Connect with us

Hrvatska

Neke naknade u bankama ozbiljno su porasle nakon uvođenja eura. Evo popisa

Objavljeno

-

U razdoblju niskih kamatnih stopa banke češće posežu za povećanjem naknada kako bi nadomjestile manjak kamatnih prihoda. Koliko zarađuju na naknadama?

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2021. dosegnuli su 691,7 milijuna eura, što je 15 posto više nego godinu ranije. Trend rasta nastavljen je i u prošloj godini, o čemu svjedoči podatak da je već u prvih devet mjeseci zaračunato 618,2 milijuna eura naknada i provizija. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, a najveći rast prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine, čak 32,2 posto, ostvarile su na naknadama vezanim uz kreditne kartice.

Ponekad bankari pretjeraju u ‘bildanju’ naknada pa ih regulatori ‘udare po prstima’. Tako je Europska komisija svojom direktivom prije nekoliko godina osjetno smanjila bankarske naknade za prekogranično trgovanje. Kako bi nadoknadile taj gubitak, one su u posljednje dvije godine osjetno povećale naknade u domaćem platnom prometu.

Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje olakšava HNB-ov preglednik jer omogućuje usporedbu naknada pojedinačnih usluga povezanih s računom za plaćanje, kao i one za pakete usluga što uključuju vođenje tekućeg računa.

Tportal je usporedio bankarske naknade za najčešće korištene pojedinačne usluge povezane s eurskim tekućim računom u sedam najvećih banaka nakon uvođenja eura.

Vođenje računa

Naknade za vođenje računa ostale su nepromijenjene kod većine banaka. PBZ i Raiffeisen banka naplaćuju 1,19 eura mjesečno, a ZABA, HPB, OTP i Erste 1,59 eura. Addiko banka, koje je i ranije bila najskuplja, podigla je ovu naknadu na 3,32 eura (25 kuna).

Online bankarstvo

Za korištenje internetskog i mobilnog bankarstva neke banke naplaćuju jedinstvenu naknadu, a neke posebno za svaku uslugu. Izuzetak je Erste banka, koja ovu uslugu nudi besplatno.

PBZ, RBA i Addiko banka naplaćuju jedinstvenu proviziju za obje usluge u visini od 1,46 eura (RBA) od 1,79 eura (Addiko). HPB, Zaba i OTP naplaćuju dvije provizije koje u OTP-u ukupno iznose 2,39 eura, a u Zabi i HPB-u 2,66 eura.

Bezgotovinska plaćanja

Većina banaka u protekloj godini podigla je naknade za bezgotovinska plaćanja (kreditni transferi), osobito one u segmentu online bankarstva. Ove naknade znatno se razlikuju ovisno o tome je li transfer izvršen u poslovnici banke ili putem interneta.

Ako plaćate račun u poslovnici banke, u pravilu je određena fiksna provizija u postotku ovisnom o visini računa, pri čemu su određene granice minimalne i maksimalne naknade.

Najpovoljniju fiksnu proviziju od jedan posto imaju HPB i PBZ. ZABA naplaćuje 1,25 posto, RBA 1,30 posto, Erste 1,5 posto, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko OTP banka.

Minimalne naknade variraju od 1,06 eura (HPB) do 1,99 eura (Addiko), a maksimalne naknade kreću se od 9,95 eura (PBZ) do 26,54 eura (Addiko).

Za razliku od transakcija obavljenih u poslovnici banke, kod kojih su ujednačene naknade bez obzira plaćate li nekome koji ima račun u istoj ili u nekoj drugoj banci, kod online transakcija postoje razlike. Za plaćanja u korist računa u istoj banci većina njih naplaćuje nižu proviziju. Kod HPB-a su takve transakcije besplatne, Erste, PBZ i ZABA naplaćuju 0,17 eura, RBA 0,27 eura, a Addiko i OTP 0,30 eura.

Za online plaćanja na račune u drugoj banci sve promatrane banke osim RBA naplaćuju 0,30 eura. RBA naplaćuje 0,35 posto po transakciji, minimalno 0,27 eura, a maksimalno 2,65 eura.

Prekoračenje

Uz naknade za platni promet, najvažniji izvor prihoda od naknada su dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Ove naknade izražavaju se u godišnjim kamatnim stopama i naplaćuju na mjesečnoj razini ovisno o visini korištenog prekoračenja.

Većina banaka ima jedinstvenu kamatnu stopu, neovisno o iznosu prekoračenja, koja se kreće od 5,47 posto (ZABA) do sedam posto (RBA). Kod Addiko banke kamatne stope su u rasponu od 3,75 posto do 5,90 posto, ovisno o iznosu prekoračenja, piše Tportal.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu