Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Otvorena 28. međunarodna izložba fotografije “Otok i more”

Objavljeno

-

Saša Sutlović, Na kraju vijađa

U glavnom holu Gradske knjižnice u Zadru 18. rujna održan je prikaz fotografija 28. međunarodne izložbe fotografije Otok i more.

Izabrana djela za Otok i more 28. međunarodnu izložbu fotografije su fotografije 124 autora iz 12 zemalja u svim fotografskim tehnikama izražavanja.

Izložbu je organizirao fotoklub „Kornat“, Zadar i foto-sekcija kluba Kukljica, voditelj Ante Jaša, a priređena je pod pokroviteljstvom  Zajednice tehničke kulture Zadarske županije i potporu Grada Zadra, Upravnog odjela za kulturu i šport.

Posebno se ističu autori iz Zadarskog područja: Bačić Živko, Balabanić Zrinka, Baričević Helena, Belić Tanja, Bilosnić Pablo, Bilosnić Tomislav Marijan, Blagdan Zdravko, Blaslov Matej, Breulj Jadranka, Gržinčić Tihomir, Jaša Ante, Kačan Boris, Kasal Božidar, Kolenc Ivana, Kurtin Barbara, Lonić Boris, Luić Andrina, Luštica Boris, Marcelić Jasna, Mašina Milena, Mavar Ratko, Mavra Hrvoje, Mišlov Noa, Panović Silvio, Pastorčić Radivoj, Piasevoli Nikola, Portada Josip, Rogošić Dina, Skoblar Ivana, Sutlović Saša, Šangulin Robbie, Šmit Elvis, Švorinić Ingrid, Tomulić Aleksandar, Varenina Mladen, Vitlov Slavko, Vulić Jerolim i Žurić Vlatko.

U proslovu kataloga o ovogodišnjoj izložbi publicist Ante Jaša Ekscelencija i Artist FIAP-a: „Ocjenjivački odbor Glavnom nagradom „Otok i more“ nagradio je Zrinku Balabanić za svjetlopis „Kameni oblici uz more 5“. Autorica je snimila dio uvale u koju nas uvodi pijesak i šljunak u pličini. Iz mora izranjaju tri velika ovalna kamena oblikovana valovima mora snimljena iz donjeg kuta, pa se skulpturalno ocrtavaju na nebu.

Goran Grudićnagrađen je zlatnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „All but forgotten“. Autor je snimio brodicu nasukanu na šljunčanu obalu. Brodica je polovicu uronjena u more, a pramac izdignut prema nebu je raspuknut s spuštenim užadi u more. Nebo s tamnim oblacima je nagovještaj nevere i valova pa sluti rasapu krhke brodice.

Noa Mišlov nagrađen je srebrnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Zadarskim ulicama“. Autor je snimio scenu na ulici i šetača uz arhitektonske detalje. Dio ulice snimljen okomito istaknuo je niz ulaznih vrata zgrade. Uvodi nas u sliku tama otvorenih vrata i niz zatvorenih vrata dijagonalno se nižu do lika šetača.

Miljenko Brezak nagrađen je brončanom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Gospođa u Vlaškoj“. Prizori u ulici pored kojih svakodnevno prolazimo izazov su autoru za pokazati kreativnost snimanja. Crtež žene s suncobranom na uglu zgrade snimljen je u prednjem planu, a dio ulice se vidi dijagonalno na slici pa prizor čini životnu priču.

Jadranka Breulj nagrađena je zlatnom plaketom za svjetlopis u bojama „Barba Šime“. Autorica je snimila prizor u luci. Ribar prebire mrežu na brodici, slikovit prizor je bočno osvjetljen niskim sunce, pa je zatamnjena pozadina, a istaknuta je struktura mreže i lik ribara s potankostima njegovog lica. Obasjana mreža u rukama ribara usmjerava nam pogled prema rukama i licu ribara na kojima su razvidni oblici osobnosti portreta.

Hrvoje Mavra nagrađen je srebrnom plaketom za svjetlopis u bojama „Ždrelac bridge“. Autor je snimio most vertikalnom slikom. Kolnik na mostu u dnu slike uvodi nas u prizor na kojem je istaknuto metalno nadgrađe mosta. Na jednoličnom plavetnilu neba ocrtavaju se metalne konstrukcije mosta lukovi, dijagonale i paralele, pa sliku čine dojmljivom.

Elvis Šmit nagrađen je brončanom plaketom za svjetlopis u bojama „Put na most“. Autor je snimio koračanje starca prema kamenom mostu. Snimak je u predvečerje s blagim osvjetljenjem istaknuo ljepotu oblika kamene gradnje mosta, a čovjek koračanjem u prednjem planu uvodi nas u sliku.

Ocjenjivački odbor podijelio je diplome autorima kreativnih svjetlopisa za: krajolik, portret, ljude u okolišu, potankost, životinje, brod, graditeljstvo i svjetlopisne pokuse. Snimljene prirodne ljepote i detalje diljem svijeta, te ljude u njihovom životnom okružju posjetitelji izložbe vidjevši slike biti će likovno i životnim pričama nadahnuti na razmišljanje.

Posjetitelji mogu pogledati fotografije do 30. rujna, a vidjeti će snimljene prirodne ljepote diljem svijeta i ljude u njihovom životnom okružju.

Elvis Šmit; Put na most

Jadranka Breulj; Barba Šime

Maja Prgomet; Ribar

Noa Mišlov; Zadarskim ulicama

T. M. Bilosnić; Daleka jedra

Zrinka Balabanić; Kameni oblici plaže 5

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu