Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Zgrablić na svetkovinu Presvetog Srca Isusova na Voštarnici: “Ako teret nosimo u ljubavi, Gospodin nas nosi”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svetkovina Presvetog Srca Isusova svečano je proslavljena u župi Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru u petak, 16. lipnja. Večernje koncelebrirano misno slavlje u istoimenoj župnoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Simbol srca omogućuje nam da vidimo kako Bog djeluje i kako je prisutan u našem životu. Po njemu ulazimo u Božju bît, otkrivamo Božju volju.

Papa Benedikt XVI. rekao je da je srce organ Božje volje. Zato srce nalazimo tako često u Svetom Pismu. U Starom Zavjetu srce se spominje više od tisuću puta. U Novom zavjetu srce se spominje oko 1150 puta. Dakle, to je važna činjenica, da se Boga prikazuje kao srce, kao volju. To je njegovo milosrđe, njegova ljubav koja se otvara“ istaknuo je mons. Zgrablić.

Kakvo je Božje srce možemo vidjeti u punini njegove objave, u otkriću njegovog srca, kad je svoga Sina Isusa Krista poslao na ovaj svijet. Vječni, svemogući Bog, punina naše čežnje, toliko se ponizio kada je ušao u našu čežnju, u sve što mi jesmo, čak je i naše grijehe preuzeo na sebe, rekao je nadbiskup.

„Razmatramo probodeno Isusovo srce, da poraste naše dostojanstvo. Da vidimo što je Bog za nas učinio. Da nam Bog ne bude teorija, netko koga samo izvana promatramo. Iz Isusovog boka potekla je krv i voda, slika sakramenata, krštenja i euharistije, koji nam daju snagu da uđemo u to srce, da možemo biti dio njega, da možemo ući u tu stvarnost postojanja. Ta veličina postaje snaga našeg života“ poručio je mons. Zgrablić.

S druge strane, razmatrajući probodeno srce, vidimo i našu, ljudsku grešnost. „Kako su naši grijesi teški i kolike posljedice ima naš grijeh, ako je Bog to za nas morao učiniti? Gospodin je došao uništiti naš grijeh da bismo mogli biti dio njegovog spasenja i punine života“ rekao je nadbiskup.

Svim ljudima je zajedničko da žele imati puninu života, a to traže na različite načine. Nekada tu puninu nađu, a nekad neki zalutaju, traže je na krivim mjestima i ne nađu to za čim čeznu, rekao je nadbiskup.

„Dobro za kojim svi čeznemo i osjećamo u dubinama našeg bića, to je Bog. Bog je najveće dobro koje nas privlači, kojem smo svi usmjereni. To dobro nam je tako blizu, s njime je potrebno samo zastati“ potaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na riječ proroka Hošee koji tu čežnju opisuje kao konop s kojim nas Gospodin privlači i zove k sebi.

Koliku čežnju Bog ima za nama, pokazao nam je Krist na križu. Kada je rekao Žedan sam, „bio je zapravo žedan naše ljubavi, žedan svakoga od nas, žedan našeg odgovora da nađemo mir našim dušama“ rekao je nadbiskup.

„Isus nam je pokazao kakvo je Božje srce. To nije samo teorija koju nam Bog govori, u smislu, ja te ljubim, želim ti dobro, ti si u mom srcu, nego Krist je prihvatio trpljenje, muku, umro je na križu. Njegovo srce probodeno je kopljem da bi nas on prigrlio i primio u svoje srce“ poručio je mons. Zgrablić, naglasivši: „U otvaranju Božjeg srca možemo spoznati našu veličinu, koliko je čovjek vrijedan. Jer, ako je Bog prepustio da se na križu razapne njegovog ljubljenog Sina, time nam je pokazao: toliko si važan u mojim očima, u mome srcu – tu želim da budeš. Tu je ono za čime ti najdublje čezneš, tu sam ti pripravio mjesto – u samoj svojoj bîti, u mojoj volji i ljubavi, u onome što ja jesam – tu sam ti pripravio mjesto“ utješio je zadarski nadbiskup.

Rekavši da Bog od nas ništa ne traži, nego da ga ljubimo, propovjednik je rekao da Boga možemo ljubiti ako dozvolimo da taj duh uđe u nas, ako se ne zatvorimo toj istini koju Gospodin čini, toj činjenici koje odgovaraju na želje našeg bića; kada spoznamo da nam to nije nametnuto izvana, nego to je dio naše intime, našeg srca, naše bîti.

„Možda mislimo da ljubav prema Bogu mora biti neka emocija, da moramo nešto osjećati, živjeti u nekoj ekstazi. Redovito to nije tako. Jer svaka naša emocija, kakva god ona bila, pa i ona intenzivna, ima moć koja traje neko vrijeme, kraće ili duže. Svaka pozitivna ili negativna emocija koju proživljavamo prolazi, mijenja se“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da Gospodina ljubimo tako da prihvaćamo njegovu riječ i vjerujemo joj, da prihvaćamo njegove zapovijedi.

„Ne zato što nam ih Bog nameće, nego te riječi omogućuju nam da Božja ljubav u nama živi. Ljubimo Boga prihvaćajući Božju riječ u našem životu. Ljubav koju nosimo u sebi moramo prenijeti drugome. Jer iza te ljubavi stoji Bog“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Pritom, nije bitno hoće li nam netko uzvratiti dobrim ili ne. „Dok je Krist umirao na križu, nije mislio, ako ti budeš dobar, to će se primijeniti na tebe, ako ne budeš, neće se primijeniti na tebe. Isus nikoga nije isključio, nego je svima otvorio svoje srce. Neka i naše srce, poput Isusovog, bude svima otvoreno, da i one koji nam po naravi nisu simpatični, prihvaćamo radi Krista, radi njegove veličine, zato što Gospodin ljubi i tu osobu. Na taj način participiramo u Isusovom životu“ poručio je nadbiskup.

Tragom Isusove riječi ‘Jaram je moj sladak i breme je moje lako’, nadbiskup je rekao da svi imamo neki jaram, nešto što nas sapinje, što nam je teško, čega bismo se željeli osloboditi. Mislimo da bi nam bilo lakše kad ne bi bilo nekog križa, kad bismo bili više zdravi, kad bi netko bio bolji u našem okruženju.

„Ni Krist nije skinuo jaram sa svojih ramena, nego je taj jaram prihvatio i uronio u ljubav koja ga je nosila do smrti na križu. Krist i nas poziva da svaku našu poteškoću, nevolju, stvarnost koja nam je teška, da je povezujemo s Bogom, u Bogu nosimo i uronimo u ljubav. Božja ljubav želi biti naša snaga, jer ako u ljubavi nosimo teret, Gospodin nas nosi. Gospodin želi biti srce našeg života, da bismo mi mogli postati srce jedno drugome“ poručio je zadarski nadbiskup.

„Svaki put kad smo na misi Gospodin nam otvara svoje srce, ulazimo u Božju blizinu, vječnost primamo na sebe. Ljubav koja nam je darovana u Isusovom probodenom srcu izlijeva se na nas, da bismo vječnost pretvorili u sadašnjost i da bi nam sadašnjost postala vječnost. Neka nam Srce Isusovo pomogne da to prihvatimo, da to živimo i da budemo autentični, radosni kršćani“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

Na kraju mise, fra Bojan Rizvan, župnik Voštarnice, poželio je da naša srca postanu slična Kristovom srcu. „To je nekad teško. Hvala svima koji su kroz cijelu godinu s nama i često nam objavljuju blizinu Kristovog srca. Kad nam je nekad teško, a vidimo ljude koji dolaze, odgovorni smo prema pozivu kojeg nam je Gospodin darovao, vidimo vas kao znak ljubavi Kristovog srca“ rekao je fra Bojan u obraćanju vjernicima.

Blagdan su župljanima čestitali i nekadašnji župnici Voštarnice, fra Veselko Grubišić i fra Josip Peranić. Svećeništvo je dar ljubavi Kristovog srca. Svećenici na blagdan Presvetog Srca Isusova slave svoj dan te je fra Bojan čestitao subraći svećenicima. „Molite da nas Gospodin učini svećenicima po srcu Kristovu, kako bismo u svim kušnjama, nevoljama, protivštinama života pa i klevetama koje doživljavamo, ostali vjerni poslanju koje nam Krist po Crkvi povjerava“ potaknuo je fra Bojan.

Na kraju mise, u ime prisutnih vjernika, ispred kipa Srca Isusova nadbiskup Zgrablić izmolio je posvetu Presvetom Srcu Isusovom.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu