Connect with us

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR / HDZ i dalje na vrhu, uvjerljivo ispred svih. SDP ima 13,4 posto podrške

Objavljeno

-

Dnevnik Nove TV i ovog mjeseca donosi najpopularnije istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj, Crobarometar.

Listopad je bio relativno miran mjesec, barem kada je domaća politika u pitanju – u izostanku većih afera.

Ispitanici Dnevnika Nove TV najčešće su razgovarali o svinjskoj kugi u Slavoniji, odnosno o požaru i zbrinjavanju otpada u Osijeku. Raste pesimizam i nezadovoljstvo radom Vlade, ali to se ne odražava značajnije na rejting stranaka.

Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih. Uživaju 29,8 posto podrške ispitanica i ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na rujan.

Slijedi SDP koji ipak bilježi kakav-takav rast te ovaj mjesec ima 13,4 posto podrške.

Najznačajnija je promjena na trećem, odnosno četvrtom mjestu: MOST je ovaj mjesec rastao na 9,2 posto podrške, platforma MOŽEMO pala na 8,2 posto te su u odnosu na rujan zamijenili mjesto.

Za više od jednog postotnog boda rastao je Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto još im uvijek nije dovoljna da budu bolji od petog mjesta.

Među strankama koje bilježe manje od 5, a opet više od barem 1 posto podrške, promjene su ovaj put značajnije.

Iako se radi o malim postotcima pa ne čudi da je donji dio tablice “nestabilniji”: na prvom mjestu u “donjem domu”, a šestom sveukupno je HSU, s 2,3 posto podrške.

Slijedi HSS s 1,7 posto te HNS s 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto.

Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje.

Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici – ovaj ih je mjesec 16,6 posto.

Što se tiče volje ispitanika da izađu na birališta, slična je kao i u rujnu: 68 posto ispitanih bi sigurno ili vjerojatno izašlo na izbore, 28 posto ispitanih sigurno ili vjerojatno ne bi. Četiri posto još ne zna bi li ili ne bi.

Što se popularnosti političara tiče, zanimljivo je vidjeti u kojoj se mjeri popularnost stranaka podudara s popularnošću njihovih lidera.

Negdje je to vidljivo, ali negdje baš i ne, pogotovo kad je riječ o premijeru Plenkoviću, ali i šefu SDP-a Peđi Grbinu.

Naime, najpozitivniji političar u Hrvatskoj ovog je mjeseca predsjednik Republike, Zoran Milanović. Na njega pozitivno reagira 46 posto ispitanika. Na drugom je mjestu Božo Petrov, kojeg kao pozitivca vidi 38 posto ispitanika. Slijedi Ivan Penava s 34 posto “pozitive”. Četvrti je Tomislav Tomašević koji je pozitivan za 31 posto ispitanih, a peti Andrej Plenković.

Ni ovaj mjesec, dakle, među najpozitivnijim političarima nema Peđe Grbina, iako je SDP druga po popularnosti stranka u državi.

No ima nešto jako zanimljivo i na listi najnegativnijih: na čelu joj je, kao i obično, Milorad Pupovac – za 77 posto ispitanika on je negativac.

No, na drugom mjestu je po prvi put Andrej Plenković, koji bilježi 62 posto loših reakcija, što je njegov novi “negativni” rekord.

Za sve ispitane on je ovaj mjesec antipatičniji i od Gordana Jandrokovića, koji je negativac za 61 posto ispitanih, odnosno čak i od Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića, koji izazivaju negativnu reakciju kod 56, odnosno 55 posto ispitanih.

Što se tiče neto omjera, odnosno usporedbe pozitivnog i negativnog doživljaja, jedino je predsjednik Republike u plusu, i to za jedan posto.

Svi ostali su u – kada se negativan doživljaj oduzme od pozitivnog – minusu. Božo Petrov je na minus pet, Karolina Vidović Krišto na minus 6, Ivan Penava na – 12 a Davorko Vidović na – 13.

Može li se, dakle, iz trenutne nepopularnosti Andreja Plenkovića iščitati i nešto vezano uz podršku radu Vlade?

Ovaj mjesec bi se možda i moglo: čak 71 posto ispitanih ne podržava rad Vlade, što je za čak 6 postotnih bodova više nego u rujnu. 23 posto i dalje podržava, dok 6 posto ne zna, odnosno nema stav.

Kao i obično, i zadovoljstvo smjerom u kojem ide država donekle se podudara s podržavanjem rada Vlade: čak 73 posto ispitanih misli da država ide u krivom smjeru, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na prošli mjesec. 23 posto vjeruje da je Hrvatska na dobrom putu, 6 posto nema stav.

Istraživanje je provedeno između 1. i 22. listopada na uzorku od 993 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

-

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu