ZADAR / ŽUPANIJA
Plenković: “Zadarska županija napravila je sjajne iskorake i daje ogroman doprinos razvoju Hrvatske”
Čestitajući 30. obljetnicu Zadarske županije, premijer Plenković istaknuo je sve njezine potencijale kao i projekte koji su već realizirani, a posebno uravnotežen razvoj priobalja, otoka i zaleđa. Impresivnim je ocijenio ulaganja u promet, od Gaženice do Zračne luke te luka na otocima. Naveo je i kako se u zadnjih šest godina nezaposlenost u toj županiji prepolovila, rastu izvoz i broj zaposlenih, dok je prošla turistička sezona bila rekordna, a svi podaci pokazuju da će je ova nadmašiti, među ostalim i zbog članstva u europodručju i Schengenskom prostoru.
U povodu Dana Zadarske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Zadru na svečanoj sjednici Županijske skupštine.
Govoreći o uspjesima Zadarske županije, istaknuo je da se radi o najboljim rezultatima do sada.
“Šezdeset tisuća ljudi više koji rade u odnosu na prije nekoliko godina, prepolovljena je nezaposlenost. Najbolji izvozni rezultati, 570 milijuna eura europskih sredstava koji se koriste. Kvalitetni projekti se pripremaju za ovo financijsko razdoblje i Instrument EU iduće generacije, a osobito vodovodizacija Zadarske županije, priobalja, otoka i zaleđa, vrijedna 239 milijuna eura. Mogu reći da je Zadarska županija u ova prva tri desetljeća suvremenog postojanja napravila sjajne iskorake i daje ogroman doprinos razvoju Hrvatske”, istaknuo je premijer Plenković.
U tom je kontekstu naveo i sjajne rezultate turističke sezone 2022., koja je bila izjednačena s rekordnom 2019., te dodao da će prema svim pokazateljima ova sezona, nakon ulaska Hrvatske u Schengenski prostor i europodručje, biti još bolja.
Iskoraci kao prekretnica za razvoj države
“Uvjeren sam da su ovi iskoraci takvi da će trajno ostati kao prekretnica za razvoj države”, poručio je.
U svom se obraćanju potom osvrnuo i na Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu, potrebne zbog krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.
“Ostale su nam praktički nepromijenjene cijene plina, struje, naftnih derivata, smanjili smo PDV na najosnovnije namirnice, dali podršku braniteljima, umirovljenicima, socijali. Mjere vrijedne 6,8 milijarde eura u protekle tri godine omogućile su da kroz krizu prođemo lakše”, istaknuo je.
Govorio je i o ostvarenju dugoročnih strateških ciljeva koji su Hrvatsku na karti Europe i svijeta pozicionirali kao ozbiljnu državu koja je postala gospodarski i strateški jaka. To je okvir u koji se uklopila i Zadarska županija, dodao je.
Vlada će pripremiti prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama, oporba će kao i uvijek imati prigodu sudjelovati u raspravi
U izjavi za medije, premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme. Komentirao je izmjene Zakona o izbornim jedinicama.
Podsjetio je da je Ustavni sud kazao kako je potrebno ujednačiti specifičnu težinu glasa svakog zastupnika u Hrvatskom saboru.
Vlada će, stoga, pripremiti prijedlog izmjena zakona koje će modificirati postojeći sustav, pustiti ga u javno savjetovanje te u dva čitanja u Hrvatski sabor.
Oporba će imati prigodu, dodao je premijer, kao i kod svih drugih zakona sudjelovati u toj raspravi na tradicionalan, metodološki i uobičajen način.
Upitan za komentar na kritike oporbe u vezi radne skupine koja se bavi izmjenama zakona, premijer Plenković je kazao da tim kritikama oporba traži svoj politički prostor, dok se Vlada, već sedmu godinu, bavi rješavanjem ogromnih kriza – između ostalih i globalnim krizama od pandemije do energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu.
Za razliku od oporbe, Vlada se bavi pravim pitanjima važnim za hrvatske građane
“Za razliku od oporbe, kojoj je bitno kakva će biti radna skupina, meni je bitno da smo dali nekoliko paketa mjera vrijednih 6,8 milijardi eura hrvatskim građanima i gospodarstvu, da smo realizirali strateške ciljeve – ulazak u europodručje i Schengenski prostor, osigurali za ovo desetljeće 25 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Europske unije”, poručio je premijer Plenković istaknuvši da je Hrvatska danas, za razliku od 2016. godine kada je bila na 61 posto prosjeka razvoja Europske unije, na 73 posto.
U kontekstu Vladinih postignuća naveo je i da se sutra u Stonu otvara preostali dio pristupnih cesta za Pelješki most – strateški projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje.
Nadalje, dodao je, Baranja je integrirana u mrežu hrvatskih autocesta koridorom Vc, a dogodine će biti gotova druga cijev tunela Učka u Istri. Bit će gotova i autocesta koja će spojiti Zagreb sa Siskom.
“Zadržat ćemo i investicijski kreditni rejting, a vidjeli ste i ocjenu Fitcha gdje oni kažu: imate sjajan smjer, imate političku stabilnost, imate funkcionirajuće institucije i nisku razinu korupcije”, kazao je premijer istaknuvši kako to govori namjerno jer takva ozbiljna izvješća daju potpuno drukčiju sliku od ozračja koje oporba i aktivisti žele stvoriti.
Realnost je, dodao je, ta da je u prošloj godini ostvaren rast od 6,3 posto, a u pretprošloj 13,1 posto, a za ovu godinu sve međunarodne institucije revidiraju svoje prognoze za Hrvatsku na bolje. Inflacija ide prema dolje, a cijena struje i plina je ista kao da krize nema.
Subvencioniraju se cijene naftnih derivata, smanjene su stope PDV-a za sve relevantne namirnice i potrepštine.
“To su prava pitanja za hrvatsku javnost i ono čime se bavi Vlada. Oporba nije niti jednoj od tih tema pridonijela ništa”, poručio je podsjetivši da je oporba, a osobito SDP, 2020. godine vikala da će u vremenu covid krize biti 400 tisuća nezaposlenih.
Izbori su za više od godinu dana, što se sekiraju
Suprotno tim predviđanjima oporbe, istaknuo je premijer, Vlada je svojim mjerama osigurala plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru i spasila 130 tisuća hrvatskih poduzeća, održala socijalnu koheziju, očuvala radna mjesta, spriječila ugrožavanje egzistencije hrvatskih obitelji te omogućila gospodarstvu da premosti krizu.
“Danas smo fiskalno konsolidirani i dovoljno snažni da pomognemo svima kojima trebaju socijalne naknade, da pomognemo umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima, onima sa dječjim doplatkom, nezaposlenima, hrvatskim braniteljima”, naveo je.
Pritom su, dodao je premijer, ostvarena i tri temelja koja će ostati za obitelj, mlade i obrazovanje, time što je omogućila svoj djeci u osnovnim školama besplatne udžbenike, prijevoz i obrok.
Ujedno je donesen i novi Zakon o trgovini kojim se uvodi novi režim od samo 16 radnih nedjelja, čime je uravnotežen poslovni i obiteljski život.
Nakon svega navedenog, zaključio je kako su pitanja radnih skupina efemerna pitanja, kazavši da će procedura biti normalna i stvar biti riješena.
“Izbori su, uostalom, za godinu i dva, tri mjeseca, što se sekiraju”, poručio je.
Prvaci oporbe kojima su puna usta korupcije ni zucnuli nisu o slučaju Sortirnica
Govoreći o opoziciji i pokušaju stavljanja tema koje bi trebale opterećivati internetsko-medijski komunikacijski prostor, podsjetio je kako je ona bila “pometena” na aktualnom satu u Hrvatskom saboru prošloga tjedna.
“Svi prvaci te oporbe, kojima su bila puna usta korupcije kad je riječ bila o nekom iz HDZ-a, zucnuli nisu na Sortirnicu, nisu rekli ništa na riječku gradsku upravu, na najbliže suradnike Obersnela, na gospodina iz Međimurja koji je član SDP-a, kao da teme nema. Da je to bio slučajno član HDZ-a, ja vam garantiram da dan danas nema naslovnice ili portala koji ne bi vrištao o tome. Međutim, ova ista gospoda iz oporbe su to elegantno prešutjeli”, upozorio je premijer Plenković.
Kako se približavaju izbori, dodao je, ta se vrsta nesuspregnutog, pristranog aktivizma prenosi i u medijsko-internetski prostor.
Što se tiče parlamentarizma, poručio je kako on u Hrvatskoj itekako funkcionira, naglasivši da je on premijer koji je najčešće pred zastupnicima u Hrvatskom saboru, i to ne samo zbog najdužeg staža.
Ideja dogovora o izvozu ukrajinskog žita je bila pomoći afričkim zemljama, a ne da ono ugrozi proizvođače unutar EU-a
Upitan o izvozu ukrajinskog žita, pojasnio je da je smisao pomoći izvoza toga žita bio da ne dođe do gladi u onim afričkim zemljama koje su ugrožene što ratovima, što nestabilnošću, što klimatskim promjenama.
“Nije ideja bila da se iz Ukrajine uspije izvesti žito pa da onda ono dođe na tržište nekih članica Europske unije i de facto ugrozi proizvođače poljoprivrednih proizvoda interno”, pojasnio je.
Dodao je da ministrica poljoprivrede vodi stalni dijalog s cijelim sektorom te da Vlada itekako vodi računa o tom pitanju. Očito je, dodao je, efekt tog izvoza bio na tržište nekih zemalja EU-a, ali za sada u Hrvatskoj nije primijećen takav stupanj ugroze.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA10 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




