Čestitajući 30. obljetnicu Zadarske županije, premijer Plenković istaknuo je sve njezine potencijale kao i projekte koji su već realizirani, a posebno uravnotežen razvoj priobalja, otoka i zaleđa. Impresivnim je ocijenio ulaganja u promet, od Gaženice do Zračne luke te luka na otocima. Naveo je i kako se u zadnjih šest godina nezaposlenost u toj županiji prepolovila, rastu izvoz i broj zaposlenih, dok je prošla turistička sezona bila rekordna, a svi podaci pokazuju da će je ova nadmašiti, među ostalim i zbog članstva u europodručju i Schengenskom prostoru.  

U povodu Dana Zadarske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Zadru na svečanoj sjednici Županijske skupštine.

Govoreći o uspjesima Zadarske županije, istaknuo je da se radi o najboljim rezultatima do sada. 

“Šezdeset tisuća ljudi više koji rade u odnosu na prije nekoliko godina, prepolovljena je nezaposlenost. Najbolji izvozni rezultati, 570 milijuna eura europskih sredstava koji se koriste. Kvalitetni projekti se pripremaju za ovo financijsko razdoblje i Instrument EU iduće generacije, a osobito vodovodizacija Zadarske županije, priobalja, otoka i zaleđa, vrijedna 239 milijuna eura.  Mogu reći da je Zadarska županija u ova prva tri desetljeća suvremenog postojanja napravila sjajne iskorake i daje ogroman doprinos razvoju Hrvatske”, istaknuo je premijer Plenković.

U tom je kontekstu naveo i sjajne rezultate turističke sezone 2022., koja je bila izjednačena s rekordnom 2019., te dodao da će prema svim pokazateljima ova sezona, nakon ulaska Hrvatske u Schengenski prostor i europodručje, biti još bolja.

Iskoraci kao prekretnica za razvoj države

“Uvjeren sam da su ovi iskoraci takvi da će trajno ostati kao prekretnica za razvoj države”, poručio je.

U svom se obraćanju potom osvrnuo i na Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu, potrebne zbog krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.

“Ostale su nam praktički nepromijenjene cijene plina, struje, naftnih derivata, smanjili smo PDV na najosnovnije namirnice, dali podršku braniteljima, umirovljenicima, socijali. Mjere vrijedne 6,8 milijarde eura u protekle tri godine omogućile su da kroz krizu prođemo lakše”, istaknuo je.

Govorio je i o ostvarenju dugoročnih strateških ciljeva koji su Hrvatsku na karti Europe i svijeta pozicionirali kao ozbiljnu državu koja je postala gospodarski i strateški jaka. To je okvir u koji se uklopila i Zadarska županija, dodao je.

Vlada će pripremiti prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama, oporba će kao i uvijek imati prigodu sudjelovati u raspravi  
 
U izjavi za medije, premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme. Komentirao je izmjene Zakona o izbornim jedinicama.

Podsjetio je da je Ustavni sud kazao kako je potrebno ujednačiti specifičnu težinu glasa svakog zastupnika u Hrvatskom saboru.

Vlada će, stoga, pripremiti prijedlog izmjena zakona koje će modificirati postojeći sustav, pustiti ga u javno savjetovanje te u dva čitanja u Hrvatski sabor.

Oporba će imati prigodu, dodao je premijer, kao i kod svih drugih zakona sudjelovati u toj raspravi na tradicionalan, metodološki i uobičajen način.  

Upitan za komentar na kritike oporbe u vezi radne skupine koja se bavi izmjenama zakona, premijer Plenković je kazao da tim kritikama oporba traži svoj politički prostor, dok se Vlada, već sedmu godinu, bavi rješavanjem ogromnih kriza – između ostalih i globalnim krizama od pandemije do energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu.

Za razliku od oporbe, Vlada se bavi pravim pitanjima važnim za hrvatske građane  

“Za razliku od oporbe, kojoj je bitno kakva će biti radna skupina, meni je bitno da smo dali nekoliko paketa mjera vrijednih 6,8 milijardi eura hrvatskim građanima i gospodarstvu, da smo realizirali strateške ciljeve – ulazak u europodručje i Schengenski prostor, osigurali za ovo desetljeće 25 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Europske unije”, poručio je premijer Plenković istaknuvši da je Hrvatska danas, za razliku od 2016. godine kada je bila na 61 posto prosjeka razvoja Europske unije, na 73 posto.

U kontekstu Vladinih postignuća naveo je i da se sutra u Stonu otvara preostali dio pristupnih cesta za Pelješki most – strateški projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje.

Nadalje, dodao je, Baranja je integrirana u mrežu hrvatskih autocesta koridorom Vc, a dogodine će biti gotova druga cijev tunela Učka u Istri. Bit će gotova i autocesta koja će spojiti Zagreb sa Siskom.

“Zadržat ćemo i investicijski kreditni rejting, a vidjeli ste i ocjenu Fitcha gdje oni kažu: imate sjajan smjer, imate političku stabilnost, imate funkcionirajuće institucije i nisku razinu korupcije”, kazao je premijer istaknuvši kako to govori namjerno jer takva ozbiljna izvješća daju potpuno drukčiju sliku od ozračja koje oporba i aktivisti žele stvoriti.

Realnost je, dodao je, ta da je u prošloj godini ostvaren rast od 6,3 posto, a u pretprošloj 13,1 posto, a za ovu godinu sve međunarodne institucije revidiraju svoje prognoze za Hrvatsku na bolje. Inflacija ide prema dolje, a cijena struje i plina je ista kao da krize nema.

Subvencioniraju se cijene naftnih derivata, smanjene su stope PDV-a za sve relevantne namirnice i potrepštine.

“To su prava pitanja za hrvatsku javnost i ono čime se bavi Vlada. Oporba nije niti jednoj od tih tema pridonijela ništa”, poručio je podsjetivši da je oporba, a osobito SDP, 2020. godine vikala da će u vremenu covid krize biti 400 tisuća nezaposlenih.

Izbori su za više od godinu dana, što se sekiraju
 
Suprotno tim predviđanjima oporbe, istaknuo je premijer, Vlada je svojim mjerama osigurala plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru i spasila 130 tisuća hrvatskih poduzeća, održala socijalnu koheziju, očuvala radna mjesta, spriječila ugrožavanje egzistencije hrvatskih obitelji te omogućila gospodarstvu da premosti krizu.

“Danas smo fiskalno konsolidirani i dovoljno snažni da pomognemo svima kojima trebaju socijalne naknade, da pomognemo umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima, onima sa dječjim doplatkom, nezaposlenima, hrvatskim braniteljima”, naveo je.

Pritom su, dodao je premijer, ostvarena i tri temelja koja će ostati za obitelj, mlade i obrazovanje, time što je omogućila svoj djeci u osnovnim školama besplatne udžbenike, prijevoz i obrok.

Ujedno je donesen i novi Zakon o trgovini kojim se uvodi novi režim od samo 16 radnih nedjelja, čime je uravnotežen poslovni i obiteljski život.

Nakon svega navedenog, zaključio je kako su pitanja radnih skupina efemerna pitanja, kazavši da će procedura biti normalna i stvar biti riješena.

“Izbori su, uostalom, za godinu i dva, tri mjeseca, što se sekiraju”, poručio je.

Prvaci oporbe kojima su puna usta korupcije ni zucnuli nisu o slučaju Sortirnica

Govoreći o opoziciji i pokušaju stavljanja tema koje bi trebale opterećivati internetsko-medijski komunikacijski prostor, podsjetio je kako je ona bila “pometena” na aktualnom satu u Hrvatskom saboru prošloga tjedna.

“Svi prvaci te oporbe, kojima su bila puna usta korupcije kad je riječ bila o nekom iz HDZ-a, zucnuli nisu na Sortirnicu, nisu rekli ništa na riječku gradsku upravu, na najbliže suradnike Obersnela, na gospodina iz Međimurja koji je član SDP-a, kao da teme nema. Da je to bio slučajno član HDZ-a, ja vam garantiram da dan danas nema naslovnice ili portala koji ne bi vrištao o tome. Međutim, ova ista gospoda iz oporbe su to elegantno prešutjeli”, upozorio je premijer Plenković.

Kako se približavaju izbori, dodao je, ta se vrsta nesuspregnutog, pristranog aktivizma prenosi i u medijsko-internetski prostor.

Što se tiče parlamentarizma, poručio je kako on u Hrvatskoj itekako funkcionira, naglasivši da je on premijer koji je najčešće pred zastupnicima u Hrvatskom saboru, i to ne samo zbog najdužeg staža.

Ideja dogovora o izvozu ukrajinskog žita je bila pomoći afričkim zemljama, a ne da ono ugrozi proizvođače unutar EU-a

Upitan o izvozu ukrajinskog žita, pojasnio je da je smisao pomoći izvoza toga žita bio da ne dođe do gladi u onim afričkim zemljama koje su ugrožene što ratovima, što nestabilnošću, što klimatskim promjenama.

“Nije ideja bila da se iz Ukrajine uspije izvesti žito pa da onda ono dođe na tržište nekih članica Europske unije i de facto ugrozi proizvođače poljoprivrednih proizvoda interno”, pojasnio je.

Dodao je da ministrica poljoprivrede vodi stalni dijalog s cijelim sektorom te da Vlada itekako vodi računa o tom pitanju. Očito je, dodao je, efekt tog izvoza bio na tržište nekih zemalja EU-a, ali za sada u Hrvatskoj nije primijećen takav stupanj ugroze.