U Europi je samo u 2022. godini zabilježeno više slučajeva tropske groznice nego u čitavom prethodnom desetljeću, a toplinski valovi i poplave omogućavaju komarcima da se dublje ‘udomaće’ na sjeveru i zapadu kontinenta.

Podaci koje je u četvrtak objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) služe kao ozbiljno upozorenje da klimatske promjene, kao i migracije i promjene prirodnog okoliša, vjerojatno pridonose širenju bolesti koje prenose komarci na kontinentu. Direktorica ECDC-ja Andrea Ammon upozorila je da bi u Europi moglo doći do porasta slučajeva bolesti poput tropske groznice, groznice zapadnog Nila, kao i groznice chikungunya, a moguć je i porast smrtnih slučajeva od tih bolesti, prenosi Politico.

Prošle godine zabilježen je 71 slučaj lokalne zaraze tropskom groznicom, od kojih 65 u Francuskoj i šest u Španjolskoj. Dogodio se i vrhunac zaraze virusom zapadnog Nila – zabilježena su 1.112 slučaja diljem jedanaest zemalja, a više od 700 slučajeva samo u Italiji. To je najviši broj zabilježenih slučajeva zaraze ovim virusom od 2018., kada je od zaraze umrlo 180 ljudi u deset zemalja.

Tropska groznica najčešće izaziva blage ili nikakve simptome, no može dovesti i do visoke temperature, teških glavobolja i povraćanja. Kod teških slučajeva zaraze pojavljuje se krvarenje iz desnih, bolovi u abdomenu, a u nekim slučajevima nastupa i smrt. Zaraza virusom zapadnog Nila obično je asimptomatska, no kod nekih oboljelih može se pojaviti groznica, glavobolja i osip na koži. Najteža oboljenja dovode do kome, paralize ili smrti.

Širenje dvije vrste komaraca u Europi pogotovo zabrinjava: ono azijskog tigrastog komarca koji može prenositi chikungunyu i virus tropske groznice, kao i komarca žute groznice koji može prenositi viruse zika, zapadnog Nila, tropske groznice, chikungunye i žute groznice. Ammon kaže da je u posljednjim godinama došlo do širenja invazivnih vrsti komaraca u dotad netaknutim područjima Europske unije i EEA-a.

Ipak, nije jednostavno pronaći uzroke ovog porasta.

“Klimatske promjene i više toplog vremena možda pridonose širenju virusa, jer stvaraju pogodnije uvjete za komarce,” kaže Ammon. Ipak, ona upozorava da klimatske promjene nisu isključivo odgovorne, naglašavajući i druge faktore poput putovanja, izmjena u prirodnom krajoliku i pristupa vodi.

Rizik od malarije

Čelnik Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije Peter Sands ranije je za Politico izjavio da bi se malarija mogla vratiti u Europu zbog klimatskih promjena. Sands vjeruje da će sljedeću pandemiju navjerojatnije uzrokovati bolest koja je već prisutna, a da će ju do pandemijskih razmjera proširiti upravo klimatske promjene.

Europa je uspjela istrijebiti malariju kroz ogromni poslijeratni program prskanja insekticidima, isušivanja močvara i terapije. Ipak, zemlje Mediterana još uvijek su vrlo pogodne za širenje malarije.

Posljednja izvješća ECDC-a o malariji objavljena u četvrtak pokazuju da je preko 99 posto od ukupno 4.800 slučajeva zabilježenih 2021. godine povezano s putovanjima. ECDC navodi da je malarija “još uvijek rizik za EU i EEA i potrebno je provoditi nadzor, pripremu i prevenciju u regiji.

“Potrebna su dodatna istraživanja, kaže Ammon, kako bi se shvatio utjecaj klimatskih promjena na ove zarazne bolesti, kao i istraživanja o održivim i ekološkim mjerama za kontrolu populacije komaraca. Potrebno je izgraditi dodatne laboratorijske kapacitete za nadzor, kao i raditi na podizanju svijesti među javnosti, rekla je direktorica ECDC-a.