ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Zgrablić na svetkovinu Presvetog Srca Isusova na Voštarnici: “Ako teret nosimo u ljubavi, Gospodin nas nosi”
Svetkovina Presvetog Srca Isusova svečano je proslavljena u župi Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru u petak, 16. lipnja. Večernje koncelebrirano misno slavlje u istoimenoj župnoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
„Simbol srca omogućuje nam da vidimo kako Bog djeluje i kako je prisutan u našem životu. Po njemu ulazimo u Božju bît, otkrivamo Božju volju.
Papa Benedikt XVI. rekao je da je srce organ Božje volje. Zato srce nalazimo tako često u Svetom Pismu. U Starom Zavjetu srce se spominje više od tisuću puta. U Novom zavjetu srce se spominje oko 1150 puta. Dakle, to je važna činjenica, da se Boga prikazuje kao srce, kao volju. To je njegovo milosrđe, njegova ljubav koja se otvara“ istaknuo je mons. Zgrablić.
Kakvo je Božje srce možemo vidjeti u punini njegove objave, u otkriću njegovog srca, kad je svoga Sina Isusa Krista poslao na ovaj svijet. Vječni, svemogući Bog, punina naše čežnje, toliko se ponizio kada je ušao u našu čežnju, u sve što mi jesmo, čak je i naše grijehe preuzeo na sebe, rekao je nadbiskup.

„Razmatramo probodeno Isusovo srce, da poraste naše dostojanstvo. Da vidimo što je Bog za nas učinio. Da nam Bog ne bude teorija, netko koga samo izvana promatramo. Iz Isusovog boka potekla je krv i voda, slika sakramenata, krštenja i euharistije, koji nam daju snagu da uđemo u to srce, da možemo biti dio njega, da možemo ući u tu stvarnost postojanja. Ta veličina postaje snaga našeg života“ poručio je mons. Zgrablić.
S druge strane, razmatrajući probodeno srce, vidimo i našu, ljudsku grešnost. „Kako su naši grijesi teški i kolike posljedice ima naš grijeh, ako je Bog to za nas morao učiniti? Gospodin je došao uništiti naš grijeh da bismo mogli biti dio njegovog spasenja i punine života“ rekao je nadbiskup.
Svim ljudima je zajedničko da žele imati puninu života, a to traže na različite načine. Nekada tu puninu nađu, a nekad neki zalutaju, traže je na krivim mjestima i ne nađu to za čim čeznu, rekao je nadbiskup.
„Dobro za kojim svi čeznemo i osjećamo u dubinama našeg bića, to je Bog. Bog je najveće dobro koje nas privlači, kojem smo svi usmjereni. To dobro nam je tako blizu, s njime je potrebno samo zastati“ potaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na riječ proroka Hošee koji tu čežnju opisuje kao konop s kojim nas Gospodin privlači i zove k sebi.

Koliku čežnju Bog ima za nama, pokazao nam je Krist na križu. Kada je rekao Žedan sam, „bio je zapravo žedan naše ljubavi, žedan svakoga od nas, žedan našeg odgovora da nađemo mir našim dušama“ rekao je nadbiskup.
„Isus nam je pokazao kakvo je Božje srce. To nije samo teorija koju nam Bog govori, u smislu, ja te ljubim, želim ti dobro, ti si u mom srcu, nego Krist je prihvatio trpljenje, muku, umro je na križu. Njegovo srce probodeno je kopljem da bi nas on prigrlio i primio u svoje srce“ poručio je mons. Zgrablić, naglasivši: „U otvaranju Božjeg srca možemo spoznati našu veličinu, koliko je čovjek vrijedan. Jer, ako je Bog prepustio da se na križu razapne njegovog ljubljenog Sina, time nam je pokazao: toliko si važan u mojim očima, u mome srcu – tu želim da budeš. Tu je ono za čime ti najdublje čezneš, tu sam ti pripravio mjesto – u samoj svojoj bîti, u mojoj volji i ljubavi, u onome što ja jesam – tu sam ti pripravio mjesto“ utješio je zadarski nadbiskup.
Rekavši da Bog od nas ništa ne traži, nego da ga ljubimo, propovjednik je rekao da Boga možemo ljubiti ako dozvolimo da taj duh uđe u nas, ako se ne zatvorimo toj istini koju Gospodin čini, toj činjenici koje odgovaraju na želje našeg bića; kada spoznamo da nam to nije nametnuto izvana, nego to je dio naše intime, našeg srca, naše bîti.

„Možda mislimo da ljubav prema Bogu mora biti neka emocija, da moramo nešto osjećati, živjeti u nekoj ekstazi. Redovito to nije tako. Jer svaka naša emocija, kakva god ona bila, pa i ona intenzivna, ima moć koja traje neko vrijeme, kraće ili duže. Svaka pozitivna ili negativna emocija koju proživljavamo prolazi, mijenja se“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da Gospodina ljubimo tako da prihvaćamo njegovu riječ i vjerujemo joj, da prihvaćamo njegove zapovijedi.
„Ne zato što nam ih Bog nameće, nego te riječi omogućuju nam da Božja ljubav u nama živi. Ljubimo Boga prihvaćajući Božju riječ u našem životu. Ljubav koju nosimo u sebi moramo prenijeti drugome. Jer iza te ljubavi stoji Bog“ potaknuo je mons. Zgrablić.
Pritom, nije bitno hoće li nam netko uzvratiti dobrim ili ne. „Dok je Krist umirao na križu, nije mislio, ako ti budeš dobar, to će se primijeniti na tebe, ako ne budeš, neće se primijeniti na tebe. Isus nikoga nije isključio, nego je svima otvorio svoje srce. Neka i naše srce, poput Isusovog, bude svima otvoreno, da i one koji nam po naravi nisu simpatični, prihvaćamo radi Krista, radi njegove veličine, zato što Gospodin ljubi i tu osobu. Na taj način participiramo u Isusovom životu“ poručio je nadbiskup.

Tragom Isusove riječi ‘Jaram je moj sladak i breme je moje lako’, nadbiskup je rekao da svi imamo neki jaram, nešto što nas sapinje, što nam je teško, čega bismo se željeli osloboditi. Mislimo da bi nam bilo lakše kad ne bi bilo nekog križa, kad bismo bili više zdravi, kad bi netko bio bolji u našem okruženju.
„Ni Krist nije skinuo jaram sa svojih ramena, nego je taj jaram prihvatio i uronio u ljubav koja ga je nosila do smrti na križu. Krist i nas poziva da svaku našu poteškoću, nevolju, stvarnost koja nam je teška, da je povezujemo s Bogom, u Bogu nosimo i uronimo u ljubav. Božja ljubav želi biti naša snaga, jer ako u ljubavi nosimo teret, Gospodin nas nosi. Gospodin želi biti srce našeg života, da bismo mi mogli postati srce jedno drugome“ poručio je zadarski nadbiskup.
„Svaki put kad smo na misi Gospodin nam otvara svoje srce, ulazimo u Božju blizinu, vječnost primamo na sebe. Ljubav koja nam je darovana u Isusovom probodenom srcu izlijeva se na nas, da bismo vječnost pretvorili u sadašnjost i da bi nam sadašnjost postala vječnost. Neka nam Srce Isusovo pomogne da to prihvatimo, da to živimo i da budemo autentični, radosni kršćani“ poručio je nadbiskup Zgrablić.
Na kraju mise, fra Bojan Rizvan, župnik Voštarnice, poželio je da naša srca postanu slična Kristovom srcu. „To je nekad teško. Hvala svima koji su kroz cijelu godinu s nama i često nam objavljuju blizinu Kristovog srca. Kad nam je nekad teško, a vidimo ljude koji dolaze, odgovorni smo prema pozivu kojeg nam je Gospodin darovao, vidimo vas kao znak ljubavi Kristovog srca“ rekao je fra Bojan u obraćanju vjernicima.
Blagdan su župljanima čestitali i nekadašnji župnici Voštarnice, fra Veselko Grubišić i fra Josip Peranić. Svećeništvo je dar ljubavi Kristovog srca. Svećenici na blagdan Presvetog Srca Isusova slave svoj dan te je fra Bojan čestitao subraći svećenicima. „Molite da nas Gospodin učini svećenicima po srcu Kristovu, kako bismo u svim kušnjama, nevoljama, protivštinama života pa i klevetama koje doživljavamo, ostali vjerni poslanju koje nam Krist po Crkvi povjerava“ potaknuo je fra Bojan.
Na kraju mise, u ime prisutnih vjernika, ispred kipa Srca Isusova nadbiskup Zgrablić izmolio je posvetu Presvetom Srcu Isusovom.
Ines Grbić



































ZADAR / ŽUPANIJA
U Zadru osnovana “Besida” – udruga za promicanje usmenog pripovijedanja i kulture
U Zadru je početkom ožujka predstavljena Udruga Besida, neprofitna organizacija posvećena promicanju usmenog pripovijedanja i kulture. Riječ je o prvoj udruzi takve vrste na području grada Zadra i Zadarske županije, čiji je cilj razvijati i afirmirati umjetnost pripovijedanja kao važan oblik kulturnog, umjetničkog i edukativnog izražavanja.

Iza osnivanja udruge stoje pripovjedačice koje već godinama svojim radom, predanošću i ljubavlju prema pričama njeguju umjetnost usmenog pripovijedanja te aktivno doprinose kulturnom životu zajednice. Upravo iz tog dugogodišnjeg iskustva, zajedničke strasti prema pričama i želje za daljnjim razvojem ove umjetničke forme proizašla je ideja o osnivanju udruge.
Članice udruge polaze od uvjerenja da priče imaju snažnu društvenu i kulturnu vrijednost – one povezuju ljude, čuvaju kolektivno pamćenje i otvaraju nove perspektive razumijevanja svijeta. Stoga Besida želi postati prostor u kojem će se priče slušati, pripovijedati, učiti i dijeliti među svim generacijama – od djece i mladih do odraslih.
Udruga djeluje na području kulturnog, umjetničkog i edukativnog stvaralaštva s posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju umjetnosti pripovijedanja. Sjedište udruge nalazi se u Zadru, dok njezino djelovanje obuhvaća područje cijele Hrvatske.

Besida okuplja pripovjedače, umjetnike i stručnjake zainteresirane za žive pripovjedačke izvedbe, istraživanje usmenoknjiževne baštine i suvremene narativne prakse. Svoje ciljeve planira ostvarivati kroz organizaciju pripovjednih programa i javnih događanja, edukativne aktivnosti poput radionica, seminara i mentorstava te kroz prikupljanje, istraživanje i interpretaciju narodnih i autorskih priča.
Početak djelovanja Udruge obilježen je svečanim okupljanjem održanim u subotu, 7. ožujka, u Caffe galeriji Gina, prostoru koji je tijekom godina postao prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika u Zadru. Okupljenima su se na početku obratile predsjednica udruge Željana Buljat i dopredsjednica Sanja Grgina, koje su zahvalile svima na dolasku i podršci te predstavile ideju i ciljeve udruge. Susret je dodatno obogaćen pripovijedanjem priča, čime je simbolično označen početak rada Udruge.

ZADAR / ŽUPANIJA
OŠ ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE / Za izgradnju dvodijelne školske sportske dvorane iz NPOO-a 2.176.460,13 eura
Uz izgradnju dvodijelne sportske dvorane, ovim projektom uredit će se i vanjski okoliš sa svim popratnim sadržajima.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je Odluku o financiranju za Izgradnju dvodijelne sportske dvorane uz Osnovnu školu Šimuna Kožičića Benje u Zadru u vrijednosti od 2.176.460, 13 eura.
Uz ovaj projekt potrebno je osigurati prostor za kuhinju i blagovaonicu, a izgradnjom nove sportske dvorane, postojeća dvorana će dobiti funkciju male dvorane.

Sredinom veljače 2026. godine ugovoreni su radovi u vrijednosti od 1.599.482,44 eura bez PDV-a s tvrtkom Hausse d.o.o. iz Solina za energetsku obnovu OŠ Šimuna Kožičića Benje. Nositelj projekta je Grad Zadar, a projekt sufinancira Europska unija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (Mehanizam za oporavak i otpornost) s bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.130.204,27 eura. Projekt bi trebao biti završen do 30. lipnja 2026. godine.
Zgrada OŠ Šimuna Kožičića Benje nakon energetske obnove zadovoljit će zahtjeve za zgrade gotovo nulte kategorije (nZEB) i trebao bi se postići energetski razred A+.
ZADAR / ŽUPANIJA
RADNI SASTANAK U ŽUPANIJI / Bilaver i eurozastupnik Stier o ulaganjima u školstvo, zdravstvo i novoj EU financijskoj omotnici
Ulaganja u školstvo i zdravstvo te priprema projekata za novu financijsku omotnicu Europske unije bile su u središtu radnog sastanka župana Josipa Bilavera s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Davorom Ivom Stierom, održanog u Domu Zadarske županije.
Bilaver je tom prilikom Stiera i njegove suradnike detaljno upoznao s aktivnostima i projektima koji se provode na području Zadarske županije.
Istaknuo je kako su domovi za starije i nemoćne te modeli priuštivog stanovanja za mlade obitelji apsolutni prioriteti u narednom razdoblju. Kao jednu od ključnih aktivnosti naveo je i ulaganja u zdravstveni sustav te obrazovanje. Uz novi ciklus opremanja i modernizacije zdravstvenih ustanova diljem županije, u tijeku su i značajna ulaganja u školske objekte, financirana primarno sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
„Naš cilj je jasan – osigurati jednosmjensku nastavu i kvalitetne uvjete za sve učenike“, naglasio je župan Bilaver.
Eurozastupnik Stier pohvalio je smjer kojim ide Zadarska županija, istaknuvši kako su upravo ovakvi projekti dokaz uspješnog korištenja europskih sredstava te se osvrnuo na širi europski kontekst.
„Kako bismo mogli financirati sve ove važne projekte, Europska unija mora ostati konkurentna. To izravno ovisi o našoj energetskoj neovisnosti, kao i sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Jaka ekonomija preduvjet je za snažna socijalna ulaganja“, istaknuo je Stier.
Na sastanku su se dotaknuli i pripreme novog proračuna Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, zaključivši kako je ključno na vrijeme pripremiti projektnu dokumentaciju kako bi se spremno dočekala nova financijska omotnica.
Po završetku sastanka eurozastupnik Stier sa suradnicima je posjetio kompleks Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, odnosno crkvu i samostan sv. Nikole u Zadru, čija je obnova u najvećoj mjeri financirana iz EU fondova.






