Svijet
Tri zemlje se pripremaju za nuklearna testiranja? “Vraćamo se užasnim idejama iz Hladnog rata”
Rusija, SAD i Kina posljednjih su godina izgradile nova postrojenja i iskopale nove tunele na svojim lokacijama za nuklearna testiranja, pokazuju snimke koje je ekskluzivno dobio CNN, u vrijeme kada su napetosti između tri nuklearne velesile dosegle najviše razine u posljednjih nekoliko desetljeća.
I dok nema dokaza da Rusija, SAD ili Kina planiraju vršiti nuklearna testiranja uskoro, snimke koje je s CNN-om podijelio ugledni analitičar studija o neširenju nukelarnog oružja ilustriraju nedavna proširenja na tri lokacije za nuklearna testiranja u usporedbi sa stanjem od prije tek nekoliko godina, prenosi CNN.
Jedna lokacija je u kineskoj regiji Xinjiang na krajnjem zapadu zemlje, druga u ruskom arhipelagu u Arktičkom oceanu, a treća u SAD-u, u pustinji u saveznoj državi Nevadi.
“Ima mnogo naznaka da bi Rusija, Kina i SAD mogle ponovno započeti s nuklearnim testiranjima,” kaže za CNN Jeffrey Lewis, profesor u centru za proučavanje neširenja oružja pri Institutu za međunarodne studije Middlebury.
Nijedna od zemalja to nije učinila još otad je podzemno nuklearno testiranje zabranjeno 1996. godine. Kina i SAD potpisale su sporazum o zabrani, no nisu ga ratificirale.
Umirovljeni poručnik američkih zračnih snaga i bivši obavještajni analitičar Cedric Leighton pregledao je snimke lokacija za testiranja i došao do sličnog zaključka.
“Očito je da su sve tri zemlje uložile mnogo vremena, truda i novca ne samo da moderniziraju svoje nuklearne arsenale, već i da pripreme aktivnosti potrebne za eventualno testiranje,” zaključio je on.
Moskva je ratificirala sporazum o zabrani, no ruski predsjednik Vladimir Putin u veljače je izjavio da će narediti testiranje ako SAD napravi prvi potez, dodavši da “nitko ne bi smio gajiti opasne iluzije da se globalna strateška ravnopravnost može uništiti.”
Ova proširenja donose rizik od početka utrke u moderniziranju infrastrukture za testiranje nuklearnog oružja u vrijeme kada vlada duboko nepovjerenje između Washingtona i dvije autoritarne vlade, kažu analitičari, iako ne vjeruju da je ideja stvarnog oružanog sukoba neizbježna.
“Prijetnja od nuklearnog testiranja sastoji se u razini do koje bi mogla ubrzati već rastuću utrku u naoružanju između SAD-a s jedne i Rusije i Kine s druge strane,” objašnjava Lewis. “Posljedice su takve da bismo mogli potrošiti ogromne svote novca, a da time nećemo postati nimalo sigurniji.”
Ako do testiranja dođe, svijet će za to znati – svaku veliku podzemnu eksploziju detektira Međunarodni sustav za nadzor, mreža 337 postrojenja kona nadzire planet u potrazi za znakovima nuklearne eksplozije.
Direktor projekta za nuklearno informiranje u Federaciji američkih znanstvenik Hans Kristensen slaže se da postoji veliki rizik od eskalacije testiranja ako bi jedna velika sila povukla prvi potez.
“One minute kada jedna nuklearna sila negdje testira bombu, pravila više nema, jer nema sumnje da će svi početi činiti isto,” kaže on.
Izvješće stockholmskog Instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI) od lipnja navodi kako Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto svog nuklearnog oružja na svijetu. Procjenjuje se da SAD ima preko 3.700 nuklearnih bojevih glava, a Rusija oko 4.500. Obje zemlje svoje strateške nuklearne arsenale drže u stanju visoke spremnosti, što znači da se nuklearno oružje može lansirati u kratkom roku.
Kineski nuklearni arsenal narastao je od 350 bojevih glava u siječnju prošle godine do 410 u siječnju ove godine.
Koja je poanta testiranja?
Ako su sve tri zemlje zaustavile testiranja 90-ih, zašto ih ponovno pokrenuti?
Lewis vjeruje kako se time žele dobiti novi, moderniji podaci i računalni modeli o tome što nuklearna eksplozija zaista može učiniti. SAD i Rusija provele su stotine testova, no Kina je provela samo 40-ak i ima značajno manje podataka.
Prva nuklearna sila svijeta, SAD, provela je 1.032 testa, prvi od kojih je proveden 1945., a posljednji 1992, pokazuju podaci UN-a. SSSR, i danas Rusija, proveo je 715 između 1949. i 1990. godine, a Kina 45 između 1964. i 1996.
Lewis vjeruje da i SAD i Kina i Rusija žele biti prve koje će razviti “egzotično” oružje budućnosti, što također stvara potrebu nuklernih testiranja tih mogućih sustava.
“Na rubu smo neke vrste SF budućnsti gdje se vraćamo svim tim užasnim idejama iz Hladnog rata,” upozorio je Lewis.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
