Connect with us

Hrvatska

HNB poziva građane na pojačan oprez zbog krivotvorenih eura

Objavljeno

-

Tijekom 2022. ukupno je evidentirano 437 komada krivotvorenih novčanica svih valuta koje su izdvojene iz optjecaja, što je smanjenje od 45,8 posto u odnosu na godinu ranije, pri čemu najveći udio krivotvorenih novčanica čine euri, 59,5 posto, te kune, 30,4 posto, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).

HNB-ovi statistički podaci o registriranim krivotvorenim novčanicama i kovanicama pokazuju da je od siječnja do prosinca 2022. iz optjecaja izdvojeno 260 komada krivotvorenih novčanica eura, što je povećanje od 14 posto u odnosu na 2021., kada ih je iz optjecaja izdvojeno 228.

Lani su iz optjecaja najviše, u 37,3 posto posto slučajeva, povučene krivotvorine od 50 eura.

Unatoč blagom porastu krivotvorenih novčanica eura u posljednje dvije godine, njihov lanjski broj značajno je manji no nekih ranijih godina, primjerice 2016., kada ih je bilo 897, ili 2019., kada je broj krivotvorenih eura dosegnuo čak 4.280, pokazuje statistika središnje banke.

U prošloj godini ukupno su registrirane i 133 krivotvorene novčanice kune, 32,8 posto manje no godinu ranije, kada je iz optjecaja izdvojeno 198 novčanica. Najčešće krivotvoreni apoeni domaće valute u 2022. bile su novčanice od 200 kuna, njih 47, i 1000 kuna, s evidentiranih 46 krivotvorina.

I broj krivotvorenih kuna padao je iz godine u godinu, pri čemu je u posljednjih deset godina najviše krivotvorina registrirano 2015., njih 519.

Od ostalih valuta lani izdvojenih iz optjecaja, s udjelom od osam posto slijede krivotvorene novčanice američkog dolara, britanske funte s udjelom od 1,9 posto te švedske krune s 0,2 posto, pokazala je statistika HNB-a.

U 2022. iz optjecaja je izdvojeno i 2.025 komada krivotvorenih kovanica, od čega su sve bile kovanice eura. To je manje za 74,9 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je iz optjecaja izdvojeno 8.074 komada krivotvorenih eurokovanica. Očekivano, lani je iz optjecaja povučeno najviše krivotvorenih kovanica od dva eura, njih 1.969.

HNB poziva građane na pojačan oprez

Iz središnje banke su istaknuli da krivotvorine registrirane u 2022. nisu izazvale znatniju financijsku štetu niti su količinom i kvalitetom izrade izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem u specijaliziranim institucijama ili u javnosti.

U poslovanju s gotovim novcem uvijek su prisutni rizici pojave i zaprimanja krivotvorenoga gotovog novca te rizici prijevare. Tehničkom analizom krivotvorenih novčanica utvrđeno je da krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma i optički promjenjive boje pa su iz HNB-a pozvali građane na pojačan oprez, a institucije i tvrtke koje posluju s gotovim novcem na primjenu propisa Europske unije, odluka Europske središnje banke (ESB) i odluke HNB-a o kontroli provjere autentičnosti i prikladnosti gotovog novca eura.

HNB, prema svojim zakonskim obvezama, kontinuirano organizira i provodi osposobljavanje zaposlenika financijskih institucija te svih ostalih zainteresiranih sudionika koji rukuju novčanicama i kovancama radi sprečavanja krivotvorenja i otkrivanja krivotvorina.

Nacionalni program za obuku zaposlenika banaka i financijskih institucija za postupak provjere autentičnosti novčanica i kovanica kune, eura i američkog dolara sustavno se provodi od 2009. godine, te je dosad obučeno više od 30.000 zaposlenika financijskih institucija, naveli su iz HNB-a.

Izdvajaju i kako su u sklopu projekta uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u RH od srpnja 2021. započeli s intenzivnom edukacijom ciljanih skupina, pa je tako za javnost i maloprodaju pokrenuta internetska stranica Euroedukacija, dostupna od srpnja 2022. godine, pri čemu je dosad edukaciju prošlo više od 158.000 polaznika.

Između ostalog, edukacijskom izložbom “Euro na kotačima” s 27.665 posjetitelja u 27 gradova i manifestacijom “Dani eura” u četiri najveća grada Hrvatske šira je javnost imala priliku upoznati se s jednostavnim načinom provjere autentičnosti euronovčanica i zaprimiti materijale o euronovčanicama i eurokovanicama, naveli su iz HNB-a.

I na internetskoj stranici HNB-a dostupni su tekstni i slikovni materijali o izgledu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i eurokovanica koji se mogu pregledati, preuzeti i ispisati.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu