Vladine institucije i tvrtke diljem svijeta u srijedu su isključile web stranice nakon što su otkrivena dva ozbiljna sigurnosna propusta u PHP-u, programskom jeziku na kojem se temelji velik dio interneta.

PHP se nalazi u pozadini popularnih platformi za izradu web stranica pa njegove slabosti mogu utjecati na velik broj stranica, od internetskih trgovina i novinskih portala do državnih usluga.

Wiz, jedna od sigurnosnih tvrtki koje su otkrile probleme, procijenila je da PHP pokreće oko 70 posto svjetskih web stranica. Tvrtka je rekla da se “nedostaci ubrajaju među najozbiljnije sigurnosne propuste otkrivene u PHP-u, a vjerojatno i u povijesti softvera”.

Američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) poručila je organizacijama da odmah poprave ranjive sustave ili ih uklone s mreže.

“Nedostaci često omogućuju izravan pristup datotekama ili bazi podataka poslužitelja”, objavila je NSA na platformi X.

Napadači bi ih mogli iskoristiti za preuzimanje kontrole nad web poslužiteljima bez potrebe za lozinkom.

Volker Dusch, sigurnosni inženjer u PHP Foundation, rekao je za Wall Street Journal da je riječ o najozbiljnijem problemu s kojim se PHP suočio u više od deset godina. Usporedio ga je s Heartbleedom, sigurnosnom greškom iz 2014. godine koja je potaknula svjetsku utrku u ispravljanju propusta.

Otkriće se dogodilo u vrijeme sve češćeg otkrivanja sigurnosnih propusta u softveru, čemu pridonose sve napredniji modeli umjetne inteligencije. Broj ranjivosti otkrivenih u 2026. godini mogao bi biti otprilike dvostruko veći od prošlogodišnjeg rekordnog broja. Volonteri koji rade na PHP-u objavili su ispravak u srijedu.

“Ako koristite PHP, nužno je da ga odmah ažurirate”, objavila je na svom blogu PHP Foundation, organizacija koja financira programere koji rade na tom jeziku.

Sigurnosna tvrtka Calif otkrila je nedostatke u kolovozu koristeći OpenAI-jev model GPT-5.6 Sol, u sklopu provjere PHP koda koju je financirao OpenAI.

Wiz, tvrtka u vlasništvu Googlea, objavio je da je nekoliko tjedana kasnije samostalno otkrio još neke nedostatke uz pomoć modela umjetne inteligencije, uključujući Googleov Gemini 4 Argon i GPT-5.6 Sol.

OpenAI je na platformi X objavio da smatra kako je ta greška “jedna od najutjecajnijih sigurnosnih ranjivosti u novije vrijeme”. Dodao je da ona “označava novu fazu u kojoj umjetna inteligencija može pronaći sigurnosne propuste koji utječu na internet u cjelini”.

Ethan Mollick, profesor na Whartonovoj školi Sveučilišta u Pennsylvaniji koji proučava umjetnu inteligenciju, rekao je da se tvrtke s kojima razgovara teško nose s tempom kojim moraju instalirati sigurnosne zakrpe kako bi se zaštitile od kibernetičkih napada potpomognutih umjetnom inteligencijom.

O sigurnosnim nedostacima programeri PHP-a obaviješteni su povjerljivo, a detalji su se čuvali u tajnosti dok se pripremao popravak.

Detalji su procurili na internet u utorak, dan prije planirane objave popravka, što je potaknulo žurbu u isključivanju web stranica.

U Francuskoj su web stranice lokalnih vlasti, uključujući i stranicu pariške policije, nedostupne od srijede poslijepodne. To se dogodilo na zahtjev francuske Nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

U Nizozemskoj su iz predostrožnosti isključene nacionalna usluga digitalnog identiteta DigiD, web stranica Zastupničkog doma i pa čak i stranica Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, izvijestio je nizozemski javni emiter NOS.

Belgijsko ministarstvo vanjskih poslova privremeno je isključilo svoje web stranice, prema objavi na platformi X. Centar za kibernetičku sigurnost nije zabilježio napade na belgijske web stranice.

Češka vlada također je privremeno isključila svoje stranice kako bi se provele mjere zaštite.

Australski direktorat za signale objavio je da je i njihova stranica cyber.gov.au među državnim web stranicama pogođenima sigurnosnim nedostacima, izvijestila je australska javna televizija ABC.

Više od 72 kilometra vlastite optičke mreže, 26 digitaliziranih usluga i više od 20.000 korisnika gradske aplikacije među glavnim adutima kandidature.

Zadar je osvojio priznanje za najbolji hrvatski grad u kategoriji Smart City u ovogodišnjem, devetom izboru za Najbolji grad. Svečano proglašenje održano je 21. listopada u Konvencijskom centru Amadria Parka u Šibeniku, u sklopu 10. Dana regionalnoga razvoja i EU fondova, a dodjeli je prisustvovao gradonačelnik Šime Erlić.

Ocjenjivale su se digitalne usluge, transparentnost te prometna i komunalna rješenja, s naglaskom na koristi koje donose građanima.

Jedan od ključnih aduta Zadra je više od 72 kilometra vlastite optičke mreže, kojom upravlja gradska tvrtka Inovativni Zadar. Mreža povezuje 115 lokacija, među kojima su škole, gradske ustanove i komunalna društva, te čini osnovu za povezivanje njihovih digitalnih sustava. Grad tako ima vlastitu infrastrukturu na kojoj može razvijati i nadograđivati usluge, od elektroničkog podnošenja zahtjeva do pametnog upravljanja prometom. Takva povezanost gradske mreže, ustanova i usluga jedan je od temelja daljnjeg razvoja Zadra kao pametnog grada.

„Kroz eZadrane imamo 26 digitaliziranih usluga koje pokrivaju više od 90 posto uobičajenih zahtjeva građana. To znači da se zahtjev za stipendiju, subvenciju vrtića ili autotaksi dozvolu može predati putem interneta, uz prijavu kroz sustav e-Građani. Građanin može pratiti svoj predmet i preuzeti dokumente bez dolaska u gradsku upravu. Imamo i više od 72 kilometra vlastite optičke mreže koja povezuje 115 lokacija. To je naša velika prednost i osnova za daljnje povezivanje gradskih službi. Gradimo virtualnu gradsku upravu u kojoj će građani što više poslova moći obaviti od kuće. Ovo priznanje potvrđuje da se Zadar ističe dubinom digitalizacije i integracijom svojih e-usluga s nacionalnim sustavom.“, poručio je gradonačelnik Šime Erlić.

Portal DigitalniZadar.hr dodatno povezuje gradske servise, prostorne podatke i komunalne usluge. U prometu je uspostavljen inteligentni prometni sustav koji obuhvaća 18 raskrižja. Rad semafora usklađuje se s prometnim uvjetima, a podaci se obrađuju u Gradskom centru za kontrolu prometa. Priprema se i druga faza, s proširenjem na 27 novih mikrolokacija i razvojem rješenja za prioritetni prolazak vozila hitnih službi. Cilj je bolje upravljanje prometom, smanjenje zastoja i lakše kretanje gradom.

Zadar je ove godine izborio i finale u kategoriji Eco City, u kojoj se vrednuju ulaganja u zaštitu okoliša i održivi razvoj. Među zadarskim adutima bili su sadnja novih stabala, ulaganja u gospodarenje otpadom i energetsku učinkovitost te ugovorena nabava električnih autobusa za javni prijevoz.

Svečanost proglašenja najuspješnijih gradova, općina i EU projekata organizirali su Jutarnji list, Hrvatska zajednica županija te portali gradonačelnik.hr i načelnik.hr.

Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman rekao je da između njegove tvrtke i konkurentskog Anthropica i dalje postoji temeljna razlika u pogledu na regulaciju umjetne inteligencije.

U ekskluzivnom intervjuu za Politico ustvrdio je da koristi te tehnologije opravdavaju prihvaćanje određenih rizika te da bi umjetna inteligencija trebala ostati široko dostupna javnosti.

“Mislim da među nama postoji poprilična razlika”, rekao je Altman.

Na pitanje u čemu se konkretno razilazi s Anthropicom i njegovim izvršnim direktorom Dariom Amodeijem, Altman je odgovorio prilično jasno.

“Mi vjerujemo da bi svijet trebao prihvatiti da će se događati i neke loše stvari za dobrobit umjetne inteligencije, kako bi mogao imati koristi od ove tehnologije i kako bi ljudi imali slobodu odlučivanja.”

Anthropic se već dugo smatra najsnažnijim zagovornikom regulacije umjetne inteligencije unutar industrije, što je donedavno bilo u suprotnosti s blažim regulatornim pristupom koji je preferirao OpenAI. Međutim, razlike u pristupu dviju vodećih kompanija za umjetnu inteligenciju posljednjih su se mjeseci smanjile. OpenAI je počeo podržavati stroža pravila dok se istodobno suočava s nizom istaknutih hakerskih incidenata i nepredvidivim ponašanjem svojih modela.

Altman se prošlog mjeseca složio s Amodeijevim pozivom da se uspori razvoj najnaprednijih modela umjetne inteligencije. Njegova je kompanija, slijedeći Anthropic, podržala nove zakone na razini saveznih država koji propisuju strože sigurnosne zahtjeve od onih koje je proizvođač ChatGPT-a ranije podržavao.

Osvrnuo se na kritike Anthropicu

Riječ je o suptilnom zaokretu u odnosu na prethodnu strategiju OpenAI-ja prema saveznim državama. Lobisti OpenAI-ja nedavno su podržali i dvostranački prijedlog u Zastupničkom domu koji bi od vodećih kompanija za umjetnu inteligenciju zahtijevao uključivanje vanjskih stručnjaka za procjenu sigurnosti.

Unatoč približavanju stavova, Altman je pokušao istaknuti razliku između regulatornog pristupa svoje kompanije i onoga Anthropica, pritom se osvrnuvši na kritike o regulatornom zarobljavanju koje su tehnološki savjetnici bliski predsjedniku Donaldu Trumpu upućivali Anthropicu.

“Ne slažem se s tim, ali razumijem perspektivu ljudi koji kažu da će tehnologija postati toliko moćna i da je toliko opasna da bi je trebao imati samo jedan laboratorij u San Franciscu, koji će se pobrinuti da se ništa loše ne dogodi i na neki način odlučivati kako raspodijeliti njezine koristi”, izjavio je Altman.

Takav je pristup nazvao “potpuno neprihvatljivim kompromisom” koji je u suprotnosti s “blažim regulatornim pristupom” koji zagovara OpenAI.

“Ne bih pristao na kompromis koji bi glasio: ‘Pobrinut ćemo se da ne bude velikih hakerskih napada, da ne bude zloupotrebe ove tehnologije, da ne bude nikakvih prijevara ni svih ostalih loših stvari koje će se događati’. Jer mislim da će ljudi napraviti neusporedivo, višestruko više dobrih nego loših stvari.”

Izvršni direktor OpenAI-ja poslije je dodao da ipak ne prihvaća “doista katastrofalne rizike”, uključujući mogućnost “ozbiljnog gubitka kontrole nad umjetnom inteligencijom”.

Upitan za komentar, glasnogovornik Anthropica rekao je da se njihovi “regulatorni prijedlozi odnose isključivo na najnaprednije modele”. Kompanija je također uputila na Amodeijevu raspravu s jednim investicijskim menadžerom na društvenim mrežama u kolovozu, u kojoj se osvrnuo na kritike povezane s regulatornim zarobljavanjem i mogućim posljedicama za manje kompanije.

“Anthropic je svoje prijedloge politika uvijek sastavljao vrlo pažljivo. Vrlo se trudimo iznositi prijedloge koji stavljaju u nepovoljniji položaj, odnosno usporavaju, kompanije koje razvijaju najnaprednije modele umjetne inteligencije, a istodobno daju prednost manjim konkurentima”, kazao je tada Amodei.