Svijet
Nova analiza otkrila što će biti sljedeća kriza s kojom će se Europa suočiti
Jedva da je proljeće, a više od četvrtini europskog kontinenta prijeti suša nakon zime s malo kiše i snijega pa se mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg izrazito suhog ljeta, ako ne i goreg, piše Politico.
Ključno akumulacijsko jezero koje opslužuje vodom milijune Katalonaca gotovo je presušilo.
Problem s voodm izazvao je sukobe u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine.
Vodostaj najveće talijanske rijeke, Po, već je na razini na kojoj je bio prošlog lipnja.
Studija u kojoj su korišteni satelitski podaci potvrdila je ranije ove godine da Europa još od 2018. pati od teške suše. Sve više temperature onemogućavaju da se Europa od toga oporavi pa je kontinent zapeo u začaranom krugu u kojem je dostupnost vode sve nesigurnija.
“Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi. Sada se čini da bismo mogli imati problema”, rekao je glavni autor navedene studije Torsten Mayer-Gürr.
Iako bi vlažni vremenski uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti tekući deficit podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci.
Kako se bliži ljeto vlade europskih zemalja se trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice – dok istovremeno pokušavaju stišati napetosti koje proizlaze iz nesigurne vodoopskrbe.
Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, “biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama.”
Zimska suša
Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje, ali u mnogim regijama bilo je malo kiše ili snijega.
Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, iskusila je najsušu zimu u posljednjih 60 godina.
Talijanska istraživačka zaklada CIMA ustanovila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Vodostaj rijeke Po je na razini prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovice svoje prosječne razine.
Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju “otpisati” u četiri regije, a jedan je meteorolog rekao za El País da se poljoprivrednici mogu “oprostiti od gotovo cijele berbe maslina”.
Vodostaj jezera Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi spriječile njezino umiranje i kontaminaciju vode.
Diljem Katalonije rezervoari su u travnju bili na samo 27 posto kapaciteta. Za sljedeći tjedan u Španjolskoj je najavljen rani toplinski val.
Španjolska ministrica ekologije Teresi Riberi poručila je da bi dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti za 40 posto do 2050. godine.
Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Postdamu.
S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak snježni pokrivač na Alpama, “i ako sada nema puno oborina… onda je suša u biti sigurna“, dodao je.
Ipak, sve moguće proljetne kiše samo bi ublažile manjak vode ovog ljeta.
Kako bi Europa izašla iz izašla iz začaranog kruga gdje svaku godinu započinje sa značajnim deficitom podzemnih voda, ”trebalo bi nam gotovo desetljeće učestalih obilnih oborina”, upozorava Hattermann.
Uloga klimatskih promjena
Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju njihove obrasce padalina.
Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u Njemačkoj veći dio desetljeća biti manje, a ne više oborina.
No, čak i da razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe.
Suša je složena pojava i mnogi čimbenici – poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje – mogu igrati ulogu. Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.
Postoje tri načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti.
“Samo ovo ga čini sušim”, rekao je. “U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja.”
Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta – kao što se dogodilo prošle godine – ili pak dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine.
I kao treće, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zbog rastućih temperaturama – ostavljajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Poa bez vitalne opskrbe vodom.
Ove će godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima vode “biti stvarno puno manji nego inače”, rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije.
“Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla – a ta je već bila najgora, gledajući zadnjih 10 godina, a sada je još gore.”
Ulaskom u ovo ljeto Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, smatra Toreti.
“Ali Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke imaju upozoravajuće uvjete za sušu“, rekao je.
Brandenburg, njemačko žarište suše, imao je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci, a ipak su razine podzemnih voda niže nego prošle godine, istaknuo je Hattermann.
“Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego je gore”, rekao je.
Konkretne akcije
Europa se polako budi pred ovom prijetnjom. Glavni gradovi – koji su bili oštećeni razornim učincima prošlog sušnog ljeta u raznim sektorima uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju – žure se oko izrade nacrta odgovora na trenutne, ali i buduće nestašice vode.
Početkom mjeseca Italija je objavila odluku kojom se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju.
Španjolska je u siječnju objavila novi paket planova upravljanja vodama.
Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.
Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za “održivu” upotrebu vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.
Ipak, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući time učinke sve manje dostupnosti vode.
Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.
Talijanska političarka Zelenih i bivša europarlamentarka Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize s vodom u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, poručila je.
“Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda i nismo bili toliko učinkoviti koliko smo mogli u upravljanju ovim ograničenim resursom”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za praćenje klime.
Ratovi za vodu
U međuvremenu, upravljanje vodom – i odlučivanje o tome tko joj može pristupiti – pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta.
Prošlog su ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode, a postavljena su pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.
Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.
U južnoj Njemačkoj pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe.
Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sušne uvjete ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine upozoravaju da bi taj sektor trebao smanjiti potrošnju vode.
Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare “nepravednima” i opisala ih kao “prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa nekolicine na račun većine”.
U španjolskoj regiji Andaluziji planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sustav navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koja je pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama.
Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos je ranije ovog mjeseca isula čašu pijeska na parlamentarni stolac premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati “kao pustinja” ako se kontroverzni zakon usvoji.
“Ljudi to osjećaju”, rekao je Hattermann. “Bitka oko distribucije već traje”.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti