Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

AGLOMERACIJA – BIOGRAD, PAŠMAN, TKON / Projekt stoljeća košta milijardu kuna ili 133 milijuna eura!

Objavljeno

-

Aglomeracija za područje bivše općine Biograd pod nazivom “Razvoj vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Biograda na Moru, Pašman i Tkon”, provodi se kroz tri EU projekta. Kopneni obuhvaća Grad Biograd na Moru i općine Pakoštane i Sveti Filip i Jakov, a dok otočni obuhvaća dva EU projekta na području otoka Pašman, odnosno općine Tkon i Pašman.

– Aglomeracija za područje bivše općine Biograd, odnosno EU projekt Biogradska rivijera košta milijardu kuna (133 milijuna eura). Kopneni dio je u vrijednosti od oko 670 milijuna kuna (89 milijuna eura), a otočki oko 330 milijuna kuna (44 milijuna eura), objavio je Marin Colić, direktor Komunalac d.o.o. Biograd, nositelja projekta.

Projekt stoljeća trebao bi riješiti problem vodoopskrbe i problem otpadnih voda, odnosno kanalizacije.

– Projekt je prvenstveno u službi naših žitelja u bivšoj općini Biograd, u priobalju i zaobalju te na otoku Pašmanu, navodi Colić.

U sustave odvodnje i vodoopskrbe sredstava putem fondova CEB, EIB, EU i Projekt Jadran te nacionalnih komponenta posljednjih godina je uloženo preko 370 milijuna kuna ili oko 50 milijuna eura.

– Potpisan je Ugovor za projekt Kosa istok – zapad Biograd na Moru. Iznos ugovora je 5.299.967,69 eura bez PDV-a ili 40 milijuna kuna. Projekt obuhvaća rekonstrukciju vodovodne mreže u duljini od 5.238,9 metara, kanalizacijsku mrežu u duljini od 9.708,0 metara, obznanio je Colić.

Grade se kanalizacijski tlačni cjevovod u duljini od 262,0 metara i kanalizacijska crpna stanica CS Torovi.

– Projektom je predviđeno 570 komada kućnih priključaka na kanalizacijsku mrežu i 346 priključaka na vodoopskrbnu mrežu. Projekt ide u izvođenje po prijavi gradilišta i gradit će se tijekom sezone bez prekida radova, objavio je Pešić.

CB Torovi za 18.694 korisnika

U tijeku je projekt CS “Torovi” s odlaznim vodoopskrbnim cjevovodom prema zoni zanatskih djelatnosti, te izmještanje dijela cjevovoda VS “Straža” – Pakoštane.

– Vrijednost projekta je 770.302.73 eura ili oko 5,8 milijuna kuna. Hrvatske vode financiraju s iznosom od 80%, a naručitelj s 20%, objašnjava Krune Pešić, tehnički direktor Komunalca.

Dosad je izvedeno 1.857 metara vodoopsrkbnog cjevovoda te crpna stanica “Torovi”. Izvođač radova je tvrtka Golemi u vlasništvu Vinka Golema iz Vrane. Nadzor je Aniva-inženjering d.o.o., Zadar.

Radovi na projektu su u završnoj fazi, i do kraja lipnja 2023. CS “Torovi” će biti puštena u probni rad. Nakon odrađenog probnog rada zatražiti će se tehnički pregled radi izdavanja uporabne dozvole. Dokumentacija za tehnički pregled je pripremljena, detaljan je Pešić.

Osim navedenog smanjit će se vodni gubitci, hidraulički poboljšati sustav, proširiti vodoopskrbni sustav do novih korisnika. Očitovat će se prvenstveno u vodoopskrbi koja se sad individualno riješavala iz podzemnih cisterni, gusterni s kišnicom.

Nema više čekanja, odgoda i nedostatka financija

– Procjenjuje se da će se unapređenjem hidrauličkog rada sustava omogućiti poboljšana usluga za 4.635 žitelja, odnosno za 18.694 korisnika ukoliko se uz mještane pribroje i drugi korisnici, poručio je Colić.

Radi se o jednom izuzetno značajnom projektu, civilizacijskom standardu kojim će znatno unaprijediti kvalitetu života ovdašnjih žitelja.

– Nema više čekanja, odgoda ni nedostatka financija. Žitelji koji još nemaju vodu iz vodovodne slavine mogu biti sigurni da je ispred nas period kada će građevinski strojevi biti po cijelim područjem pod ingerencijom biogradskog Komunalca, na kopnenom dijelu i na otoku Pašmanu, zaključio je Marin Colić.

Izvor: Zadarski tjednik

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Općina Sv. Filip i Jakov među prvima u zemlji u povlačenju iz EU fondova!

Objavljeno

-

By

Vrtići i škole, vatrogasni i kulturni centri, mobilne ljekarne, biciklističke staze, aglomeracije, proširenje luka, centri za starije, energetske obnove, pomoćnici u nastavi… tek su neki od mjera i projekata realizirani sredstvima iz europskih fondova, a za dio njih nositelji su općine. Blizu 350 općina lani je povuklo iz europskih fondova 138 milijuna eura, a na vrhu su po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika općine Šandrovac, Velika Ludina, Rovišće, Goričan…, a po udjelu povučenog novca u odnosu na ukupno povučena Konavle, Rovišće, Medulin… Konavle su imale i najveći rast povučenih sredstava na godišnjoj razini. 

Posljednjih godina najizdašniji izvor europskog novca je NPOO. Pa je tako za izgradnju i opremanje više od tisuću osnovnih škola do sada  uloženo 2 milijarde eura, a oko 1,5 milijarde je bespovratno. Uloženo je 530 milijuna eura za mjesto u vrtiću za svako dijete, za gradnju 900 dječjih vrtića i stvaranje 44 tisuće novih kapaciteta. Dodatnih 320 milijuna eura izdvojilo se je za obnovu od potresa kojima je obnovljeno 150 škola i vrtića te 34 fakulteta i instituta na potresom pogođenim područjima.

Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupnih 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatskoj je iz svih izvora na raspolaganju 14,68 milijardi eura.

Prema izvješću od veljače, u plusu smo  gotovo 20 milijardi eura, a iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednih 10,76 milijardi eura. U međuvremenu taj je broj i veći.

Prema podacima Europske komisije objavljenim na portalu Cohesion Data, ugovorenost na razini Europske unije za kohezijsku politiku 2021. – 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju) na dan 31. prosinca 2025. godine iznosila je 63,3 %, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU te sa 72,1 % zauzima 10. mjesto.

Prema podacima Ministarstva financija, razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije na kraju prošle godine iznosila je 19,92 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Podatke koje smo analizirali preuzeti su iz Konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025 za JLS (PRRAS), a odnose se na  Direktne pomoći (konta 6623 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a te konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).

Podaci pokazuju da su općine u 2025. godini povukle 138 milijuna eura bespovratnih sredstava, a godinu prije 84,1 milijun eura. Odnosno, na godišnjoj razini povučeno je 54 milijuna eura ili čak 60 posto više. Lani 80-tak općina nije povuklo sredstva, kao ni preklani, a 227 općina povećalo je iznose povučenih bespovratnih sredstava u odnosu na godinu prije.

Najviše je po stanovniku lani povukla Općina Šandrovac, 1,1 tisuću eura, Velika Ludina je povukla po stanovniku nešto više od 920 eura, Rovišće 858 eura, Goričan 841 euro, Kraljevec na Sutli 824 eura, Vladislavci i Kijevo blizu 820 eura, Lokve 784,5 eura, Gola 780,5 i Donja Motičina blizu 705 eura po stanovniku. Najveći udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane općina imale su: Konavle 2,53 posto, Rovišće 2,45 posto, Medulin 2 posto, Velika Ludina 1,53 posto, Cestica i Nedelišće 1,49 posto, Sveti Filip i Jakov 1,36 posto, Goričan 1,34 posto, Lipovljani 1,32 posto, Cerna 1,30 posto i Stubičke Toplice 1,27 posto.

Pogleda li se trend, odnosno apsolutni rast povučenih sredstava u 2025. u odnosu na 2024. godinu, predvode Konavle s rastom od gotovo 3,5 milijuna eura, slijedi Rovišće s rastom od 3,2 milijuna, Cestica s rastom od 2 milijuna, Velika Ludina povukla je blizu 1,75 milijuna eura više novca iz europskih fondova, a tek nešto manje Stubičke Toplice i Lipovljani, nešto više od 1,5 milijuna rast povučenih sredstava imala je Gola, blizu 1,5 milijuna Goričan, nešto manje Cerna i za 1,4 milijuna rast povučenih europskih sredstava imao je Lobor.

U relativnom pokazatelju, u prvih deset su sljedeće općine: Konavle s rastom od preko 17 tisuća posto, Stubičke Toplice s rastom od 7,2 tisuće posto, Pisarovina 4,8 tisuća posto, Cestica 4,2 tisuće, Šenkovec 3,5 tisuće, Gornja Stubica povećala je iznos povučenog novca na godišnjoj razini za 2,9 tisuća posto, nešto manje Lobor i Zrinski Topolovac, dok su za nešto više od 2 tisuće posto povećanje povučenog novca imale Velika i Sveti Juraj na Bregu. (L.K.)

Izvor: nacelnik.hr

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

U Domu Županije sastanak o jednom od najvećih vodoopskrbnih projekata u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

U Domu Zadarske županije održan je radni sastanak posvećen analizi stanja i daljnjim koracima u realizaciji strateškog projekta vodoopskrbe zadarskog područja, koji se nadovezuje na koordinacijski sastanak održan u ožujku u Banskim dvorima.

Riječ je o jednom od najvećih i najkompleksnijih sustava vodoopskrbe u Hrvatskoj, čija je provedba ključna za trajnu, stabilnu i pouzdanu opskrbu pitkom vodom stanovnika otoka, priobalja i zaleđa Zadarske županije.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda, predvođeni generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver i gradonačelnik Zadra Šime Erlić sa suradnicima, načelnici otočnih općina, predstavnici Vodovoda Zadar te projektanti.

Sastanak u Domu Županije bio je usmjeren na operativnu razradu, usklađivanje dinamike aktivnosti te pripremu sljedećih koraka u provedbi projekta. Razgovaralo se o tehničkim, organizacijskim i provedbenim pitanjima, kao i o koordinaciji svih uključenih dionika kako bi se projekt nastavio razvijati prema predviđenom planu.

Projekt obuhvaća dva velika segmenta – otočni i kopneni dio sustava. Na otočnom području planirano je ukupno 238 kilometara cjevovoda, od čega 24 kilometra podmorskih dionica, 13 vodospremnika, među kojima su tri s hidrostanicom, deset crpnih stanica te tri desalinizatora. Za otočni dio završeni su idejni projekti, a u izradi su 64 glavna projekta.

Kopneni dio projekta obuhvaća 136 kilometara cjevovoda, deset vodospremnika i 12 crpnih stanica, a u tijeku je završna faza izrade 24 idejna projekta.

Uz pripremu projektne dokumentacije i provedbu velikih infrastrukturnih zahvata, Vodovod Zadar među prioritetnim ciljevima ima i sustavnu borbu protiv gubitaka vode — osobito važnu na području koje u ljetnim mjesecima bilježi znatno povećanje potrošnje i dodatno opterećenje mreže.


Na sastanku je naglašena važnost nastavka kvalitetne suradnje između lokalne razine, Hrvatskih voda, Vodovoda Zadar, resornog ministarstva i Vlade RH. Upravo je takva koordinacija ključna za provedbu projekta ovakve veličine i složenosti. Projekt će dugoročno pridonijeti sigurnijoj, učinkovitijoj i održivijoj vodoopskrbi zadarskog zaleđa i otoka. Njegovim dovršetkom uspostavit će se pouzdana i trajna opskrba pitkom vodom i na onim područjima, osobito na većini otoka i u dijelovima zaleđa, gdje javni vodoopskrbni sustav danas još nije uspostavljen.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Ministar Fuchs obišao novu zgradu “Ante Kuzmanića”, jednu od najmodernijih medicinskih škola u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs danas je boravio u radnom posjetu Zadarskoj županiji, tijekom kojeg je u pratnji župana Josipa Bilavera i gradonačelnika Šime Erlića  obišao novu zgradu Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru-jedan od najmodernijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj.

Nova školska zgrada, u koju su učenici uselili nakon uskrsnih blagdana, donijela je značajno unapređenje uvjeta rada i obrazovanja. Ravnateljica škole Anita Basioli istaknula je veliko zadovoljstvo učenika i djelatnika novim prostorima i opremom.

„Presretni smo. Učenici su oduševljeni uvjetima rada i svime što im nova škola omogućuje. Ovo nije samo nova zgrada, već i novi standard obrazovanja“, poručila je Basioli, zahvalivši svima uključenima u projekt.

Gradonačelnik Šime Erlić čestitao je svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, istaknuvši kako je riječ o važnom iskoraku za obrazovni i zdravstveni sustav.

Naglasio je da Zadar danas ima moderan i kvalitetan centar kompetentnosti koji zadovoljava najviše standarde obrazovanja te omogućuje učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu.

„Ovo je centar kompetentnosti s najvišim standardima učenja, gdje će se učenici moći specijalizirati u području koje je iznimno važno i deficitarno-zdravstvenom sektoru. Ovdje će stasati nove generacije mladih stručnjaka koje će jačati naš zdravstveni sustav“, rekao je Erlić.

Dodao je i kako je realizacija projekta rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje brojnih dionika, zahvalivši pritom djelatnicima škole, resornom ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, kao i ministru  Fuchsu na podršci i dolasku u Zadar.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver istaknuo je kako je riječ o jednom od najvažnijih obrazovnih projekata u županiji te je izrazio zadovoljstvo što je Medicinska škola konačno preselila u novi, suvremeno opremljeni prostor koji učenicima omogućuje znatno bolje uvjete rada, osobito u izvođenju praktične nastave.

Naglasio je da je ovo velik dan ne samo za školu, nego i za cijelu Zadarsku županiju, budući da je riječ o prvoj novoj srednjoj školi izgrađenoj u 21. stoljeću u našoj županiji. Posebno je istaknuo da je škola jedan od dva centra kompetentnosti u županiji, dok ih u Hrvatskoj ukupno ima 25, što dodatno potvrđuje važnost projekta.

Podsjetio je kako se na realizaciju čekalo dulje nego što se očekivalo, ali da je konačan rezultat u potpunosti opravdao ulaganja i vrijeme.

„Najvažnije je da je škola danas u funkciji i da učenici imaju vrhunsku opremu i uvjete koji im otvaraju nove mogućnosti za stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu“, poručio je župan.

Zahvalio je  svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, čestitao djelatnicima škole i učenicima te posebno zahvalio Vladi Republike Hrvatske na financijskoj i institucionalnoj potpori, uz napomenu kako se planiraju i daljnja ulaganja u projektiranje  još dvije nove srednje škole.

Ministar Radovan Fuchs naglasio je kako je riječ o jednom od pet najopremljenijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj te primjeru snažnog ulaganja u strukovno obrazovanje.

„Dobili smo jedan od najvrjednijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj, na najvišoj mogućoj razini kvalitete. Ovakav objekt rijetko se viđa i na europskoj razini, a svojim sadržajem i opremom podsjeća na malu bolnicu, što učenicima omogućuje vrhunsku praktičnu edukaciju“, rekao je ministar.

Podsjetio je kako Vlada kontinuirano ulaže u obrazovni sustav, s više od 3,2 milijarde eura ulaganja u sve razine obrazovanja- od vrtića do visokog školstva. Cilj je, među ostalim, do 2030. godine osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete te omogućiti jednosmjensku nastavu u svim školama.

Dodao je i kako se paralelno razvija visoko obrazovanje, istaknuvši važnost Sveučilišta u Zadru koje kontinuirano jača svoju akademsku i međunarodnu prepoznatljivost.

Obilazak nove zgrade Medicinske škole Ante Kuzmanića dio je šireg investicijskog ciklusa u obrazovanje, s ciljem podizanja standarda nastave i stvaranja kvalitetnijih uvjeta za obrazovanje budućih generacija.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu