Connect with us

Hrvatska

Državni tajnik Nekić upozorava: Sve je češća jedna vrsta hakerskih napada

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić izjavio je u četvrtak da je primjetan rast broja državno sponzoriranih kibernetičkih napada, u 2021. godini bilo ih je 14, lani 19, a ove godine već 29.

Što se tiče špekulacija koje su to države i broja napada po njima, taj podatak nemam, no napadi uglavnom dolaze iz uvijek istih regija, rekao je Nekić u saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ne spominjući o kojim je regijama riječ.

Smatra da su „ovoga trenutka“ Hrvatska i svi njeni građani dobro zaštićeni od kibernetičkin napada.

Ne znamo ništa o spriječenim kibernetičkim napadima, kazao je Miro Totgergeli (HDZ) koji smatra da su građani najviše ugroženi sami sa sobom kad naivno daju svoje podatke drugima.

O sustavu SK@UT

Osim javnosti poznatih napada, primjerice na Inu, Hrvatske vode, postoje i brojni javnosti nepoznati slučajevi u kojima je Centar za kibernetičku sigurnost, odradio odličan posao kroz sustav SK@UT, najveći projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora, rekao je državni tajnik.

U tom su sustavu, naveo je, ovoga trenutka državna tijela, ali i starim i novim zakonom predviđena je mogućnost da u njega uđe svaki zainteresirani poslovni subjekt, isključivo na dobrovoljnoj osnovi.

Na upit Andreje Marić (SDP), Nekić je potvrdio da sustav SK@UT štiti i Ministarstvo zdravstva i zdravstven ustanove.

Kad je pak riječ o troškovima, i danas pojedine tvrtke i državne institucije koriste razna sredstva da se zaštite od kibernetičkih napada, novi će zakon pridonijeti da se ta sredstva bolje iskoriste i stvori sustav na razini države, kazao je.

Otkrio je i da Hrvatske vode, čije su računalne servere hakeri napali početkom listopada, u tom trenutku nisu bile dio SK@UT sustava, ali da su podnijele zahtjev da uđu u njega.

Broj obveznika popet će se na 600 do 700

Socijaldemokrat Željko Pavić ističe kako će jedan od poteza koje će trebati napraviti biti i procjena rizika pa pita ima li jedinstven sustav koji bi pomogao svima da lakše procijene rizike?

Imamo smjernice i međunarodne standarde kojima će se to riješiti, kaže Nekić pa naglašava kako u tom pogledu vidi potencijalnu tržišnu priliku za one koji će raditi revizije rizika.

Po starom zakonu imali smo oko 100 obveznika, a po novome će ih biti 600 do 700, to je prilika da se uključe hrvatske tvrtke i dobro zarade, poručuje. Davora Dretara (DP) brine nedostatak stručnjaka, pa pita kako država misli motivirati IT stručnjake da se zaposle u državnim tijelima, umjesto kod privatnika koji ih bolje plaćaju?

Centralizacijom svih resursa mislimo objediniti sve potrebne stručnjake, a obrazovnim sustavom stvoriti što veći broj stručnjaka potrebnih za primjenu zakona, kazao je Nekić.

Siniši Hajdašu Dončiću (SDP), kojeg brine hoće li biti dovoljna jedna godina za kategorizaciju manjih poslovnih subjekata te četiri godine za punu implementaciju zakona, odgovara da hoće.

Ukupan rok prilagodbe trajat će od 5 do 7 godina, smatramo da će to biti dovoljan rok, rekao je državni tajnik koji je Saboru predstavio zakon koji predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću, tj. transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.

Zakonom, koji je dobio potporu saborskih klubova, u domaće će se zakonodavstvo prenijeti EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti, tzv. NIS2 direktiva, koju države članice EU u svoja zakonodavstva moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024. U skladu s njom povećat će se broj sektora koji će biti obveznici jačanja mjera kibernetičke sigurnosti.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu