Koja je uloga Crkve u obrazovanju, kakva je bila uloga zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića u odgojno-obrazovnome i katehetskome procesu u Zadru tijekom 18. stoljeća, a kolika važnost ženskog liceja Sv. Dimitrija u obrazovanju dalmatinske elite?

Dio je to pitanja na koja je odgovore ponudio Međunarodni kolokvij „Uloga Crkve u obrazovanju s osobitim naglaskom na Zadar“, na kojemu su u petak u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru izlaganja održali ravnatelj Arhiva Dikasterija za evangelizaciju (Propaganda fide) u Rimu don Flavio Belluomini, isusovac i predavač na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu dr. sc. Mikolaj Martinjak,  pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Zdenko Dundović, č. s. dr. Marijana Mohorić, prof. dr. sc. Ante Bralić i doc. dr. sc. Elvis Ražov.

Kolokvij je održan u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Moderne europske diplomacije i istočnojadranski prostor“, ali i u povodu 10. godišnjice postojanja Teološko-katehetskog odjela, kojemu je na dosezima ovom prilikom čestitao rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić. Veliki doprinos osnivanju, istaknuo je, dali su tadašnji nadbiskup mons. Želimir Puljić i tadašnji rektor prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić.

– To je bila jedna vizionarska ideja koja je imala duboko korijenje i temelje u prvom sveučilištu u ovom dijelu Europe, dominikanskoj visokoškolskoj ustanovi Studium generale, osnovanom 1396. godine. To sveučilište uživalo je i posebne papinske povlastice i dobilo pravo dodjeljivati najviše akademske naslove, čime je svjedočilo značenju znanosti i visokog obrazovanja za život ovog grada i ovog dijela Europe, rekao je rektor Faričić.

Skup je bio posvećen temama koje se odnose na ulogu Crkve u sustavu obrazovanja i visokog obrazovanja. Većina sveučilišta koja danas čine glavnine žarišta razmjene ideja, znanja, tehnologija u Europi, istaknuo je rektor Faričić, osnovala je Katolička crkva ili su osnovana uz njeno posredovanje, pri čemu znanost, kultura i vjera nisu protivne jedna drugoj. One imaju drugačija područja djelovanja ali se međusobno komplementarno dopunjuju. Među velikanima iz redova Crkve koji su doprinijeli prirodnim znanostima u Hrvatskoj je najpoznatiji Ruđer Bošković, ali bilo je i puno drugih.

– Kada govorimo o zadarskom sveučilištu i njegovom Teološko-katehetskom odjelu, valja istaknuti kako je to jedan od najmlađih, ali dinamikom jedan od najboljih odjela našeg sveučilišta, zajednica koja okuplja izvrsne znanstvenike bez obzira dolaze li iz redova klerika ili laika, izuzetno znanstveno aktivne, koji gotovo svake godine priređuju međunarodne znanstvene skupove i zbornike s  kompetentnim i relevantnim tema koje se odnose na Crkvu u današnjem svijetu. Nadam se da će vaš rad pridonijeti u razumijevanju i izgradnji boljih odnosa ne samo u ovom dijelu Europe, nego svugdje ondje gdje svojim poslanjem predano širite spoznaje i plemenitu ideju odgoja i obrazovanja na najvišim akademskim razinama, rekao je rektor Faričić.

Nije staro dominikansko sveučilište jedina poveznica s današnjim – dr. Bralić održao je ovom prilikom inspirativno izlaganje o liceju sv. Dimitrija, kojeg je osnovao ženski benediktinski samostan sv. Dimitrija, a nakon stradanja u požaru 1777. godine ponovno je počeo djelovati u novosagrađenoj zgradi na južnom dijelu rive, današnjem Starom kampusu Sveučilišta u Zadru. U kompleksu su bile učionice, spavaonice, kuhinja, svečana dvorana, kapela sv. Dimitrija i park na jugoistočnom dijelu bedema koji je bio odijeljen od javnosti. Zgrada je bila osmišljena da omogući školovanje i smještaj kćeri pripadnika dalmatinske elite i da im da dodatno obrazovanje koje je „priličilo“ budućim suprugama dalmatinskog višeg sloja.

– Kako se radilo o učenicama od 12 do 15 ili 16 godina, znači o osobama koje su nakon toga dolazile u dob koja se smatrala prikladnom za udaju, osobita se skrb se vodila oko kontrole ćudoređa. Učenice smještene u Liceju smjele su napuštati kompleks samo u grupama i pod nadzorom časnih sestara. O odnosu prema ćudoređu, najbolje nam govore novinski članci tijekom Prvog svjetskog rata u kojima se kao primjer moralnog pada opisuje se da su učenici gimnazije dolazili pod prozore ženskog liceja Sv. Dimitrija i  dovikivali učenicama u internatu, iznio je Bralić.

Ženski zavod sv. Dimitrija i njegovu ulogu u obrazovanju kćeri dalmatinske elite imao je ograničenu ulogu zbog kratkoće njegova djelovanja. Međutim, napravljena je reprezentativna zgrada na samoj obali u kojoj sveučilišni profesori i danas podučavaju generacije studenata.

Don Flavio Belluomini održao je predavanje „Propaganda Fide i školovanje klera u Dalmaciji u 17. stoljeću“, Mikolaj Martinjak „Isusovci i školstvo – poslanje, vizija i baština“, Zdenko Dundović i Marijana Mohorić „Uloga zadarskoga nadbiskupa Vicka Zmajevića u odgojno-obrazovnome i katehetskome procesu u Zadru tijekom 18. stoljeća“, a Elvis Ražov „Ustanova Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru–ideja, realizacija i vizija“.