ih, a ne slijepo ih slijedeći”.

S druge strane par pitanja je bilo usmjereno prema Pankraciju, Toniju i Danijelu, a odnosila su se na prepoznavanje molbi za zaposlenje napravljenih pomoću ChatGPT-a. “Teško je prepoznati molbu kreiranu ChatGPT-jem”- iskren je Barać- “ali to je tek jedan od koraka u procesu u kojem je najvažnije znanje i iskustvo kandidata.”

Zaključak svih panelista je bio isti – poznavanje i korištenje alata da, svakako, ali s mjerom. Ljudski faktor u svakom od spomenutih slučajeva je ipak nezamjenjiv.

Dok GPT modeli poput ChatGPT-a imaju sposobnost generiranja koda i tekstova koji sliče ljudskom pisanju, važno je razumjeti njihove ograničenja u odnosu na ljudske programere. GPT modeli mogu generirati kod koji je sintaktički ispravan i u nekim slučajevima funkcionalan, no ne posjeduju duboko razumijevanje logike i principa koji stoje iza tog koda. To znači da iako mogu asistirati u procesu kodiranja, oni ne mogu samostalno razumjeti niti izvršiti kod na način kako to čini ljudski programer.

Ljudski programeri ne samo da pišu i otklanjaju greške u kodu, već imaju sposobnost kritičkog razmišljanja, analize problema i razvoja inovativnih rješenja. Oni razumiju kontekst i svrhu koda koji pišu, što je ključno za razvoj kompleksnih softverskih rješenja. Osim toga, programeri su sposobni za kreativno mišljenje i inovacije, što je područje u kojem trenutni jezični modeli poput GPT-a još uvijek zaostaju.

Iako su GPT i slični jezični modeli postigli značajan napredak u generiranju koherentnog i relevantnog sadržaja, postoji jasna razlika između generiranja koda i razumijevanja programerskih principa koji stoje iza njega. Stoga, iako su ovi alati vrijedni asistenti u procesu programiranja, ne mogu zamijeniti ljudske programere koji donose dubinsko razumijevanje, kritičko mišljenje i kreativnost u procesu razvoja softvera.

Ako bi trebali izvući neki zaključak, onda bi rekli da za sada straha nema, treba tek vidjeti što nam budućnost nosi i daljnji razvoj alata umjetne inteligencije…

Kako bilo, nakon ovoga sinoć jasno je da za zadarsku IT scenu nema zime.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta

Objavljeno

-

By

Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.

Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić. 

Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.

Nastavi čitati

Tech

FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas 

Objavljeno

-

By

U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.

U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.

Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.

Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.

– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.

Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.

– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.

Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.

Nastavi čitati

Tech

FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota! 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.

Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.

O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…

– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.

Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.

– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu