Svijet
Superćelijske oluje: Zašto se događaju i što je “gorivo” koje ih pokreće
Europljani će mjesec srpanj pamtiti po razornim olujama koje su, osobito u njegovoj drugoj polovici, tutnjale i uzrokovale ogromne štete, prvenstveno u poljoprivredi, infrastrukturi, automobilima, čupale stabla, a odnosile i ljudske živote.
Oluja koja se 13. srpnja razvila u Sloveniji trajala je više od 12 sati, zahvatila je pet zemalja, uključujući i Hrvatsku, i prešla između 1200 i 1500 kilometara. Ovu oluju svrstavamo u jednu od najdugovječnijih oluja koje smo pratili u Europi, piše za portal Klima 101 Darko Savić, stručnjak za oluje s Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Još jedan rekord oboren je 24. srpnja kada je oluja pogodila talijanski grad Azzano Decimo gdje je pronađena tuča čiji je potvrđeni promjer od 19 centimetara. Novi je to europski rekord, a inače vrlo blizu svjetskog (20,3 centimetara).
Superoluje nisu zaobišle ni Hrvatsku
Ove oluje, za koje se poslednjih dana može čuti da su superćelije, nisu zaobišle ni Hrvatsku.
Superćelijske oluje su posebna vrsta dugotrajnih olujnih oblaka koji zbog svoje specifične dinamike, a kako možemo pretpostaviti iz naziva, proizvodi posebno intenzivne proizvode poput jakih kišnih pljuskova, olujnih vjetrova, velikih tuča, električnih pražnjenja pa čak i tornada.
U južnom dijelu Europe, pa tako i u našim krajevima, dugo su postojali uvjeti za nastanak ovih oluja, kao što je vrlo topao i nestabilan zrak pun vodene pare koja je “gorivo” za oluje. Superćelijski oblaci posebno su zanimljivi jer od svih vrsta oluja mogu najučinkovitije trošiti ovo “gorivo”. Zbog toga su ove oluje proteklih tjedana oborile neke rekorde, smatra stručnjak.
S obzirom na složenost klimatskog sustava i kaotičnost olujnih oblaka, još uvijek nema konačnog odgovora na pitanje utjecaja klimatskih promjena.
Problem se prvenstveno ogleda u činjenici da numerički modeli koji se koriste za simulaciju klime još uvijek koriste prostornu rezoluciju od nekoliko do nekoliko desetaka kilometara, tako da se olujni oblaci čije su horizontalne dimenzije reda veličine 10 kilometara ne mogu eksplicitno simulirati u klimi. modeli. Trenutna aktualnost u klimatologiji su modeli koji su sposobni za taj posao i koji bi nam u budućnosti trebali dati konkretniji odgovor na to pitanje, objašnjava.
Hoće li klimatske promjene uzrokovati češće oluje ovog tipa?
No, ono što sada sa sigurnošću možemo reći je sljedeće: planet se zagrijava, a za svaki stupanj Celzijusa u zraku bit će u prosjeku sedam posto više vodene pare. To znači da će oblaci imati više “goriva” za potencijalno nanošenje štete. Kakav će biti režim ovih pojava u budućnosti, hoće li se one češće javljati ili će biti intenzivnije, još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći.
Važno je razumjeti da male promjene srednje vrijednosti kao što je povećanje srednje temperature za jedan stupanj, što je granica koju smo već prešli, uzrokuju velike promjene ekstremnih vrijednosti. Takvim se epizodama bavi teorija ekstrema unutar statistike i predstavljaju znanost za sebe. To je osnovna značajka klimatskih promjena, iako se u prosječnim vrijednostima neće promijeniti “puno”, bitno će se promijeniti ono što karakteriziraju ekstremne pojave.
Ekstremne vrijednosti koje se ogledaju u toplinskim valovima i ekstremnim situacijama, poput epizoda tropskih noći, već su pripisane klimatskim promjenama, pa isto možemo očekivati i u budućnosti kada su u pitanju oluje, a znanstveni rezultati već pokazuju trend porasta kada su u pitanju udari, vjetar, veličina grada i električna pražnjenja.
Zamislite da ste dobili izazov da ispraznite bocu vode što je brže moguće. Ako samo okrenete bocu naopako, voda će povremeno teći, pa neće, pa će teći itd. Oni koji znaju trik zarotirat će vodu u boci tako da se u njoj stvori vrtlog tako da vodu koja istječe istovremeno zamijeni zrak koji struji u bocu. Druga metoda se pokazala puno bržom, pa zaključujemo da je i učinkovitija, rekao je Savić.
Sličnu analogiju možemo primijeniti na promatranje različitih vrsta oluja. Recept za nastanak bilo koje vrste oluje praktički je isti. Prvo, potrebno je da se zrak u prizemlju jako zagrije, što je svakako bio slučaj prethodnih tjedana, a znamo da je topao zrak rjeđi od hladnog, pa tako zagrijani zrak ima tendenciju kretanja prema gore i kažemo da je postalo nestabilno.
Drugo, ako u tom zraku ima dovoljno “goriva”, odnosno vodene pare, postoje uvjeti za stvaranje oluje. Naime, termodinamika nam govori da svaki put kada se vodena para kondenzira u vodu ili kada se voda smrzne dolazi do oslobađanja topline, a to su procesi koji se svakako događaju u oblacima, pa razvoj oluje dobiva dodatni impuls, piše Klima 101.
Pitanje koje se postavlja jest može li oluja učinkovito iskoristiti energiju koju ima na raspolaganju za proizvodnju svih onih štetnih proizvoda koje smo spomenuli ranije? Odgovarajući na ovo pitanje, razlikujemo jednoćelijske, višećelijske i superstanične oluje.
Supercell oluje imaju jednu osobinu koju druge oluje nemaju. To je jak otklon vjetra s visinom.
Kod jednoćelijske oluje razvoj se odvija na sljedeći način: javlja se uzlazno strujanje, u njemu se stvaraju kapljice vode i kristalići leda, a zatim se u nekom trenutku na istom području javlja nizlazno strujanje s oborinama koje slabe već postojeće uzlazno strujanje. Na taj način oluja zaustavlja vlastiti razvoj i gasi se. Cijeli životni vijek takvog oblaka je oko sat vremena. Višestanične oluje sastoje se od većeg broja pojedinačnih ćelija koje se mogu usmjeriti jedna u odnosu na drugu tako da učinkovitije iskorištavaju raspoloživu energiju i tako dulje traju.
Supercell oluje imaju jednu osobinu koju druge oluje nemaju. To je jak otklon vjetra s visinom. U tom slučaju nastaje takva struktura da su uzlazna struja, koja rotira, i silazna struja prostorno odvojene. Ovakva struktura omogućuje kontinuiranu opskrbu “gorivom”, tj. vodena para, odozdo, i ispuštanje oborina u nizlaznoj struji negdje drugdje, a da se ova dva procesa međusobno ne suprotstavljaju. Tako nastale oluje mogu živjeti jako dugo (nekoliko sati), uzrokovati golemu štetu, a energija koju posjeduju je reda veličine atomske bombe.
“Prije svega želim napomenuti da superćelijske oluje nisu nimalo rijetke, događaju se svake godine u sezoni oluja i to u cijeloj zemlji. No, oluje kojima smo svjedočili u drugoj polovici srpnja svakako nisu nešto na što smo navikli. “Unatoč upozorenjima službenih institucija o mogućnostima nepogoda, a između ostalog i zato što ne možemo puno unaprijed prognozirati njihov intenzitet, nevrijeme koje nas je pogodilo prethodnih tjedana donekle je iznenadilo, ili barem skrenulo pozornost, znanstvenu zajednicu”, kazao je Savić.
Zbog kaotičnosti ovih pojava i njihovog brzog razvoja još uvijek ih nije moguće prognozirati na način na koji prognoziramo neke druge meteorološke pojave. Možemo samo reći postoje li uvjeti za njihov nastanak, ali još uvijek ne možemo predvidjeti točnu lokaciju, njihov intenzitet, kretanje i eventualnu štetu od njih.
Zaštita se prvenstveno ogleda u praćenju upozorenja na moguće nepogode dan-dva unaprijed, a zatim u realnom vremenu prati stanje, prvenstveno radarsku sliku i procjenjuje je li se stvorilo potencijalno opasno nevrijeme. Ovaj drugi dio naravno nije nešto što se očekuje od šire javnosti, s obzirom da je za ovu procjenu potrebna određena obuka u korištenju radarskih podataka. Neke razvijene zemlje, poput SAD-a, razvile su softverske sustave za rano upozoravanje na katastrofe tako da je npr. ako vas zadesi oluja, telefon vam se blokira na neko vrijeme i dobijete poruku upozorenja i nekakve upute što učiniti i gdje se skloniti.
Poseban vid zaštite koji se, između ostalog, primjenjuje i kod nas odnosi se na suzbijanje samo jedne od štetnih strana nevremena, a to su štete od tuče. Zaštita od tuče prvenstveno je usmjerena na zaštitu poljoprivrednih površina kako bi se smanjila tuča, a time i štete od nje, metodama modifikacije vremenskih prilika, podsjeća stručnjak.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




