ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) MEĐUNARODNI KOLOKVIJ O ULOZI CRKVE U OBRAZOVANJU / Faričić: “Znanost, kultura i vjera nisu na suprotnim stranama, nego se međusobno dopunjuju!”
Koja je uloga Crkve u obrazovanju, kakva je bila uloga zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića u odgojno-obrazovnome i katehetskome procesu u Zadru tijekom 18. stoljeća, a kolika važnost ženskog liceja Sv. Dimitrija u obrazovanju dalmatinske elite?
Dio je to pitanja na koja je odgovore ponudio Međunarodni kolokvij „Uloga Crkve u obrazovanju s osobitim naglaskom na Zadar“, na kojemu su u petak u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru izlaganja održali ravnatelj Arhiva Dikasterija za evangelizaciju (Propaganda fide) u Rimu don Flavio Belluomini, isusovac i predavač na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Mikolaj Martinjak, pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Zdenko Dundović, č. s. dr. Marijana Mohorić, prof. dr. sc. Ante Bralić i doc. dr. sc. Elvis Ražov.
Kolokvij je održan u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Moderne europske diplomacije i istočnojadranski prostor“, ali i u povodu 10. godišnjice postojanja Teološko-katehetskog odjela, kojemu je na dosezima ovom prilikom čestitao rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić. Veliki doprinos osnivanju, istaknuo je, dali su tadašnji nadbiskup mons. Želimir Puljić i tadašnji rektor prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić.
– To je bila jedna vizionarska ideja koja je imala duboko korijenje i temelje u prvom sveučilištu u ovom dijelu Europe, dominikanskoj visokoškolskoj ustanovi Studium generale, osnovanom 1396. godine. To sveučilište uživalo je i posebne papinske povlastice i dobilo pravo dodjeljivati najviše akademske naslove, čime je svjedočilo značenju znanosti i visokog obrazovanja za život ovog grada i ovog dijela Europe, rekao je rektor Faričić.
Skup je bio posvećen temama koje se odnose na ulogu Crkve u sustavu obrazovanja i visokog obrazovanja. Većina sveučilišta koja danas čine glavnine žarišta razmjene ideja, znanja, tehnologija u Europi, istaknuo je rektor Faričić, osnovala je Katolička crkva ili su osnovana uz njeno posredovanje, pri čemu znanost, kultura i vjera nisu protivne jedna drugoj. One imaju drugačija područja djelovanja ali se međusobno komplementarno dopunjuju. Među velikanima iz redova Crkve koji su doprinijeli prirodnim znanostima u Hrvatskoj je najpoznatiji Ruđer Bošković, ali bilo je i puno drugih.
– Kada govorimo o zadarskom sveučilištu i njegovom Teološko-katehetskom odjelu, valja istaknuti kako je to jedan od najmlađih, ali dinamikom jedan od najboljih odjela našeg sveučilišta, zajednica koja okuplja izvrsne znanstvenike bez obzira dolaze li iz redova klerika ili laika, izuzetno znanstveno aktivne, koji gotovo svake godine priređuju međunarodne znanstvene skupove i zbornike s kompetentnim i relevantnim tema koje se odnose na Crkvu u današnjem svijetu. Nadam se da će vaš rad pridonijeti u razumijevanju i izgradnji boljih odnosa ne samo u ovom dijelu Europe, nego svugdje ondje gdje svojim poslanjem predano širite spoznaje i plemenitu ideju odgoja i obrazovanja na najvišim akademskim razinama, rekao je rektor Faričić.
Nije staro dominikansko sveučilište jedina poveznica s današnjim – dr. Bralić održao je ovom prilikom inspirativno izlaganje o liceju sv. Dimitrija, kojeg je osnovao ženski benediktinski samostan sv. Dimitrija, a nakon stradanja u požaru 1777. godine ponovno je počeo djelovati u novosagrađenoj zgradi na južnom dijelu rive, današnjem Starom kampusu Sveučilišta u Zadru. U kompleksu su bile učionice, spavaonice, kuhinja, svečana dvorana, kapela sv. Dimitrija i park na jugoistočnom dijelu bedema koji je bio odijeljen od javnosti. Zgrada je bila osmišljena da omogući školovanje i smještaj kćeri pripadnika dalmatinske elite i da im da dodatno obrazovanje koje je „priličilo“ budućim suprugama dalmatinskog višeg sloja.
– Kako se radilo o učenicama od 12 do 15 ili 16 godina, znači o osobama koje su nakon toga dolazile u dob koja se smatrala prikladnom za udaju, osobita se skrb se vodila oko kontrole ćudoređa. Učenice smještene u Liceju smjele su napuštati kompleks samo u grupama i pod nadzorom časnih sestara. O odnosu prema ćudoređu, najbolje nam govore novinski članci tijekom Prvog svjetskog rata u kojima se kao primjer moralnog pada opisuje se da su učenici gimnazije dolazili pod prozore ženskog liceja Sv. Dimitrija i dovikivali učenicama u internatu, iznio je Bralić.
Ženski zavod sv. Dimitrija i njegovu ulogu u obrazovanju kćeri dalmatinske elite imao je ograničenu ulogu zbog kratkoće njegova djelovanja. Međutim, napravljena je reprezentativna zgrada na samoj obali u kojoj sveučilišni profesori i danas podučavaju generacije studenata.
Don Flavio Belluomini održao je predavanje „Propaganda Fide i školovanje klera u Dalmaciji u 17. stoljeću“, Mikolaj Martinjak „Isusovci i školstvo – poslanje, vizija i baština“, Zdenko Dundović i Marijana Mohorić „Uloga zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića u odgojno-obrazovnome i katehetskome procesu u Zadru tijekom 18. stoljeća“, a Elvis Ražov „Ustanova Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru–ideja, realizacija i vizija“.
Dolaskom toplijih dana i sezone čišćenja, mnogi se sugrađani suočavaju s pitanjem kamo s dotrajalim namještajem, sanitarijama ili starim madracima. Podsjećamo na pravila i opcije koje nudi zadarska Čistoća d.o.o. kako bi naš grad ostao uredan.
1. Imate pravo na jedan besplatan odvoz godišnje
Svako kućanstvo u Zadru ima pravo na jedan besplatan odvoz glomaznog otpada s kućne adrese, u količini do 4 m³.
• Kako naručiti? Nemojte ostavljati otpad na ulici bez najave. Potrebno je ispuniti online zahtjev na službenim stranicama Čistoće te ga poslati na glomazni@cistoca-zadar.hr ili se prijaviti pozivom na broj 023/234 800.
• Što dalje? Nakon prijave djelatnici će vas kontaktirati radi dogovora o terminu. Tek tada iznosite otpad na dogovoreno mjesto.
2. Sami odvezite otpad u reciklažna dvorišta (bez naknade)
Ako ne želite čekati termin odvoza, glomazni otpad možete osobno i besplatno odložiti u reciklažna dvorišta.
Na području grada Zadra postoje dva reciklažna dvorišta, što je s obzirom na broj stanovnika sasvim dovoljno. Jedno se nalazi na zapadnom dijelu grada, na odlagalištu Diklo, dok je drugo u istočnom dijelu grada, u Gaženici.
U nadležnosti Čistoće su, osim navedenih, i dva reciklažna dvorišta izvan Zadra, u Novigradu i Sv. Filipu i Jakovu, u kojima djelatnici Čistoće prikupljaju otpad od stanovnika tih i okolnih općina.
Što (ne) spada u glomazni otpad?
DA: ormari, kreveti, madraci, kade, umivaonici, sudoperi, radijatori i vrtna oprema
NE: građevinski otpad (šuta) u većim količinama podliježe posebnim pravilima. Za privatne osobe je do 200 kg svakih šest mjeseci besplatno
VAŽNO!
Odlaganje glomaznog otpada pored kontejnera ili na javnim površinama bez prethodnog dogovora s Čistoćom nije dopušteno niti prihvatljivo. Čuvajmo naš okoliš i koristimo dostupne usluge koje su već uračunate u cijenu usluge!
Više informacija potražite na www.cistoca-zadar.hr ili pošaljite upit na info@cistoca-zadar.hr .
U Zadru je početkom ožujka predstavljena Udruga Besida, neprofitna organizacija posvećena promicanju usmenog pripovijedanja i kulture. Riječ je o prvoj udruzi takve vrste na području grada Zadra i Zadarske županije, čiji je cilj razvijati i afirmirati umjetnost pripovijedanja kao važan oblik kulturnog, umjetničkog i edukativnog izražavanja.
Iza osnivanja udruge stoje pripovjedačice koje već godinama svojim radom, predanošću i ljubavlju prema pričama njeguju umjetnost usmenog pripovijedanja te aktivno doprinose kulturnom životu zajednice. Upravo iz tog dugogodišnjeg iskustva, zajedničke strasti prema pričama i želje za daljnjim razvojem ove umjetničke forme proizašla je ideja o osnivanju udruge.
Članice udruge polaze od uvjerenja da priče imaju snažnu društvenu i kulturnu vrijednost – one povezuju ljude, čuvaju kolektivno pamćenje i otvaraju nove perspektive razumijevanja svijeta. Stoga Besida želi postati prostor u kojem će se priče slušati, pripovijedati, učiti i dijeliti među svim generacijama – od djece i mladih do odraslih.
Udruga djeluje na području kulturnog, umjetničkog i edukativnog stvaralaštva s posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju umjetnosti pripovijedanja. Sjedište udruge nalazi se u Zadru, dok njezino djelovanje obuhvaća područje cijele Hrvatske.
Besida okuplja pripovjedače, umjetnike i stručnjake zainteresirane za žive pripovjedačke izvedbe, istraživanje usmenoknjiževne baštine i suvremene narativne prakse. Svoje ciljeve planira ostvarivati kroz organizaciju pripovjednih programa i javnih događanja, edukativne aktivnosti poput radionica, seminara i mentorstava te kroz prikupljanje, istraživanje i interpretaciju narodnih i autorskih priča.
Početak djelovanja Udruge obilježen je svečanim okupljanjem održanim u subotu, 7. ožujka, u Caffe galeriji Gina, prostoru koji je tijekom godina postao prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika u Zadru. Okupljenima su se na početku obratile predsjednica udruge Željana Buljat i dopredsjednica Sanja Grgina, koje su zahvalile svima na dolasku i podršci te predstavile ideju i ciljeve udruge. Susret je dodatno obogaćen pripovijedanjem priča, čime je simbolično označen početak rada Udruge.
ZADAR / ŽUPANIJA
OŠ ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE / Za izgradnju dvodijelne školske sportske dvorane iz NPOO-a 2.176.460,13 eura
Uz izgradnju dvodijelne sportske dvorane, ovim projektom uredit će se i vanjski okoliš sa svim popratnim sadržajima.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je Odluku o financiranju za Izgradnju dvodijelne sportske dvorane uz Osnovnu školu Šimuna Kožičića Benje u Zadru u vrijednosti od 2.176.460, 13 eura.
Uz ovaj projekt potrebno je osigurati prostor za kuhinju i blagovaonicu, a izgradnjom nove sportske dvorane, postojeća dvorana će dobiti funkciju male dvorane.
Sredinom veljače 2026. godine ugovoreni su radovi u vrijednosti od 1.599.482,44 eura bez PDV-a s tvrtkom Hausse d.o.o. iz Solina za energetsku obnovu OŠ Šimuna Kožičića Benje. Nositelj projekta je Grad Zadar, a projekt sufinancira Europska unija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (Mehanizam za oporavak i otpornost) s bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.130.204,27 eura. Projekt bi trebao biti završen do 30. lipnja 2026. godine.
Zgrada OŠ Šimuna Kožičića Benje nakon energetske obnove zadovoljit će zahtjeve za zgrade gotovo nulte kategorije (nZEB) i trebao bi se postići energetski razred A+.
Sutra u Kino Zoni norveška drama nominirana za čak devet Oscara i nastavak Filmšnite revije
Nagrađivana predstava „Pluća“ gostuje na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar
IMATE STARI NAMJEŠTAJ ILI MADRAC? EVO KAKO GA U ZADRU MOŽETE BESPLATNO ZBRINUTI
Od danas nove cijene na benzinskim postajama: Ovoliko koštaju benzin, dizel i plin
Strava u Lici: Dva mrtva tijela pronađena u dvorištu kuće u Gospiću
ŠPICA!
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Karta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”
FOTOGALERIJA / Proljetni đir po gradu
Croatia Airlines posebnim letom iz Dubaija u domovinu vratio 157 hrvatskih državljana
(VIDEO) PROVIDUROVA / Ovaj četvrtak: Jazz u Palačama uz Kozmodrum
VIDEO / Grupa LELEK predstavljat će Hrvatsku na Euroviziji!
(VIDEO) “BROD SA 4 KAPETANA” / Teo Brajčić izvodi najnoviju pjesmu Gorana Kovačevića- Gorna. Poslušajte…
(VIDEO) NEVIĐENI LUKSUZ / Najskuplja privatna kuća nalazi se u jednoj od najjeftinijih zemalja na svijetu, kad je vidite shvatit ćete zašto
