Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) FEŠTA U PAKOŠTANIMA: Maslinari Vulin, Lalin i Čudina častili za uspjeh u New Yorku

Objavljeno

-

Laueati i uzvanici ispred pakoštanske Vinarije Karaba

U konkurenciji 1100 maslinovih ulja iz 23 zemlje svijeta trojica maslinara iz Pakoštana sa tri osvojene nagrade doprinijela uspjehu Hrvatske na najvećem svjetskom ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja. „Sa 105 osvojenih medalja Hrvatska je treća, a po kvaliteti maslinovih ulja prva na svijetu“,  kaže  Ante Vulin

Kad bi svako naše misto kao Pakoštane hrvatski maslinari bili bi prvaci svijeta. Njihova tri, Ante Vulin, Vinko Lalin i Tomislav Čudina za svoja ulja na upravo završenom najvećem svjetskom natjecanju u kvaliteti maslinovih ulja u New Yorku (New York International Olive Oil Competition – NYIOOC 2023) osvojili zlatna odličja.

„ Drago nam je  što smo doprinijeli timskom uspjehu maslinara naše države, kaže Ante Vulin , kojemu je ovo druga za redom osvojena medalja u New Yorku. Isti rezultat postigao je i Vinko Lalin. Sa svojim  uljem Oleum Premium on je zaslužio odličje lani i ove godine. S istom brendom njegova kćerka Danijela ove godine ponijela je i dvije šampionske titule na domaćim  smotrama maslinara i uljara – u Maškovića hanu gdje je održana 6. smotra mladih maslinovih ulja s područja općine  Pakoštane i grada Biograda na moru te na nedavno završenoj 25. međunarodnoj manifestaciji Dani masline u Zadru. „Ovo je uspjeh cijele naše obitelji“, ističe Danijela.

Zanimljivo je da su Vulin i Lalin svoje poslovne uspjehe započeli potkraj 80-tih godina prošlog stoljeća, osnovali i do 2000. godine bili suvlasnici tvrtke Exklusive Tours. Potom su jednako uspješno krenuli svatko svojim putem osnovali nove tvrtke  i počeli se ozbiljno baviti maslinarstvom. Danas Vulin ima 980 stupi maslina od kojih su njih 500 na punom rodu, a ostale pristižu. U iznimno zahtjevnoj sezoni 2002./03  on je tradicionalnim metodama proizveo 1500 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja .

“Najveći izazovi bili su prebroditi sušu, sačuvati zdrave plodove i pravodobno ih preraditi“, kaže Vulin.  U tome je uspio  i Lalin.  Unatoč ekstremnoj suši sa 300 stabala proizveo je 2.500 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Treći i najmlađi član pakoštanski laureat Tomislav Čudina natjecao se po prvi put u New Yorku i osvojio zlatnu medalju.

„Prvi se pamte. Ovo mi je vjetar u Leđa“, rekao je Čudina. Maslinarstvom se bavi od 2002. godine. Od djeda je naslijedio zemlju i posadio 61 stablo masline. Ubrzo je  kupio još zemlje i posadio 240 stabala maslina, među kojima su Oblica, Levantinka, Plavica, Pendolino, Leccino i Frantoio.

„U budućnosti planiram posaditi još 500 stabala maslina“,  kaže i ne krije da je veliki zaljubljenih u masline. Njegov OPG Celini proizveo je nagrađeni blend Olea Viola kojega su svjetski  senzoričari ocijenili kao intezivno, ali i harmonično ekstra djevičansko maslinovo ulje , naglašene voćnosti, srednje pikantnosti i blage gorčine.

Banito Pucar, Ante Gotovina i Milivoj Kurtov

Uspjeh u New Yorku pakoštanski „maslinarski vitezovi“ nisu proslavili samo u krugu svojih obitelji. Jučer u popodnevnim satima  organizirali su u pakoštanskoj Vinariji Karaba domjenak sa zakuskom za prijatelje i maslinare.  Uz Milivoja Kurtova, načelnika općine Pakoštane i generala Antu Gotovinu, koji su i sami uspješni maslinari

u ugodnom ambijentu, uz domaću spizu, klapsku pismu, pakoštanska vina i nagrađena maslinova ulja družili su se i dr. Ivica Vlatković, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije, Benito Pucar, predsjednik Organizacijskog odbora Dana Masline, Danijela Vulin , direktorica TZ Pakošatane   i još 30-ak  viđenijih maslinara iz Pakoštana i zadarskog kraja.

Nagrađeni u New Yorku: Ante Vulin, Danijela Lalin i Tomislav Čudina

U  New Yorku su hrvatski maslinari osvojili treće mjesto, ponovili prošlogodišnji uspjeh s time da nam je ove godine u samom finišu natjecanja „za dlaku“ izmakla titula vice šampiona, rekao je u pozdravnom govoru Ante Vulin. U konkurenciji 1.100 ekstra djevičanskih ulja iz 23 zemlje sjeverne hemisfere Hrvatska je treća. Odmah do maslinarskih velesila  Italije na prvom i Španjolske na drugom mjestu koje su na ovo natjecanje poslale  znatno veći broj uzoraka od Hrvatske. Službeno smo sa osvojenih  105 nagrada treći na svijetu, a po postotku uspješnosti s obzirom na broj uzoraka prvi, rekao je dr. Ivica Vlatković.

Na žalost, uspjehe hrvatskih maslinara, osim u Istri ne  prepoznaju turističke zajednice, županije, ali ni resorno ministarstvo poljoprivrede gdje maslinarstvo nema svoju upravu poput vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva i drugih djelatnosti nego se vodi pod „ostalo“ .

„Vrijeme je da turisti koji nas posjećuju napokon saznaju da je naše maslinovo ulje najbolji proizvod koji sa sobom mogu odnijeti svojim kućama, dodao je Vulin. 

Feštanje uz domaću spizu, vina, maslinova ulja i klasku pismu

Na pakoštanskom području, primjerice, ostvaruju se oko milijun noćenja. Na zadarskom  oko 12 milijuna noćenja. Kad bi svatko uzeo po litru prodalo bi 9.000 hektolitara maslinovog ulja koliko ga proizvedu obiteljska gospodarstva na području Zadarske županije.  Potpora maslinarima izostaje i od lokalne samouprave, a ako bi se tražio izuzetak bila bi to općina Pakoštane. Vulin je i ovom prigodom podsjetio da je prije šest godina, na inicijativu načelnika Kurtova pokrenuta manifestacija ocjenjivanja ulja i,  kroz vođene dugustacije,  edukacija maslinara kako proizvesti  kvalitetna akstra djevičanska maslinova ulja.  „Uvažavajući tradiciju potičemo nova saznanja. Cilj je edukacija maslinara kako bi obnavljali stare i nastavili podizati nove maslinike te iz godine u godinu poboljšavati kvalitetu maslinovih ulja, rekao je na početku ove manifestacije općinski načelnik Milivoj Kurtov.  Nakon šest godina pokazuju se rezultati. Na području Općine Pakoštane (Pakoštane, Drage, Vrana i Vrgada) ima više od 150 tisuća stabala maslina. Rijetko koja od ukupno tisuću i sedamsto obitelji nema masline. „Posebno veseli što se za uzgoj odlučuje sve više mladih“, kaže Kurtov. Neki od njih će se dogodine prikuljučiti Vulinu, Lalinu i Čudini tako da će se u maslinarskoj reprezentacija Hrvatske na svjetskom prvenstvu u New Yorku sa svojim uljem natjecati pet, a možda i više maslinara iz Pakoštana. Najviše iz nekog hrvatskog mjesta s obzirom na  veličinu i broj stanovnika.

Pakoštanci su takvi: vridni, poduzetni i vole se dokazivati, Pobjeđivati i u maslinovom ulju. Jer, kako netko reče, maslinovo ulje nije sve, ali bez maslinovog ulja, sve je – ništa!

N.J./Dani masline

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu