Connect with us

Svijet

Tri zemlje se pripremaju za nuklearna testiranja? “Vraćamo se užasnim idejama iz Hladnog rata”

Objavljeno

-

Rusija, SAD i Kina posljednjih su godina izgradile nova postrojenja i iskopale nove tunele na svojim lokacijama za nuklearna testiranja, pokazuju snimke koje je ekskluzivno dobio CNN, u vrijeme kada su napetosti između tri nuklearne velesile dosegle najviše razine u posljednjih nekoliko desetljeća.

I dok nema dokaza da Rusija, SAD ili Kina planiraju vršiti nuklearna testiranja uskoro, snimke koje je s CNN-om podijelio ugledni analitičar studija o neširenju nukelarnog oružja ilustriraju nedavna proširenja na tri lokacije za nuklearna testiranja u usporedbi sa stanjem od prije tek nekoliko godina, prenosi CNN.

Jedna lokacija je u kineskoj regiji Xinjiang na krajnjem zapadu zemlje, druga u ruskom arhipelagu u Arktičkom oceanu, a treća u SAD-u, u pustinji u saveznoj državi Nevadi.

“Ima mnogo naznaka da bi Rusija, Kina i SAD mogle ponovno započeti s nuklearnim testiranjima,” kaže za CNN Jeffrey Lewis, profesor u centru za proučavanje neširenja oružja pri Institutu za međunarodne studije Middlebury.

Nijedna od zemalja to nije učinila još otad je podzemno nuklearno testiranje zabranjeno 1996. godine. Kina i SAD potpisale su sporazum o zabrani, no nisu ga ratificirale.

Umirovljeni poručnik američkih zračnih snaga i bivši obavještajni analitičar Cedric Leighton pregledao je snimke lokacija za testiranja i došao do sličnog zaključka.

“Očito je da su sve tri zemlje uložile mnogo vremena, truda i novca ne samo da moderniziraju svoje nuklearne arsenale, već i da pripreme aktivnosti potrebne za eventualno testiranje,” zaključio je on.

Moskva je ratificirala sporazum o zabrani, no ruski predsjednik Vladimir Putin u veljače je izjavio da će narediti testiranje ako SAD napravi prvi potez, dodavši da “nitko ne bi smio gajiti opasne iluzije da se globalna strateška ravnopravnost može uništiti.”

Ova proširenja donose rizik od početka utrke u moderniziranju infrastrukture za testiranje nuklearnog oružja u vrijeme kada vlada duboko nepovjerenje između Washingtona i dvije autoritarne vlade, kažu analitičari, iako ne vjeruju da je ideja stvarnog oružanog sukoba neizbježna.

“Prijetnja od nuklearnog testiranja sastoji se u razini do koje bi mogla ubrzati već rastuću utrku u naoružanju između SAD-a s jedne i Rusije i Kine s druge strane,” objašnjava Lewis. “Posljedice su takve da bismo mogli potrošiti ogromne svote novca, a da time nećemo postati nimalo sigurniji.”

Ako do testiranja dođe, svijet će za to znati – svaku veliku podzemnu eksploziju detektira Međunarodni sustav za nadzor, mreža 337 postrojenja kona nadzire planet u potrazi za znakovima nuklearne eksplozije.

Direktor projekta za nuklearno informiranje u Federaciji američkih znanstvenik Hans Kristensen slaže se da postoji veliki rizik od eskalacije testiranja ako bi jedna velika sila povukla prvi potez.

“One minute kada jedna nuklearna sila negdje testira bombu, pravila više nema, jer nema sumnje da će svi početi činiti isto,” kaže on.

Izvješće stockholmskog Instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI) od lipnja navodi kako Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto svog nuklearnog oružja na svijetu. Procjenjuje se da SAD ima preko 3.700 nuklearnih bojevih glava, a Rusija oko 4.500. Obje zemlje svoje strateške nuklearne arsenale drže u stanju visoke spremnosti, što znači da se nuklearno oružje može lansirati u kratkom roku.

Kineski nuklearni arsenal narastao je od 350 bojevih glava u siječnju prošle godine do 410 u siječnju ove godine.

Koja je poanta testiranja?

Ako su sve tri zemlje zaustavile testiranja 90-ih, zašto ih ponovno pokrenuti?

Lewis vjeruje kako se time žele dobiti novi, moderniji podaci i računalni modeli o tome što nuklearna eksplozija zaista može učiniti. SAD i Rusija provele su stotine testova, no Kina je provela samo 40-ak i ima značajno manje podataka.

Prva nuklearna sila svijeta, SAD, provela je 1.032 testa, prvi od kojih je proveden 1945., a posljednji 1992, pokazuju podaci UN-a. SSSR, i danas Rusija, proveo je 715 između 1949. i 1990. godine, a Kina 45 između 1964. i 1996.

Lewis vjeruje da i SAD i Kina i Rusija žele biti prve koje će razviti “egzotično” oružje budućnosti, što također stvara potrebu nuklernih testiranja tih mogućih sustava.

“Na rubu smo neke vrste SF budućnsti gdje se vraćamo svim tim užasnim idejama iz Hladnog rata,” upozorio je Lewis.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

By

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina priznala taktičke uspjehe Rusije u regiji Harkiv

Objavljeno

-

By

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv.

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

“Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa.

Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine.

U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kod Sheinovih dobavljača u Kini i dalje se radi 75 sati tjedno

Objavljeno

-

Radnici nekih dobavljača kineskog giganta brze mode Sheina i dalje rade 75 sati tjedno unatoč obećanju kompanije da će poboljšati uvjete. Nova istraga švicarske aktivističke skupine Public Eye nadovezala se na njezino izvješće iz 2021. godine, u kojem je utvrđeno da brojni zaposlenici na šest lokacija u Guangzhouu rade prekovremeno.

Prema ovoj organizaciji, koja je intervjuirala 13 zaposlenica u šest tvornica u Kini koje opskrbljuju Shein, prekomjerni prekovremeni rad i dalje je uobičajen za mnoge radnike.

Shein je za BBC rekao da naporno radi na rješavanju pitanja koja je pokrenulo izvješće Public Eyea i da je napravio značajan napredak u poboljšanju uvjeta.

Shein je brzo rastao otkako je osnovan 2008. i bio je jedna od mnogih internetskih kompanija koje su procvjetale tijekom karantene zbog pandemije covida. Njegova formula širokog asortimana jeftine odjeće – uz kampanje na Instagramu, TikToku i drugim društvenim medijima – pretvorila ga je u jednu od najvećih modnih kuća na svijetu.

Oslanja se na tisuće dobavljača, kao i ugovornih proizvođača, u blizini svog sjedišta u Guangzhouu te je u mogućnosti proizvesti novu odjeću u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci.

U prosjeku rade 12 sati dnevno

Međutim, zaposlenica koja je 20 godina radila za šivaćim strojevima rekla je za Public Eye: “Radim svaki dan od 8 ujutro do 22.30 navečer i svaki mjesec uzimam jedan slobodan dan. Ne mogu si priuštiti više slobodnih dana jer to previše košta.”

Spomenutih 13 zaposlenica tvornice intervjuirano je u ljeto 2023. Ispitanici su radili na proizvodnim mjestima zapadno od sela Nancun u području Guangzhoua u južnoj Kini.

Public Eye se nije vratio u sam Nancun, koji je bio mjesto izvornih intervjua, tvrdeći da je atmosfera bila previše rizična zbog medijske pozornosti početnog izvješća.

Ispitanice u dobi između 23 i 60 godina rekle su da u prosjeku rade 12 sati dnevno, što ne uključuje pauze za ručak i večeru. Rekle su da obično rade šest do sedam dana u tjednu.

Sheinov Kodeks ponašanja za dobavljače kaže da radnici ne bi smjeli raditi duže od 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Brend je priznao da je ovo dugoročni problem kada ga je Public Eye prvi put osvijestio 2021. godine.

U svom odgovoru na posljednje izvješće, Shein je rekao da je dugo radno vrijeme u sektoru zajednički izazov na čijem rješavanju brendovi, proizvođači i drugi faktori ekosustava moraju raditi zajedno. U odgovoru još stoji da to nije problem jedinstven za Shein, koji je predan odigrati svoju ulogu u poboljšanju situacije u vlastitom opskrbnom lancu.

Radnice su također tvrdile da se njihove plaće gotovo nisu promijenile od prve istrage i da variraju između 6000 i 10.000 juana mjesečno (663 do 1104 funte). Public Eye kaže da je osnovna plaća za radnice prije dodatka za prekovremeni rad 2400 juana (265 funti). Prema Asia Floor Wage Allianceu, plaća koja u Kini jamči normalan život iznosi oko 6512 juana (719 funti).

Ispitanice su tvrdile da u slučaju pogreške moraju napraviti izmjene na odjeći i da za to nisu plaćene.

“Tko god pogriješi, odgovoran je da to ispravi. Morate riješiti problem u svom radnom vremenu”, rekao je 50-godišnji nadzornik.

Mala djeca se čuvaju u tvornicama, tinejdžeri pakiraju stvari 

Radnice su također rekle da su primijetile porast broja nadzornih kamera u tvornicama i da vjeruju kako se snimke šalju Sheinu u stvarnom vremenu kako bi se mogli provoditi propisi.

Public Eye je također primijetio da se mala djeca čuvaju u tvornicama, da tinejdžeri pakiraju stvari i da se zabrana pušenja ne provodi.

U odgovoru za BBC, Shein je napisao da ulaže desetke milijuna dolara u jačanje upravljanja i usklađenosti u svom opskrbnom lancu.

“Aktivno radimo na poboljšanju prakse naših dobavljača, među ostalim da su radni sati dobrovoljni i da su radnici pravedno nagrađeni za ono što rade, a također prepoznajemo važnost suradnje u industriji kako bismo osigurali kontinuirano poboljšanje i napredak u ovom području. Kao rezultat naših napora, istraživanje koje smo proveli s našim revizorima otkrilo je da radnici u pogonima dobavljača Sheina u Kini zarađuju osnovne plaće koje su znatno više od prosječne lokalne minimalne plaće”, stoji u odgovoru Sheina.

Shein je za Public Eye rekao da su njegovi dobavljači dužni poštivati lokalne zakone i propise koji reguliraju plaće i radno vrijeme: “Tamo gdje se otkriju kršenja naše politike upravljanja poduzimamo čvrste mjere, uključujući prekid poslovnog odnosa.”

Što se tiče nadzornih kamera, Shein je za Public Eye rekao da su dobavljači sami donosili odluke o postavljanju kamera u svoje objekte te da kompanija nije imala pristup izvorima sigurnosnih kamera ili snimkama dobavljača.

Što se tiče djece u tvornicama, kompanija je za Public Eye odgovorila: “Strogo sprječavamo dječji rad. Sva kršenja tretiramo s najvećom ozbiljnošću.”

Priznaje se da tvorničko osoblje ponekad ima problema s usklađivanjem radnog vremena i brige o djeci, što može rezultirati time da radnici dovode svoju djecu na radno mjesto: “Svjesni toga, pružamo financijsku potporu dobavljačima za stvaranje centara za brigu o djeci unutar ili u blizini njihovih prostorija.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu