Connect with us

Hrvatska

(FOTO) NALAZIŠTE ŽIVOTINJA IZ LEDENOG DOBA: U Rakovici svečano otvoren centar podzemne baštine SPELEON 

Objavljeno

-

Prigodnom svečanošću je u Rakovici otvoren SPELEON – Centar podzemne baštine i posjetiteljski centar posvećen podzemnim prirodnim ljepotama ovog područja.

Kraj je to velikog projekta sufinanciranog bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda kojeg provodi Javna ustanova Baraćeve špilje – za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, a kojim je nakon nekoliko godina zahtjevnog rada područje Baraćevih špilja i općine Rakovica dobilo zaista impozantnu turističku atrakciju.

Velebni Speleon objekt je kružnog oblika koji se prostire se na čak 1200 m², od toga je 850m² namijenjeno za izložbu stalnog postava koji prezentira prirodnu i kulturnu baštinu područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija.

Baraćeve špilje dobro su poznato nalazište brojnih ostataka životinja iz ledenog doba, i do sada su posjetitelji u Gornjoj Baraćevoj špilji imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda koji dočaravaju mjesto na kojem je ova pleistocenska zvijer upravo i pronađena. No sve do danas nisu mogli vidjeti kako su sve te životinje izgledale doista. U atriju Speleona nalazi se odgovor na ovo pitanje jer tamo posjetitelje čekaju hiperrealistične replike egzotičnih životinja koje više ne nastanjuju ova područja, ali su na njima obitavali u vrijeme ledenog doba. U Speleonu će se tako susresti s vunastim nosorogom, špiljskim lavom, špiljskim medvjedom, vukom te hijenom.

Centar vrijedan gotovo 20 milijuna kuna tako nas izuzetno realistično vraća desetke tisuća godina unatrag jer u mraku podzemlja i mraku prošlosti pronađeni su brojni nalazi koji su sada po prvi puta ugledali svjetlo dana.

Svemu su prvi svjedočili mnogobrojni gosti koji su bili dio svečanog otvorenja održanog uz završnu konferenciju i prigodan zabavno-edukativni program. Uz brojne ugledne goste otvorenju su prisustvovali i Maja Grba-Bujević, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Mario Šiljega, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije, Vesna Hajsan Dolinar, zamjenica županice Karlovačke županije, Igor Kreitmeyer, ravnatelj uprave za zaštitu prirode, Dragan Jelić, v.d. ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Mihovil Bićanić, načelnik općine Rakovica te Tomislav Kovačević, ravnatelj JUNP Plitvička jezera.

„Hrvatska je jedna od najbogatijih država Europske unije kada je u pitanju prirodna baština. Naša je zadaća prepoznati, očuvati, educirati, interpretirati, zalagati se za održivost i promicati važnost zaštite prirode, što i činimo. Istovremeno, ovaj suvremeni posjetiteljski centar bit će pokretač razvoja lokalne zajednice – poticaj lokalnom stanovništvu koje će povećanom broju posjetitelja moći ponuditi smještaj, suvenire, lokalne proizvode ili druge turističke usluge te time ostvariti dodatnu vrijednost – zahvaljujući ulaganju u zaštićenom području. Projekt Speleon je završen, a za nas u Ustanovi pravi posao tek počinje. U skladu s našom namjerom da ovaj prostor živi svih 12 mjeseci u godini, već radimo punom parom na sljedećoj fazi, uređenju izletišta Baraćeve špilje s ciljem da napravimo jedinstvenu, cjelovitu i povezanu priču. Općina Rakovica uistinu ima potencijal postaviti se na europsku, pa i svjetsku kartu zelenih destinacija, a naša je uloga da to i ostvarimo!“, izjavila je u pozdravnom govoru ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina, koja je goste i provela Centrom.

Ulaz Speleona projektiran je u obliku velike staklene stijene, imitirajući ‘otvaranje’ ulaza u špilje, dok je filigranski raspored obodnih prostorija postava, s velikom centralnim dvoranom polifunkcionalnog karaktera, također inspiriran međuodnosom podzemnih špiljskih dvorana i avenija. Da bi se sve to ostvarilo bilo je potrebno mnogo stručnih i entuzijastičnih pojedinaca.

„Prošli smo nevjerojatan put od prvih skica, preko ideja oko funkcionalnog izgleda objekta koji su dolazili doslovno u snu, do konkretnih nacrta i troškovnika likovnog postava u kojima su zadovoljene sve potrebe Naručitelja i posjetitelja kao i zahtjevi stručnih suradnika u interpretaciji prirodne i kulturne baštine Baraćevih špilja. Ovakvi centri se ne izvode, oni se rađaju, zajedno sa svim dobrim i onim manje dobrim stranama iz života svakog projekta koje smo u suradnji s ravnateljicom i njenim timom uspješno savladali i stvorili novu priču koja će zasigurno ostati u ponosno naslijeđe novim ljubiteljima podzemne baštine. Hvala vam na prilici, a posjetitelji će imati zadnju riječ u stvarnoj vrijednosti centra.“, istaknuo je autor postava, Marko Barišić.

Čitav postav popraćen je nizom suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike, animacije te multitouch ekrani. Posjetiteljski centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu, ugostiteljski sadržaj, suvenirnicu, depo te parkiralište.

Speleon je uz ravnateljicu Oštrinu službeno otvorio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i to vrlo simbolično – pritiskom na gumb kojim se pokreće zvučna animacija glasanja špiljskog lava.

Centar će biti otvoren svakim danom, od utorka, 24. siječnja, u radnom vremenu od 10:00- 18:00, a ulaznice će se tijekom veljače moći kupiti po promotivnim cijenama, s 35 % popusta.

Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna, 85% je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda, a 15% sredstvima partnera na projektu – Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu