Connect with us

Svijet

Objavljeno tko su najmoćnije zemlje svijeta: Pogledajte tko je i zašto na samom vrhu

Objavljeno

-

Monstera Production/Unsplash

SAD, Kina i Rusija ostale su najmoćnije zemlje svijeta u 2023., prema ovogodišnjoj ljestvici globalne moći koju je objavio US News & World Report. Na ljestvici, koja je dio studije “Najbolje zemlje”, ispitano je 17.000 ljudi o njihovim razmišljanjima oko 87 različitih nacija.

Poredak procjenjuje utjecaj zemlje na temelju percepcije ispitanika o čimbenicima poput političke, ekonomske i vojne moći.

Ovo je 25 najmoćnijih zemalja svijeta:

25. Nizozemska

Nizozemska je bila pionir u politici. Postala je prva zemlja u svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. Nizozemska je bila članica-osnivačica i EU-a i NATO-a, te je bila snažna podrška objema organizacijama.

24. Singapur

Singapur je među najbogatijim nacijama svijeta zbog visokog BDP-a po glavi stanovnika i niske stope nezaposlenosti. No, ograničenja prostora i brzo širenje stanovništva povećavaju zabrinutost zbog rastućih životnih troškova i razlika u prihodima. Sigurnost i zaštita ključne su točke ponosa zemlje, a stanovnici Singapura podliježu velikim kaznama čak i za žvakanje žvakaće gume te bacanje smeća izvan za to predviđenog mjesta.

23. Švedska

Švedsku su predanost ljudskim pravima, javnoj službi i održivosti učinile cijenjenim liderom u međunarodnim poslovima. Također su istaknuti jaki međunarodni savezi i ekonomski utjecaj te zemlje.

22. Katar

Katar je jedna od najbogatijih zemalja svijeta zahvaljujući rezervama nafte i prirodnog plina. Proizvodnja, građevinarstvo i financijske usluge čine nešto više od polovice BDP-a zemlje, što je pomoglo gospodarstvu prebroditi globalni pad cijena nafte.

Katar se razvio kao istraživački centar, s mnogim prestižnim američkim fakultetima koji su uspostavili satelitske kampuse na periferiji Dohe.

21. Švicarska

Snažno gospodarstvo Švicarske pokreću niske stope poreza na dobit, visoko razvijen sektor usluga u kojem dominiraju financijske usluge i proizvodna industrija visoke tehnologije.

Zbog svoje duge tradicije neutralnosti, Švicarska nije članica EU-a i nije podržavala nijednu stranu ni u jednom od dva svjetska rata. Njihov neutralni stav znači da je Švicarska popularno mjesto sjedišta organizacija poput Međunarodnog odbora Crvenog križa i UN-a.

Zemlja ima snažan gospodarski utjecaj i međunarodne saveze.

20. Španjolska

Otporno izvozno tržište, kao i napori restrukturiranja koje je financirala EU 2014., pomogli su Španjolskoj da se oporavi od teške gospodarske recesije 2009. Unatoč naporima da se provedu radne, mirovinske, zdravstvene, porezne i obrazovne reforme, otprilike četvrtina španjolskog stanovništva ostaje nezaposlena.

Smatra se da ima snažna međunarodna savezništva, izvoz i gospodarski utjecaj.

19. Brazil

Brazil je “div kontinenta” – i po veličini i po broju stanovnika. Ekonomski procvat Brazila je u prvom desetljeću 21. stoljeća učinio Brazil jednim od najvećih svjetskih gospodarstava u BDP-u, prema Međunarodnom monetarnom fondu.

Zemlja je jedno od najboljih svjetskih turističkih odredišta. Međutim, bori se sa siromaštvom i korupcijom, što utječe na društveni, ekonomski i politički sustav Brazila.

18. Iran

Iran ima jedno od najvećih gospodarstava na Bliskom istoku. Zemlja je dugo privlačila pozornost velikih svjetskih sila zbog svog strateškog položaja, kao i bogatih naftnih i drugih prirodnih resursa.

No, iransko gospodarstvo i dalje trpi ozbiljne štete zbog nasljeđa izolacije, unatoč tome što ima 10 posto poznatih svjetskih rezervi nafte i što je osnivač OPEC-a, piše Insider.

17. Australija

Australija je prosperitetna zemlja s tržišnim gospodarstvom i relativno visokim BDP-om i dohotkom po glavi stanovnika. Istaknuta je uključenost Australije u međunarodnoj suradnji kroz institucije kao što su G20, Commonwealth of Nations i Azijsko-pacifička gospodarska suradnja. Smatra se da zemlja ima jake međunarodne saveze i gospodarski utjecaj.

16. Italija

Italija ima četvrto najveće gospodarstvo u eurozoni. Zemlja je poznata po svojim povijesnim gradovima, svjetski poznatoj kuhinji i geografskoj ljepoti, što je čini idealnom turističkom destinacijom.

Organizirani kriminal, korupcija, usporavanje gospodarskog rasta i visoka nezaposlenost mladih i žena ostaju glavni problemi. Kada je riječ o rangu moći, ispitanici su istaknuli međunarodne saveze, gospodarski utjecaj i snažan izvoz.

15. Turska

Očekuje se da će Turska sljedećih godina biti jedna od članica OECD-a koje se najbrže šire. Turska je, osim što je članica utemeljiteljica UN-a i OECD-a i članica NATO-a. No, zemlja se suočava s regionalnim sukobima, terorizmom i političkom nestabilnošću, piše Insider.

14. Ukrajina

Ukrajina, koju je Rusija napala prošle godine, članica je ključnih međunarodnih organizacija kao što su UN i Svjetska trgovinska organizacija, prema US News.

Tri najveća gospodarska sektora u zemlji su usluge, industrija i poljoprivreda. Ruska invazija desetkovala je njezino stanovništvo, gradove i industriju, uzrokujući značajne gubitke od kojih će vjerojatno trebati desetljeća da se oporave.

Ukrajinska percipirana snažna vojska bila je glavni čimbenik u rangu njezine moći. Zauzima isti položaj kao i 2022. godine.

13. Kanada

Kanada je četvrti najveći proizvođač nafte na svijetu i ima treće najveće dokazane rezerve nafte. Zemlja je industrijsko društvo visoke tehnologije s visokim životnim standardom. Anketirani su istaknuli gospodarski utjecaj Kanade i snažna međunarodna savezništva.

12. Indija

Indija je najveća svjetska demokracija i da ima brzorastuće, raznoliko gospodarstvo s velikom, kvalificiranom radnom snagom.

Zemlja je postala važno središte usluga informacijske tehnologije, korporativnih outsourcing usluga i softverskih zaposlenika zahvaljujući svojoj obrazovanoj radnoj snazi ​​koja govori engleski. Percipirana moć Indije dolazi od njenog izvoza i ekonomskog utjecaja.

11. Izrael

Izrael je, unatoč svojoj relativno maloj veličini, igrao značajnu ulogu u globalnim poslovima. Pokazatelji poput očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i dohotka po stanovniku također pokazuju da je nacija visoko razvijena.

Međutim, njezino je gospodarstvo među najnejednakijim u zapadnom svijetu, s velikim razlikama između bogatih i siromašnih. Zemlja je optužena za kršenje ljudskih prava i uključena je u stalne granične sporove oko okupiranih palestinskih teritorija.

10. Ujedinjeni Arapski Emirati

Otkriće nafte Ujedinjenih Arapskih Emirata sredinom 20. stoljeća brzo je transformiralo njihovo gospodarstvo. BDP po glavi stanovnika Ujedinjenih Arapskih Emirata sada je usporediv s BDP-om velikih zapadnoeuropskih zemalja.

Zemlja ima najkonkurentniju ekonomiju u arapskom svijetu, prema Svjetskom ekonomskom forumu.

9. Saudijska Arabija

Saudijska Arabija je najveći svjetski opskrbljivač naftom, na koju otpada procijenjena četvrtina globalnih zaliha nafte.

Dodaje se da je zemlja osnivačica OPEC-a i članica Svjetske trgovinske organizacije, kao i drugih međunarodnih tijela. Svake godine milijuni vjernih muslimana iz cijelog svijeta hodočaste u Meku, za koju se vjeruje da je rodno mjesto muslimanskog proroka Muhameda i kolijevka islama.

8. Japan

Japan je predstavljen kao jedna od najpismenijih i tehnički najnaprednijih nacija svijeta. Zemlja ima treće najveće gospodarstvo na svijetu i da je među najvećim svjetskim proizvođačima vozila, elektroničke opreme i čelika. Japanski ekonomski utjecaj bio je četvrti najveći u svijetu, prema ispitanicima.

7. Francuska

Gospodarstvo Francuske jedno je od najjačih u svijetu, a turizam igra ključnu ulogu. Francuska je jedna od najposjećenijih zemalja na svijetu i jedan od najvećih svjetskih izvoznika oružja.

Njezina snažna međunarodna savezništva i gospodarski utjecaj bili su ključni za njezin rang moći, koji je bio isti kao i 2022. godine.

6. Južna Koreja

Snažna vojska Južne Koreje i jak izvoz svrstali su Južnu Koreju na šesto mjesto. Zemlja je dio mnogih međunarodnih organizacija, uključujući UN, G20, Svjetsku trgovinsku organizaciju i Regionalni forum Udruge zemalja jugoistočne Azije.

Južna Koreja ima jednu od najvećih svjetskih bruto nacionalnih ušteda i rezervi stranih ulaganja, kao i golemi izvoz automobila i tehnologije. Sada ima jedno od najvećih svjetskih gospodarstava.

5. Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo ima jak globalni utjecaj dijelom zbog svoje prošlosti, kada je kontroliralo Britansko Carstvo.

Ujedinjeno Kraljevstvo je opisano kao visoko razvijena nacija koja ima značajan međunarodni gospodarski, politički, znanstveni i kulturni utjecaj. Istaknuto je i kako UK ima mnoga vrhunska svjetska sveučilišta.

Ujedinjeno Kraljevstvo je također dio Svjetske trgovinske organizacije, G20, NATO-a i Svjetske banke, te je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali se uloga zemlje na globalnoj sceni suočava s novim pitanjima od Bexita.

4. Njemačka

Snažna međunarodna savezništva Njemačke i njezin gospodarski utjecaj odgovorni su za njezino visoko mjesto.

Njemačka je najmnogoljudnija nacija u Europskoj uniji i ima jedno od najvećih gospodarstava na svijetu. Dio je velikih međunarodnih organizacija, uključujući UN, EU, NATO i OECD, prenosi Dnevnik.hr.

Ima visoko kvalificiranu, imućnu radnu snagu. No primijetilo je da zemlja ima i neke probleme – poput starenja stanovništva.

3. Rusija

Rusija je zadržala svoje treće mjesto na ljestvici snaga, unatoč poteškoćama u invaziji na Ukrajinu. Zemlja je sve više izolirana.

Dio ruske moći proizlazi iz njezine ogromne veličine, pri čemu je Rusija najveća zemlja na svijetu po kopnenoj masi.

Ima velike industrije kao što su proizvodnja nafte i prirodnog plina, poljoprivredu, ribarstvo i proizvodnju. Doprinos Rusije kulturi je poznat po brojnim slavnim autorima, kao i znanosti sa svojom poviješću istraživanja svemira.

Rusija je također članica velikih međunarodnih organizacija poput G20 i Svjetske trgovinske organizacije, kao i stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, iako je prijetila da će napustiti neke od njih.

2. Kina

Kina ima drugo najveće svjetsko gospodarstvo i jedno je od najbrže rastućih svjetskih gospodarstava od reformi 1978. Njezin brzi gospodarski rast prepoznat je kao izvlačenje milijuna ljudi iz siromaštva.

No, taj je rast izazvao probleme, uključujući rastuću nejednakost i zagađenje u zemlji te rastuće napetosti s nekim drugim velikim zemljama poput SAD-a.

Kina ima nuklearno oružje i članica je velikih međunarodnih organizacija kao što su Svjetska trgovinska organizacija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, čime je ojačala svoju moć.

1. SAD

Istaknuto je kako SAD ima najveće svjetsko gospodarstvo u smislu BDP-a (25,5 trilijuna dolara) i kako je tehnološki najmoćnija zemlja na svijetu.

SADje najveći svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina te ima najveće svjetske rezerve ugljena. Bitna je i ogromna medijska industrija zemlje. Ima vodeću ulogu u međunarodnim organizacijama poput UN-a i NATO-a.

No, ima unutarnje borbe, uključujući polariziranu politiku, smrtne slučajeve uzrokovane vatrenim oružjem, rasne napetosti i nejednakost prihoda.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu