Hrvatska
Neke naknade u bankama ozbiljno su porasle nakon uvođenja eura. Evo popisa
U razdoblju niskih kamatnih stopa banke češće posežu za povećanjem naknada kako bi nadomjestile manjak kamatnih prihoda. Koliko zarađuju na naknadama?
Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2021. dosegnuli su 691,7 milijuna eura, što je 15 posto više nego godinu ranije. Trend rasta nastavljen je i u prošloj godini, o čemu svjedoči podatak da je već u prvih devet mjeseci zaračunato 618,2 milijuna eura naknada i provizija. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, a najveći rast prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine, čak 32,2 posto, ostvarile su na naknadama vezanim uz kreditne kartice.
Ponekad bankari pretjeraju u ‘bildanju’ naknada pa ih regulatori ‘udare po prstima’. Tako je Europska komisija svojom direktivom prije nekoliko godina osjetno smanjila bankarske naknade za prekogranično trgovanje. Kako bi nadoknadile taj gubitak, one su u posljednje dvije godine osjetno povećale naknade u domaćem platnom prometu.
Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje olakšava HNB-ov preglednik jer omogućuje usporedbu naknada pojedinačnih usluga povezanih s računom za plaćanje, kao i one za pakete usluga što uključuju vođenje tekućeg računa.
Tportal je usporedio bankarske naknade za najčešće korištene pojedinačne usluge povezane s eurskim tekućim računom u sedam najvećih banaka nakon uvođenja eura.
Vođenje računa
Naknade za vođenje računa ostale su nepromijenjene kod većine banaka. PBZ i Raiffeisen banka naplaćuju 1,19 eura mjesečno, a ZABA, HPB, OTP i Erste 1,59 eura. Addiko banka, koje je i ranije bila najskuplja, podigla je ovu naknadu na 3,32 eura (25 kuna).
Online bankarstvo
Za korištenje internetskog i mobilnog bankarstva neke banke naplaćuju jedinstvenu naknadu, a neke posebno za svaku uslugu. Izuzetak je Erste banka, koja ovu uslugu nudi besplatno.
PBZ, RBA i Addiko banka naplaćuju jedinstvenu proviziju za obje usluge u visini od 1,46 eura (RBA) od 1,79 eura (Addiko). HPB, Zaba i OTP naplaćuju dvije provizije koje u OTP-u ukupno iznose 2,39 eura, a u Zabi i HPB-u 2,66 eura.
Bezgotovinska plaćanja
Većina banaka u protekloj godini podigla je naknade za bezgotovinska plaćanja (kreditni transferi), osobito one u segmentu online bankarstva. Ove naknade znatno se razlikuju ovisno o tome je li transfer izvršen u poslovnici banke ili putem interneta.
Ako plaćate račun u poslovnici banke, u pravilu je određena fiksna provizija u postotku ovisnom o visini računa, pri čemu su određene granice minimalne i maksimalne naknade.
Najpovoljniju fiksnu proviziju od jedan posto imaju HPB i PBZ. ZABA naplaćuje 1,25 posto, RBA 1,30 posto, Erste 1,5 posto, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko i OTP banka.
Minimalne naknade variraju od 1,06 eura (HPB) do 1,99 eura (Addiko), a maksimalne naknade kreću se od 9,95 eura (PBZ) do 26,54 eura (Addiko).
Za razliku od transakcija obavljenih u poslovnici banke, kod kojih su ujednačene naknade bez obzira plaćate li nekome koji ima račun u istoj ili u nekoj drugoj banci, kod online transakcija postoje razlike. Za plaćanja u korist računa u istoj banci većina njih naplaćuje nižu proviziju. Kod HPB-a su takve transakcije besplatne, Erste, PBZ i ZABA naplaćuju 0,17 eura, RBA 0,27 eura, a Addiko i OTP 0,30 eura.
Za online plaćanja na račune u drugoj banci sve promatrane banke osim RBA naplaćuju 0,30 eura. RBA naplaćuje 0,35 posto po transakciji, minimalno 0,27 eura, a maksimalno 2,65 eura.
Prekoračenje
Uz naknade za platni promet, najvažniji izvor prihoda od naknada su dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Ove naknade izražavaju se u godišnjim kamatnim stopama i naplaćuju na mjesečnoj razini ovisno o visini korištenog prekoračenja.
Većina banaka ima jedinstvenu kamatnu stopu, neovisno o iznosu prekoračenja, koja se kreće od 5,47 posto (ZABA) do sedam posto (RBA). Kod Addiko banke kamatne stope su u rasponu od 3,75 posto do 5,90 posto, ovisno o iznosu prekoračenja, piše Tportal.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




