Connect with us

Hrvatska

SUPERIZBORNA 2024. / Slažu se kombinacije uoči godine u kojoj ćemo na birališta čak tri puta…

Objavljeno

-

Zagrijava se domaća politička scena uoči superizborne 2024. U njoj bismo na birališta trebali izići čak tri puta: prvo na europske, pa na parlamentarne i na kraju godine na predsjedničke izbore. Slažu se kombinacije, na sve strane traju pregovori. Traje bitka za svaki glas i pokušaji okrupnjavanja stranaka koje žele prijeći izborni prag. Socijaldemokrati su ušli u savez s HSS-om i Laburistima. Most se dogovorio sa Suverenistima. IDS želi suradnju s PGS-om, Fokusom, Čačićevim Reformistima i Nezavisnom platformom Sjever župana Matije Posavca.

Davorko Vidović, predsjednik Socijaldemokrata rekao je da su danas u Saboru imali raspravu o rebalansu proračuna što je bila, kako je rekao, prilika da se rekapitulira što se događa s Hrvatskom zadnjih 30 godina.

– Ovo je zemlja koja ima kumulativnu nultu stopu rasta 30 godina, zemlja iz koje je poslije rata izbjeglo pola milijuna ljudi, zemlja u kojoj se može dogoditi da netko opljačka milijardu kuna u javnom poduzeću. Mi možemo zatvarati oči pred time, ali ako se ne promijeni model upravljanja zemljom i ukoliko ne budemo imali vladavinu prava, mi više ne možemo izdržati jedan mandat koji imamo 30 godina, rekao je.

Istaknuo je kako njima nije cilj osvajanje izbornog praga. 

– Mi okupljamo ljude koji žele ozbiljnu i korjenitu promjenu i svi koji shvaćaju i mogu osloboditi potencijal ove zemlje su dobrodošli, istaknuo je. 

Promjena političke paradigme

– Nas interesira promjena političke paradigme, a osvajanje mandata je preduvjet da bi se to moglo ostvariti. Nismo ideološki fundamentalisti, ali računamo da postoji od centra do ljevice dovoljno prostora i da postoji puno ljudi izvan političkih stranaka koje pozivamo da nam se priključe u stvaranju naše Hrvatske, a ne njihove koja počiva na klijentelizmu, rekao je Vidović.

Dodao je i kako je prvi partner kojeg su poželjeli IDS, s kojima su razgovore počeli u siječnju/veljači, ali pregovori nisu uspjeli.

Dalibor Paus, predsjednik IDS-a rekao je kako je istina da imaju puno zajedničkoga.

– IDS na neki način pokazuje da je moguća drugačija paradigma u Republici Hrvatskoj. Jedan drugačiji, kvalitetniji način upravljanja zbog toga i je tu gdje je.

– Što se tiče razgovora i koalicijskih pregovora, ne bih govorio o pregovorima koji nisu uspjeli u ovom trenutku. Nije bio to razgovor samo isključivo između socijaldemokrata i IDS-a, bilo je tu još stranaka u tom razgovoru, dakle, jedan multipartitni razgovor. U jednom trenutku mi i PGS smo izašli iz tih razgovora. Mi i PGS smo potpisali koaliciju još u srpnju, sporazum za parlamentarne i europarlamentarne izbore, rekao je.

Istaknuo je da je to jedna koalicija koja je ispitana u nekoliko izbornih ciklusa i koja je postizala uvijek dobar rezultat.

– Osvajali smo tri mandata i skoro pa četvrti. A ono što nam brojke sada govore da smo i sada tu negdje, naglasio je Paus.

Razgovori IDS-a s reformistima i Fokusom u završnoj fazi

Rekao je i kako razgovaraju i s ostalim strankama koje su im bliske.

– Razgovori s reformistima i s Fokusom su u završnoj fazi i ja se nadam da će do koalicije doći, odnosno ne vidim razloga da ne dođe. To će biti jedna koalicija zaista stranaka koje su pokazale rezultate na lokalnoj razini, koje imaju nekakve rezultate iza sebe, stranke koje mogu ponuditi rješenje za probleme koje muče Hrvatsku. A hoće li će biti još koja stranka, mi se nadamo da hoće, jer želimo Hrvatskoj dati jedno novo rješenje koje je drugačije od ovoga koje je sad, istaknuo je.

Koalicija Hrvatski suverenisti – Most

Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista rekao je kako su u koaliciji s Mostom.

– Koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista nudi ono što od centra na desno birači žele, a to je da ne dođe do rasipanja glasova. Ova koalicija ostvarit će izuzetan rezultat i neće dozvoliti da brojni glasovi od centra na desno propadnu. Nudimo zajedništvo i jedine ozbiljne političke opcije u ovom trenutku su upravo ove dvije opcije, rekao je.

Istaknuo je da vjerujem kako će im se do izbora priključiti još neki istaknuti pojedinci sličnog svjetonazora, te da se buduća vlast neće moći sastaviti bez njih.

– Mi u ovom trenutku na političkoj sceni imamo potencijalne kandidate za premijera, Peđu Grbina iz SDP-a, koji je doslovno uništio svoju vlastitu stranku, Sandru Benčić koja je studirala nekih 18 godina, te Andreja Plenkovića koji je pokrovitelj korupcije, koji je u zadnjih sedam godina promijenio 22 ministra. Imamo situaciju da se u roku od 24 sata, uhiti 12 navijača nakon utakmice u Osijeku zbog pjevanja nepoćudnih pjesama i završe u zatvoru nepravomoćnom presudom od mjesec dana, a s druge strana imate Franu Barbarića, istaknutog člana HDZ-a, koji je povezan s aferom “plin za cent”, koji je bespravno sagradio vilu na Hvaru i vjerojatno bespravno priključio struju na tu vilu i dan danas je na čelu HEP-a i dan danas se rade izvidi, koji već traju tri mjeseca. Jedini kandidat za premijera koji može ponuditi nešto bolje, kvalitetnije i pravednije će upravo biti kandidat Mosta i Hrvatskih suverenista, istaknuo je Pavliček.

Poručio je građanima da razmisle kada budu išli na glasovanje žive li danas bolje i kvalitetnije nego prije sedam ili četiri godine i mogu li si radnici ili umirovljenici sa svojom plaćom ili mirovinom priuštiti ono što su mogli prije sedam ili četiri godina?

– Odgovor je jednostavan – ne mogu. Razlog tome je upravo katastrofalna politika koju je vodio HDZ, gdje smo ušli u Eurozonu u doba najveće gospodarske krize, gdje smo mi jedini uz kolege iz Mosta bili protiv, jer smo govorili da će doći do neopravdanog dizanja cijena, što se i dogodilo. Meni je žao građana. Ljudi danas žive drastično loše i ne mogu spojiti kraj s krajem, istaknuo je.

Osvrnuo se i na inicijativu skupljanja potpisa za opoziv ministrice poljoprivrede Marije Vučković zbog afričke svinjske kuge.

– Imamo daleko preko 31 potpisa, možda i najviše od svih ostalih inicijativa. Ovdje se radi o opstanku ili nestanku hrvatskog sela, odnosno tradicijskog svinjogojstva. Nažalost, ministrica se nije snašla. Nakon ovoga ćemo imati uništeno tradicijsko svinjogojstvo u Slavoniji, Baranji, Srijemu i velikom dijelu Hrvatske, rekao je.

Nikola Mažar, HDZ odgovorio je Vidoviću koji je rekao da je kumulativni rast 0%.

– Službeni podaci govore da, konkretno za Republiku Hrvatsku, kumulativni gospodarski rast od prije pandemije 2019. do danas iznosi 13%. To je drugi najveći kumulativni gospodarski rast u EU. U konačnici vidjeli smo da i Svjetska banka je napravila nove izmjene na način da se sa 0,7, koliko je bilo predviđeno da gospodarski rast ove godine iznosi, povećava sada na 2,8, daleko iznad prosjeka EU koji će iznositi 0,6.

O afričkoj svinjskoj kugi

Osvrnuo se i na izjave Pavličeka, vezano za afričku svinjsku kugu.

–  Žao mi je što neke političke stranke u nedostatku svog političkog programa žele profitirati na ljudskoj nesreći. Afrička svinjska kuga je trenutno u 25 zemalja. Ja ne znam vlada li HDZ u 25 zemalja? Ono što smo mogli čuti sa veterinarskog instituta je da je Afrička svinjska kuga treći najteži virus koji uopće postoji u veterini, da je smrtnost najniža 80%, i da jedini način da spriječimo širenje Afričke svinjske kuge je da poštujemo mjere. Ono što je činjenica, vlada Republike Hrvatske je do sada isplatila 2,2 milijuna eura. Danas je isplaćeno 1,1 milijuna eura pomoći i danas je Europska komisija odobrila Hrvatskoj 10 milijuna eura za indirektnu pomoć. Ono što je bitno, kao i svaka druga kriza, odgovoran pristup, iskren pristup na činjenicama, pomoći sada, ali i brinuti cijelo vrijeme. Svinjska kuga neće završiti za seljaka kada ona više ne bude. Bit će još godina dana kada se neće smjeti uzgajati svinje i tada će vlada Republike Hrvatske biti uz slavonskog seljaka, rekao je.

Datum izbora

Na pitanje kada će biti parlamentarni izbori, Mažar je rekao kako će biti u ustavnom roku.

– Hrvatska demokratska zajednica će predložiti predsjedniku Republike, koji će onda odrediti datum. Što se tiče nas, izbori mogu biti već i sutra, rekao je dodavši da je bitno da što više ljudi izađe na izbore.

– Vidimo da po svim anketama Hrvatska demokratska zajednica raste, da smo jedina stabilna politička stožerna opcija. Građani vrednuju i pozdravljaju politiku kontinuiteta, stabilnosti i sigurnosti. Vjerujem da ćemo u tom smjeru ići i nećemo imati problema sa našim koalicijskim potencijalom, rekao je Mažar.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

-

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu