ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNA SJEDNICA SENATA: Imenovana nova uprava Sveučilišta u Zadru
Na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zadru 3. listopada 2023. godine rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić predložio je prorektore koje je potvrdio Senat.
Imenovani su:
prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić,
prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić,
prorektorica za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević
i prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Dana 2. listopada rektor prof. dr. sc. Josip Faričić imenovao je pomoćnicu rektora za kvalitetu izv. prof. dr. sc. Ivanu Lončar.
Prorektori i pomoćnica rektora imenovani su za mandatno razdoblje rektora do 30. rujna 2027. godine.
Prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, redovita profesorica, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za germanistiku – prorektorica za studente i studije (zaduženja: kvaliteta studiranja, uključivanje studenata u sveučilišne i izvansveučilišne aktivnosti, studentski standard, prijediplomski, diplomski i integrirani studiji, ISVU, priprema inicijalnih akreditacija i reakreditacija studijskih programa)
Anita Pavić Pintarić redovita je profesorica u području humanističkih znanosti, polje filologija (germanistika) na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Težište njenog znanstvenog rada obuhvaća izražavanje emocionalnosti, fiktivnu usmenost, frazeologiju, translatologiju, pragmalingvistiku te kontrastivno i dodirno jezikoslovlje. Surađivala je na nizu međunarodnih znanstvenih projekata i vodila bilateralni istraživački projekt. Objavila je šezdesetak znanstvenih članaka i dvije znanstvene monografije, od kojih jednu samostalno (Deutsche und kroatische Idiome kontrastiv. Eine Analyse von Ausdruck und Funktion, 2015.), a jednu u koautorstvu (Prostor i kretanje u govorima zadarskoga kraja, 2021.). Izvršna je urednica za jezikoslovlje u časopisu GEM – Germanistica Euromediterrae te kourednica pet knjiga. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a bila je i članica organizacijskog i znanstvenog odbora mnogih znanstvenih skupova. Od 2019. do 2023. godine bila je pročelnica Odjela za germanistiku, a od 2013. znanstvena voditeljica Austrijske knjižnice Dr. Alois Mock. Sudjeluje u radu niza povjerenstava i radnih skupina, a redovito sudjeluje u programima popularizacije znanosti i povezivanju znanstvenika i škola.
Prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, redoviti profesor u trajnom izboru, područje društvenih znanosti, polje psihologija, Odjel za psihologija – prorektor za znanost i informacijsku infrastrukturu (zaduženja: znanstvena djelatnost uključujući znanstvene projekte i znanstvenu infrastrukturu, poslijediplomski doktorski studiji, specijalistički studiji, digitalizacija)
Zvjezdan Penezić je redoviti profesor u trajnom izboru na Odjelu za psihologiju. Predaje na svim sveučilišnim razinama studija, a posebno područje interesa mu je psihologija ličnosti. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika (Upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom: Kompetencijski profil ravnatelja, 2016.), koautor jedne znanstvene monografije (Ličnost: Razvojno-psihološka perspektiva, 2018.) i kourednik dvije znanstvene monografije izdane u Hrvatskoj (Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva, 2014.) i u inozemstvu (Parenthood and parenting in Croatia: a developmental and socio-cultural perspective, 2015.). Autor je i koautor više od 80 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u relevantnim psihologijskim časopisima i publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a brojne rezultate istraživanja uspješno je predstavio i na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Glavni je urednik časopisa Suvremena psihologija. Bio je istraživač na šest znanstveno-istraživačkih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Trenutno je suradnik na dva projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj je dijela projekta Horizon 2020 Research for Society koji se izvodi na Sveučilištu u Zadru. Bio je mentor za izradu preko 100 diplomskih radnji i završnih radova, za četiri obranjene doktorske disertacije, te komentor dvije doktorske disertacije. Bio je pročelnik Odjela za psihologiju i prorektor Sveučilišta u Zadru. Za znanstveni i stručni rad dobio je više nacionalnih nagrada.
Izv. prof. dr. sc. Lena Mirošević, izvanredna profesorica, područje interdisciplinarnih znanosti, polje geografija, Odjel za geografiju – prorektorica za organizaciju, ljudske potencijale i izdavaštvo (zaduženja: koordiniranje sveučilišnih centara, službi i ureda, unaprjeđenje uvjeta rada, unaprjeđenje i usavršavanje zaposlenika, izdavačka djelatnost, knjižnična djelatnost)
Lena Mirošević izvodi nastavu na prijediplomskom i diplomskom studiju geografije, te na poslijediplomskom studiju Jadran – poveznica među kontinentima na Sveučilištu u Zadru, a od 2020. godine sudjeluje u izvođenju nastave na zajedničkom obrazovnom programu Europskog sveučilišta za pametno i održivo upravljanje urbanim obalnim prostorima (EU-CONEXUS). Područje znanstvenog interesa su kulturalna i historijska geografija. Bila je zamjenica pročelnice i pročelnica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Suvoditeljica je poslijediplomskoga doktorskog studija Jadran – poveznica među kontinentima. Bila je suradnica na nekoliko znanstvenih projekata, suradnica je na jednom znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a bila je i voditeljica projekta Kulturni krajolik kao izvor znanja o organizaciji prostora koji je financiralo Sveučilište u Zadru. Samostalno i u koautorstvu objavila je veći broj znanstvenih radova, od toga 20 u časopisima indeksiranim u WOS-u i Scopusu, a sudjelovala je i na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Prof. dr. sc. Marko Lukić, redoviti profesor, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za anglistiku – prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju (zaduženja: internacionalizacija, uspostava i provedba međuinstitucijske suradnje u području znanosti, visokog obrazovanja i kulture)
Marko Lukić je redoviti profesor na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru, gdje predaje kolegije iz američke književnosti, gotičkog i horor žanra, popularne kulture i kulturnih teorija. Njegovi istraživački interesi uključuju američku popularnu kulturu, humanu geografiju i prostornost u književnosti i filmu te suvremeni žanr horora. Objavio je velik broj znanstvenih radova, a kod uglednog svjetskog izdavača Palgrave Macmillan objavio je knjigu Geography of Horror – Spaces, Hauntings and the American Imagination (2022.). U više mandata bio je pročelnik Odjela za anglistiku. Glavni je urednik časopisa [sic] – časopisa za književnost, kulturu i književno prevođenje, direktor je međunarodne konferencije Re-Thinking Humanities and Social Sciences te suosnivač udruge Centar za društveno-humanistička istraživanja. Predsjednik je Hrvatskoga Kendo saveza.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, izvanredna profesorica, područje humanističkih znanosti, polje filologija, Odjel za hispanistiku i iberske studije – pomoćnica rektora (zaduženja: koordinacija sustava za osiguravanje i unaprjeđenje kvalitete svih aspekata rada Sveučilišta u Zadru)
Ivana Lončar završila je studij španjolskog jezika i književnosti i komparativne književnosti i doktorirala u području hispanske lingvistike na Sveučilištu u Zagrebu. Od akad. god. 2018./2019. zamjenica je pročelnika Odjela za hispanistiku i iberske studije, a od akad. god. 2021./2022. voditeljica je Centra za strane jezike Sveučilišta u Zadru. Od 2017. do 2022. bila je predsjednica sveučilišnog Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete. Godine 2019. dobila je Rektoričinu nagrada za izuzetna postignuća na promicanju sustava osiguravanja i unapređivanja kvalitete Sveučilišta u Zadru. Usavršavala se na brojnim stranim sveučilištima (Sveučilište Complutense u Madridu, Sveučilište Alcalá de Henares, Sveučilište Ivane Javakhishvili u Tbilisiju i dr.) te izlagala na više znanstvenih skupova u inozemstvu. Trenutno surađuje na dva međunarodna frazeološka projekta, a njeni su znanstveni interesi u području frazeografije, leksikografije i traduktologije. Godine 2023. objavila je Hrvatsko-španjolski rječnik.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






