Na Sveučilištu u Zadru održana je dvodnevna znanstveno-stručna konferencija „Germanistika između kontinuiteta i promjena: teme, diskursi i dinamike”. Na konferenciji je sudjelovalo ukupno 48 izlagača s 30 različitih visokoškolskih institucija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Njemačke, Češke, Mađarske i Poljske. Program je obuhvaćao dva plenarna izlaganja, tematske sekcije iz područja književnosti, lingvistike, didaktike i metodike nastave njemačkog jezika te predstavljanje zbornika „70 godina germanistike u Zadru”.

Pročelnica izv. prof. dr. sc. Marijana Jeleč sudionicima je predstavila Odjel za germanistiku, koji je utemeljen 1956. godine kao sastavnica Filozofskog fakulteta u Zadru. Konferencija stoga ima poseban značaj jer se njome obilježava 70. obljetnica osnutka studija Njemački jezik i književnost, a ujedno i 630 godina od osnutka prvoga sveučilišta na tlu današnje Hrvatske.

– Upravo nas obljetnice poput ovih podsjećaju na to da akademske institucije svoju snagu ne crpe samo iz tradicije koju baštine, nego i iz sposobnosti da se neprestano obnavljaju. Kontinuitet nije puko čuvanje naslijeđenoga; on podrazumijeva spremnost na preispitivanje, prilagodbu i otvaranje novim idejama. U tome i jest trajna vitalnost sveučilišta i znanstvenih disciplina. Zadarska je germanistika tijekom desetljeća pokazala upravo tu sposobnost – da ostane vjerna svojim temeljnim vrijednostima, a istodobno osjetljiva na promjene u jeziku, književnosti, kulturi i društvu. To je osobito važno danas, kada se granice među disciplinama sve više prepliću, a međunarodna suradnja postaje neizostavan dio svakoga ozbiljnog znanstvenog rada, rekla je pročelnica Jeleč.

U vremenu sve intenzivnije međunarodne povezanosti, poznavanje stranih jezika važnije je nego ikada. Njemački jezik pritom zauzima posebno mjesto – kao jezik znanosti, gospodarstva, kulture i međunarodne suradnje, istaknula je.

Sudionicima je uspješan rad poželio prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju prof. dr. sc. Marko Lukić, koji je istaknuo kako je u vremenu obilježenom ubrzanom digitalizacijom, kao i sve izraženijim neizvjesnostima vezanim uz razvoj umjetne inteligencije, uloga filoloških studija i humanistike općenito važnija nego ikada ranije.

– Upravo humanističke discipline nude kritički aparat, interpretativnu dubinu i kulturnu osjetljivost neophodnu za razumijevanje složenih promjena koje oblikuju naš svijet. One nas podsjećaju da tehnologija nije sama sebi svrha, već alat koji prije svega mora ostati u službi čovjeka. Ovakve konferencije nisu samo prostor razmjene znanstvenih spoznaja i iskustava, već i platforme za zajedničko promišljanje budućih smjerova razvoja naših disciplina.  Vremena se mijenjaju, a s njima se moraju mijenjati i filologije. Izazov pred nama nije jednostavan: kako očuvati vlastiti identitet, temeljne vrijednosti i provjerene prakse, a istovremeno hrabro istraživati nove tehnologije, metodologije i oblike znanja. Upravo u toj ravnoteži između kontinuiteta i inovacije leži snaga i relevantnost naših disciplina, rekao je prorektor Lukić.

Konferencija je bila posvećena promišljanju suvremenih kretanja u germanistici, s posebnim naglaskom na književnost, lingvistiku te metodiku i didaktiku njemačkoga jezika. Cilj je bio raspraviti teorijske i metodološke kontinuitete, ali i nove diskurse i dinamike koje oblikuju ovo interdisciplinarno područje.

Radni sastanak održan je u četvrtak, 30. travnja u prostorijama Mjesnog odbora

Na sastanku je bilo riječi o prometu na Poluotoku, Planu upravljanja destinacijom, uvođenju reda uoči turističke sezone, uređenju fasada, Kapetanskog parka i Trga sv. Frane.

Radnom sastanku su se na poziv Matije Jankovića, predsjednika Mjesnog odbora Poluotok, odazvali gradonačelnik Šime Erlić i zamjenik gradonačelnika Ante Ćurković, pročelnici Tomislav Korona, Hrvoje Marić, Dolores Grdović – Kalmeta, Stefani Mikulec – Perković, Sanja Jurišić te John Ivan Krstičević, direktor Čistoće, Marin Dvornik, zamjenik direktora tvrtke Obale i lučice i Josip Krnčević, direktor tvrtke Nasadi.

Matija Janković ispred Mjesnog odbora zahvalio se gradonačelniku i suradnicima na dolasku, ali i svima koji su se uključili u konstruktivnu raspravu oko problema s kojima se suočavaju građani koji žive na Poluotoku.

“Nadamo se dobroj suradnji s Gradskom upravom i nadamo se da neke stvari mogu promijeniti.”, kazao je na početku tribine Janković.

Građanima se obratio i gradonačelnik Erlić.

“Poluotok je srce našeg grada, u njemu je sazdan duh, identitet i povijest Zadra. Ovaj kvart povijesno je i baštinski bitan, ali i privlačan za brojne turiste koji dolaze. S obzirom na količinu ljudi i promet koji gravitira svakodnevno prema Poluotoku, svjesni smo problema koji svakodnevno muče građane i kako je puno izazova za organizaciju života na Poluotoku. Ova Gradska uprava ulaže mnogo u odnos s Mjesnim odborima i sada kad su napokon Mjesni odbori u funkciji i koliko god ih neki pokušavaju obezvrijediti, bez predstavnika Mjesnih odbora i samih građana teško možemo svakodnevno i učinkovito rješavati probleme svakog pojedinog kvarta. Stoga je važna naša kontinuirana komunikacija. Svjesni smo da nije sve bajno i otvoreni smo za kritike, ali i za pronalazak rješenja za probleme.”, kazao je Erlić.

Vrtići i škole, vatrogasni i kulturni centri, mobilne ljekarne, biciklističke staze, aglomeracije, proširenje luka, centri za starije, energetske obnove, pomoćnici u nastavi… tek su neki od mjera i projekata realizirani sredstvima iz europskih fondova, a za dio njih nositelji su općine. Blizu 350 općina lani je povuklo iz europskih fondova 138 milijuna eura, a na vrhu su po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika općine Šandrovac, Velika Ludina, Rovišće, Goričan…, a po udjelu povučenog novca u odnosu na ukupno povučena Konavle, Rovišće, Medulin… Konavle su imale i najveći rast povučenih sredstava na godišnjoj razini. 

Posljednjih godina najizdašniji izvor europskog novca je NPOO. Pa je tako za izgradnju i opremanje više od tisuću osnovnih škola do sada  uloženo 2 milijarde eura, a oko 1,5 milijarde je bespovratno. Uloženo je 530 milijuna eura za mjesto u vrtiću za svako dijete, za gradnju 900 dječjih vrtića i stvaranje 44 tisuće novih kapaciteta. Dodatnih 320 milijuna eura izdvojilo se je za obnovu od potresa kojima je obnovljeno 150 škola i vrtića te 34 fakulteta i instituta na potresom pogođenim područjima.

Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupnih 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatskoj je iz svih izvora na raspolaganju 14,68 milijardi eura.

Prema izvješću od veljače, u plusu smo  gotovo 20 milijardi eura, a iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednih 10,76 milijardi eura. U međuvremenu taj je broj i veći.

Prema podacima Europske komisije objavljenim na portalu Cohesion Data, ugovorenost na razini Europske unije za kohezijsku politiku 2021. – 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju) na dan 31. prosinca 2025. godine iznosila je 63,3 %, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU te sa 72,1 % zauzima 10. mjesto.

Prema podacima Ministarstva financija, razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije na kraju prošle godine iznosila je 19,92 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Podatke koje smo analizirali preuzeti su iz Konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025 za JLS (PRRAS), a odnose se na  Direktne pomoći (konta 6623 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a te konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).

Podaci pokazuju da su općine u 2025. godini povukle 138 milijuna eura bespovratnih sredstava, a godinu prije 84,1 milijun eura. Odnosno, na godišnjoj razini povučeno je 54 milijuna eura ili čak 60 posto više. Lani 80-tak općina nije povuklo sredstva, kao ni preklani, a 227 općina povećalo je iznose povučenih bespovratnih sredstava u odnosu na godinu prije.

Najviše je po stanovniku lani povukla Općina Šandrovac, 1,1 tisuću eura, Velika Ludina je povukla po stanovniku nešto više od 920 eura, Rovišće 858 eura, Goričan 841 euro, Kraljevec na Sutli 824 eura, Vladislavci i Kijevo blizu 820 eura, Lokve 784,5 eura, Gola 780,5 i Donja Motičina blizu 705 eura po stanovniku. Najveći udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane općina imale su: Konavle 2,53 posto, Rovišće 2,45 posto, Medulin 2 posto, Velika Ludina 1,53 posto, Cestica i Nedelišće 1,49 posto, Sveti Filip i Jakov 1,36 posto, Goričan 1,34 posto, Lipovljani 1,32 posto, Cerna 1,30 posto i Stubičke Toplice 1,27 posto.

Pogleda li se trend, odnosno apsolutni rast povučenih sredstava u 2025. u odnosu na 2024. godinu, predvode Konavle s rastom od gotovo 3,5 milijuna eura, slijedi Rovišće s rastom od 3,2 milijuna, Cestica s rastom od 2 milijuna, Velika Ludina povukla je blizu 1,75 milijuna eura više novca iz europskih fondova, a tek nešto manje Stubičke Toplice i Lipovljani, nešto više od 1,5 milijuna rast povučenih sredstava imala je Gola, blizu 1,5 milijuna Goričan, nešto manje Cerna i za 1,4 milijuna rast povučenih europskih sredstava imao je Lobor.

U relativnom pokazatelju, u prvih deset su sljedeće općine: Konavle s rastom od preko 17 tisuća posto, Stubičke Toplice s rastom od 7,2 tisuće posto, Pisarovina 4,8 tisuća posto, Cestica 4,2 tisuće, Šenkovec 3,5 tisuće, Gornja Stubica povećala je iznos povučenog novca na godišnjoj razini za 2,9 tisuća posto, nešto manje Lobor i Zrinski Topolovac, dok su za nešto više od 2 tisuće posto povećanje povučenog novca imale Velika i Sveti Juraj na Bregu. (L.K.)

Izvor: nacelnik.hr