Hrvatska

Mizerne brojke: Hrvati sve manje čitaju

Objavljeno

3 godine prije

22. travnja 2023.

Pexels

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Hrvatskoj, predstavljeno u petak na otvaranju Noći knjige, pokazalo je trend pada čitanosti u odnosu na posljednje dvije ili tri godine te stagnaciju u kupovini knjiga u posljednje četiri godine.

Istraživanje je pokazalo da je najmanje jednu knjigu u posljednjih godinu dana pročitalo 40 posto ispitanika, a usporedbom rezultata dobivenih prošle godine, uočeno je da se čitanost nije znatnije promijenila jer je 2022. godine na isto pitanje pozitivno odgovorilo 42 posto ispitanika.

Međutim, u odnosu na posljednje dvije do tri godine, uočen je trend pada čitanosti. Tako je 2020. godine bar jednu knjigu pročitalo 49 posto ispitanika, 2021. 45 posto, a 2022. 42 posto.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju 2 knjige na godinu, a najveći postotak čitatelja pročitane knjige posuđuje u knjižnici (47 posto), knjige kupuje 40 posto, od prijatelja ih posuđuje 31 posto, na dar knjigu dobije 26 posto ispitanika, a 6 posto njih knjige kopira ili skida s interneta.

Pročitanu knjigu češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (54 posto), dok je na dar češće dobivaju oni najstariji (36 posto).

Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca pa s obzirom na prijašnja istraživanja anketari zaključuju da kupovina knjiga stagnira u posljednje četiri godine, a najviše je ispitanika kupilo jednu knjigu.

Češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina (28 posto), visokoobrazovane osobe (40 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13.000 kuna (24 posto) te osobe koje žive na području Zagreba i okolice (27 posto).

Istraživanje je pokazalo da pada kupovina beletristike, a raste kupovina priručnika. Knjižara je i dalje prvo mjesto kupovine, dok je kupovina na internetu jednaka je prošlogodišnjoj, a zanimljivija je mlađoj populaciji, dok kupovinu na kiosku preferiraju stariji.

Kao najčešći razlog nekupovanja knjiga ispitanici i dalje navode pomanjkanje interesa (56 posto), dok financijske razloge navodi 17 posto ispitanika.

Sadržaje na internetu čita 63 posto, a e-knjige čita 7 posto ispitanika

Sadržaje na internetu čita 63 posto ispitanika, a od svih sadržaja na internetu, i dalje prioritet imaju dnevne novine (51 posto), koje u najvećoj mjeri čitaju osobe u dobi od 26 do 55 godina (64 do 74 posto), a najmanje najmlađi (36 posto) i najstariji (25 posto).

E-knjige čita 7 ispitanika, kupuje ih 1 posto ispitanika, a češće ih čitaju osobe između 16 i 35 godina te visokoobrazovani.

Interes za kupovinom dobre knjige bez obzira na njezinu cijenu i mjesto kupovine je nepromijenjen – i dalje postoji kod 13 posto ispitanih. Udio onih koji smatraju da je internet najbolji i najefikasniji način kupovine knjiga jednak je onom od prije tri godine, a online akcije predstavljaju poticaj za kupovinu knjiga za 15 posto ispitanika.

I dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga.

Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Barem jednom godišnje promociju knjige posjeti 18 posto ispitanih, dok 13 posto koristi svaku priliku za posjećivanje festivala i sajmova knjiga.

Manifestacije posvećene knjigama na čitanje motiviraju isti broj ljudi kao i lani – 20 posto.

I dalje oko tri četvrtine članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u razdoblju od 1. ožujka do 15. ožujka 2023., a za Zajednicu nakladnika i Hrvatsku gospodarsku komoru proveo ga je Ured za kreativnu analizu – Kvaka.

Povezane teme :čitanje Featured knjige

Up Next

DAN PLANETA ZEMLJE “Klimatske promjene će nas jako boljeti, od bolesti koje izazivaju umiru tisuće”

Ne propustite

Udruga banaka upozorava: Pripazite na ove tri prevare da ne ostanete bez novca

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?

Objavljeno

15 sati prije

14. prosinca 2025.

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.

Promjena vremena uz naoblačenje

Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.

Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.

Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.

Nastavi čitati

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

2 dana prije

13. prosinca 2025.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

2 dana prije

13. prosinca 2025.

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

Nastavi čitati