Hrvatska
CRO DEMOSKOP Plenkoviću popularnost raste, Milanoviću pada. HDZ i dalje u značajnoj prednosti
Među najpozitivcima jedini HDZ-ovac osim premijera je Oleg Butković, no s tek nešto više od jedan posto podrške.
Nakon afere s dopisivanjem premijerovih suradnika oko zapošljavanja, spominjanja AP-a i izjava predsjednik Republike kojima oduševljava Ruse i Srbe, stigli su rezultati CRO Demoskopa kojeg je za RTL izradila Promocija plus.
Vladajućoj stranci naštetila je najnovija afera, a predsjedniku Milanoviću najnovije izjave, ipak, ništa značajno.
Kako stoje stranke?
Vladajuća stranka ostala je prvi izbor sa značajnom prednošću. Oni su na 25,5 posto, bilježe pad manji od jednog postotnog boda (veljača 25,5 posto – siječanj 26,4 posto). SDP i nije profitirao od nove afere, uz zanemariv rast (veljača 15 posto – siječanj 14,8 posto), u veljači su na 15 posto. Štrajk su spriječili najavom dizanja cijena komunalija, no uz blagi pad Možemo! ostaje treći izbor (veljača 9,7 posto – siječanj 10,1 posto).
U stopu ih prati stranka desnog centra Most (veljača 9,1 posto – siječanj 9,1 posto), a onda još jedna stranka desnice, Domovinski pokret (veljača 6,3 posto – siječanj 6,1 posto). Svi ostali su dalje. Centar na tri posto, pa manje od dva posto Socijaldemokrati (1,6 posto).
Isti niski rejting imaju: HSS (1,4 posto), Fokus (1,4 posto), Radnička fronta (1,4 posto). Još niži su Hrvatski suverenisti (1,1 posto).
S tek jedan posto slijede IDS, HSU, HNS i golemi bazen neodlučnih birača i buduća meta političara za pridobivanje: neodlučni kojih je više od 16 posto (16,4 posto).
Najpozitivac
S druge strane dva predsjednika i glavna rivala – nikad bliže. Osim Rusa, slave ga i u Srbiji nakon što je proglasio da im je Kosovo oteto, a i dalje je najpozitivac u zemlji u kojoj je predsjednik. Zoran Milanović ostaje prvi izbor, no s manje od 16 posto (15,8 posto) bilježi pad u odnosu na siječanj (16,4 posto). Rejting predsjednika Vlade koji ima ambicije uređivati medije blago raste pa je, vidimo, to zaostajanje sve manje (veljača 15,4 posto – siječanj 15 posto). I onda dugo nitko pa zagrebački gradonačelnik koji ostaje treći izbor (veljača 5,3 posto- siječanj 4,9 posto).
Svi su ostali dalje: Ivan Penava (3,4 posto), pa još niže Peđa Grbin (1,8 posto), pa Sandra Benčić (1,7 posto), onda Nikola Grmoja (1,6 posto).
Slijedi Dalija Orešković (1,3 posto), onda jedini HDZ-ovac osim premijera u top deset – Oleg Butković (1,3 posto), a tu je i Karolina Vidović Krišto (1,2 posto). Nitko je i dalje kao armirani beton (26 posto). Uvjerljivo najčešći izbor među biračima!
Najnegativci
Nitko ne želi biti na ljestvici najnegativaca koju predvodi isti predsjednički duo, a uvjerljivi prvi izbor je premijer s više od 27 posto (27,5 posto). Iako je nešto smanjio negativni doživljaj ovo je za njega sigurno ‘ne-tema’. Negativni doživljaj od siječnja je povećao predsjednik Republike (veljača 17 posto – siječanj 15,5 posto) koji je za premijera po novome poglavica iz gliba. Onda velika rupa, pa pojačanje u vladajućim redovima – Hrvoje Zekanović (3,8 posto).
U top deset su i predsjednik Sabora (2,4 posto), pa Milorad Pupovac (1,9 posto), Nikola Grmoja (1,9 posto), a tu je i Gabrijela Žalac (1,3 posto) koja je, znamo, s Josipom Rimac spominjala AP u porukama.
Slijede ministri: obrane (1,2 posto), pa vanjskih poslova (1,2 posto), onda i zagrebački gradonačelnik (1,1 posto). Da su negativni svi političari stav je gotovo 15 posto ispitanika (14,9 posto).
Dovoljan i dobar za predsjednika RH, Vlade i Sabora
Idemo i na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Dvije dvojke i jedna trojka za Pantovčak, no ovo je najniži prosjek od početka Milanovićevog mandata (veljača 2,70 – siječanj 2,89). Vlada je na istom kao u siječnju (veljača 2,28 – siječanj 2,28), a na dovoljan dva ostao je i Parlament no s nešto boljim prosjekom (veljača 2,16 – siječanj 2,12).
Pesimizam među građanima
Za kraj smo tražili optimizam među građanima, no bez većeg uspjeha. Da je smjer kretanja države pogrešan misli vas više od 72 posto (72,1 posto), da je dobar tek nešto više od 17 posto (17,4 posto). U odnosu na početak godine vidimo raste postotak pesimističnih, a pada optimističnih.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. veljače, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




