Hrvatska
NA POPISU CNN-a I ZADAR / Ovaj dio lijepe hrvatske obale nije toliko krcat turistima…
Kada netko spomene Dalmaciju, strani turisti najčešće će se prvo sjetiti Splita i Dubrovnika. Ipak, za one koji žele posjetiti manje napučene turističke destinacije, tu je sjeverni dio ove regije, piše CNN.
Na obali od Zadra do Trogira može se pronaći nevjerojatna količina povijesti i kulture, kao i očaravajuće prirode, a sve na potezu ispod 145 kilometara.
To je samo na kopnu – na otkrivanje čekaju i deseci otoka raštrkanih duž obale. Mnogi od njih su nenaseljeni, a druge posjećujete kada želite pobjeći od svakodnevice.
Nacionalni park Kornati sa svojom zadivljujućom prirodom proteže se na 89 otoka. Neće trebati dugo da shvatite zašto je posjet brodom toliko privlačna opcija, piše za CNN Mary Novakovich.
Gradovi Zadar i Šibenik vratit će vas u povijest: Zadar u Rimsko carstvo, a Šibenik u vrijeme srednjovjekovnih hrvatskih vladara. Istovremeno Trogir – čiji stari grad se nalazi na vlastitom malom otoku – čarobno je mjesto zaštićeno UNESCO-vim statusom. Između njih nalaze se očaravajuća obalna sela, skrivene plaže i vinogradi, piše CNN.
Zadar i okolica
Zakoračite u povijesni centar najstarijeg grada u Hrvatskoj. Osnovali su ga Liburni, a kolonizirali Rimljani u prvom stoljeću prije Krista. Shvatit ćete zašto je povijest Hrvatske toliko fascinantna. Samo jedan trg u starom gradu pokazat će vam stoljeća povijesti.
Trg Opatice Čike nalazi se na ostacima starog rimskog foruma, a kamenje iz tog perioda iskoristilo se za izgradnju crkve svetog Donata u devetom stoljeću. Pored crkve možete vidjeti romaničku katedralu svete Anastazije.
Na drugoj strani, ne smijete propustiti zvonik iz 11. stoljeća pored crkve svete Marije – renesansnog benediktinskog samostana (u kojem možete pronaći srednjovjekovne i rimske ostatke). I crkva svete Marije i krstionica svete Anastazije uništene su u granatiranju saveznika 1943. i morale su biti ponovno izgrađene.
Lutanjem po zadarskoj rivi vratit ćete se natrag u 21. stoljeće, a pri tome će vam pomoći dvije umjetničke instalacije Nikole Bašića koje su postale velike atrakcije.
Odmorite na mramornim stubama na rubu mora i poslušajte melankolične zvuke Morskih orgulja, podvodnog sustava cijevi kroz koje prolaze valovi. Odmah pored orgulja nalazi se i druga instalacija, Pozdrav suncu, osvijetljena plavim staklenim panelima koji svijetle po noći.
Kada ste se nauživali na zadarskoj fenomenalnoj tržnici, vrijeme je da krenete na plažu.
Na obali, sjeverno od centra, naići ćete na plaže Borik i Diklo, a tik ispod starog grada nalaze se gradske plaže. CNN preporuča Kolovare, plažu načičkanu živahnim barovima. Ako želite kompletno iskustvo plaže, posjetite selo Bibinje, gdje se plaže protežu gotovo pet kilometara, a završavaju na najvećoj marini u Hrvatskoj.
Prije nego napustite obalu, nakratko otputujte 16-ak kilometara sjeverno od Zadra i posjetite šarmantni Nin. Njegova lokacija je neobična – oko starog grada se zavijaju dvije pješčane plaže, a grad se nalazi na vlastitom otočiću spojenom s dva mosta. Nin je bio vrlo važno mjesto tijekom srednjeg vijeka, a to i sami možete vidjeti posjetom solani.
Posjetite muzej i vidjet ćete da se malo toga ovdje promijenilo u posljednjih tisuću godina – sol se još uvijek prikuplja ručno. Kada ste istražili uske uličice grada, uputite se do plaže gdje s lokalcima možete uživati u terapeutskom blatu.
Zadarski arhipelag
Mnogobrojni otočići raštrkani duž obale Zadra među najležernijim su mjestima u Hrvatskoj, a mnoge od njih možete posjetiti trajektom.
Dva najbliža, do kojih je najlakše doći, Ugljan su i Pašman. Samo 25 minuta brodom, oni su neka vrsta predgrađa Zadra, ali predgrađa prepuna maslinika, šljunčanih špilja i ruta za bicikliranje i planinarenje.
Silba, nekih tri sata trajektom od Zadra, među najdaljim je otocima u arhipelagu. Ovo je opušteno mjesto gdje su automobili – i čak i bicikli tijekom ljetnih mjeseci – zabranjeni. Silbin mali susjed, Olib, na istoj je ruti, a još je izoliraniji.
Dva sata putovanja prema zapadu od Zadra dovest će vas do Dugog otoka. Vožnjom obalom otoka naći ćete minijaturna ribarska sela, stare jugoslavenske bunkere, ali i Veli Rat – najviši svjetionik na Jadranu, visine preko 40 metara.
Kornati
Mornari već dugo poznaju radost vijuganja kroz ovaj nacionalni park, arhipelag od 89 jezivo ogoljenih, ali divlje lijepih otoka južno od Dugog otoka.
Ako se želite odvojiti od svijeta, to možete učiniti upravo ovdje. Na nijednom otoku nema vode ni struje, tek kišnica, plin i solarna energija. Ovi otoci nemaju stalnu populaciju – ako ne računamo ovce.
Kada krene sezona, neki otoci poput Kornata, Priškere i Levrnake, ožive. Restorani i kolibe za iznajmljivanje otvorene su za grupe s brodova, a Priškera ima i dobro opremljenu marinu.
Aktivnosti je malo – možete plivati, jesti, piti, malo planinariti – i opet ispočetka.
Šibenik
Jedan od najvažnijih gradova Hrvatske turisti često – i neobjašnjivo – ignoriraju, no Šibenik se mora posjetiti, preporuča CNN.
Osnovali su ga u 11. stoljeću Hrvati – ne Rimljani ili Grci kao što je slučaj s drugim dalmatinskim gradovima – a u njemu se nalazi veličanstvena katedrala svetog Jakova. Ovo čudo gotike i renesanse pod zaštitom je UNESCO-a, a s vanjske strane možete vidjeti friz od 71 portreta.
Venecijanci su ovdje vladali od 1412. do 1797., a lako se izgubiti u labirintu mramornih prolaza koje su ostavili u povijesnoj jezgri. Ipak, ostavite si malo vremena za posjet tvrđavama koje su izgradili.
Najbrže ćete doći do tvrđave svetog Mihaela, na 10 minuta od obale. Na ovoj tvrđavi često se odvijaju ljetni koncerti, a pogled na Jadran je čaroban.
Potražite i srednjovjekovni mediteranski vrt samostana svetog Lovre, gdje možete uživati u mirisu lavande, ružmarina i divljeg bilja.
Šibenik se često koristi kao startna točka za posjete nacionalnom parku Krka, čiji slapovi su u najmanju ruku jednako impresivni kao i oni u mnogo slavnijem nacionalnom parku Plitvice.
Autobusom iz Šibenika možete stići u Skradin, odakle brodom putujete Krkom pored sedam nevjerojatnih slapova od kojih je najpoznatiji Skradinski Buk.
Najbolje vrijeme za posjet je kasno proljeće, rano ljeto i jesen, budući da razine vode tijekom ljeta mogu pasti.
Primošten
Ljubitelji vina mogu se smjestiti u šarmantnom Primoštenu, nekih 28 kilometara južno od Šibenika. To je najbolja pozicija za posjet obližnjim vinarijama koje proizvode vino od autohtone sorte Babić. Vino je meko i voćnog okusa.
Stari grad Primošten nalazi se na vlastitom malom otoku nasipom spojenom s novijim dijelom grada. Njegove strme ulice vode do crkve svetog Jurja iz 15. stoljeća, odakle se proteže divan pogled na Jadran.
Trogir
Zidinama ograđeni stari grad malenog Trogira također se nalazi na vlastitom otoku, stiješnjen između kopna, gdje se nalazi noviji dio grada, i otoka Čiovo čije su sjeverne i zapadne obale prepune obalnih resorta. Sve tri lokacije spojene su mostovima.
Zaustavite se na središnjem trogirskom trgu pored romaničke katedrale svetog Lovre. Odmah ćete shvatiti zašto je ovaj grad pod zaštitom UNESCO-a.
Trogir je ljupka kombinacija srednjovjekovnih palača i kamenih uličica, s trgovima na kojima su restorani i barovi stisnuti u malene vrtove.
Prošećite rivom do tvrđave Kamerlengo iz 15. stoljeća, šarmantne lokacije za ljetne predstave i koncerte.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
U NEDJELJU SEMINAR NA VIŠNJIKU / Mlinarić, Škara i Borović: Kako male navike mogu donijeti velike promjene
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
