Connect with us

Hrvatska

(FOTO) NALAZIŠTE ŽIVOTINJA IZ LEDENOG DOBA: U Rakovici svečano otvoren centar podzemne baštine SPELEON 

Objavljeno

1 godina prije

-

Prigodnom svečanošću je u Rakovici otvoren SPELEON – Centar podzemne baštine i posjetiteljski centar posvećen podzemnim prirodnim ljepotama ovog područja.

Kraj je to velikog projekta sufinanciranog bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda kojeg provodi Javna ustanova Baraćeve špilje – za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, a kojim je nakon nekoliko godina zahtjevnog rada područje Baraćevih špilja i općine Rakovica dobilo zaista impozantnu turističku atrakciju.

Velebni Speleon objekt je kružnog oblika koji se prostire se na čak 1200 m², od toga je 850m² namijenjeno za izložbu stalnog postava koji prezentira prirodnu i kulturnu baštinu područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija.

Baraćeve špilje dobro su poznato nalazište brojnih ostataka životinja iz ledenog doba, i do sada su posjetitelji u Gornjoj Baraćevoj špilji imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda koji dočaravaju mjesto na kojem je ova pleistocenska zvijer upravo i pronađena. No sve do danas nisu mogli vidjeti kako su sve te životinje izgledale doista. U atriju Speleona nalazi se odgovor na ovo pitanje jer tamo posjetitelje čekaju hiperrealistične replike egzotičnih životinja koje više ne nastanjuju ova područja, ali su na njima obitavali u vrijeme ledenog doba. U Speleonu će se tako susresti s vunastim nosorogom, špiljskim lavom, špiljskim medvjedom, vukom te hijenom.

Centar vrijedan gotovo 20 milijuna kuna tako nas izuzetno realistično vraća desetke tisuća godina unatrag jer u mraku podzemlja i mraku prošlosti pronađeni su brojni nalazi koji su sada po prvi puta ugledali svjetlo dana.

Svemu su prvi svjedočili mnogobrojni gosti koji su bili dio svečanog otvorenja održanog uz završnu konferenciju i prigodan zabavno-edukativni program. Uz brojne ugledne goste otvorenju su prisustvovali i Maja Grba-Bujević, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Mario Šiljega, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije, Vesna Hajsan Dolinar, zamjenica županice Karlovačke županije, Igor Kreitmeyer, ravnatelj uprave za zaštitu prirode, Dragan Jelić, v.d. ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Mihovil Bićanić, načelnik općine Rakovica te Tomislav Kovačević, ravnatelj JUNP Plitvička jezera.

„Hrvatska je jedna od najbogatijih država Europske unije kada je u pitanju prirodna baština. Naša je zadaća prepoznati, očuvati, educirati, interpretirati, zalagati se za održivost i promicati važnost zaštite prirode, što i činimo. Istovremeno, ovaj suvremeni posjetiteljski centar bit će pokretač razvoja lokalne zajednice – poticaj lokalnom stanovništvu koje će povećanom broju posjetitelja moći ponuditi smještaj, suvenire, lokalne proizvode ili druge turističke usluge te time ostvariti dodatnu vrijednost – zahvaljujući ulaganju u zaštićenom području. Projekt Speleon je završen, a za nas u Ustanovi pravi posao tek počinje. U skladu s našom namjerom da ovaj prostor živi svih 12 mjeseci u godini, već radimo punom parom na sljedećoj fazi, uređenju izletišta Baraćeve špilje s ciljem da napravimo jedinstvenu, cjelovitu i povezanu priču. Općina Rakovica uistinu ima potencijal postaviti se na europsku, pa i svjetsku kartu zelenih destinacija, a naša je uloga da to i ostvarimo!“, izjavila je u pozdravnom govoru ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina, koja je goste i provela Centrom.

Ulaz Speleona projektiran je u obliku velike staklene stijene, imitirajući ‘otvaranje’ ulaza u špilje, dok je filigranski raspored obodnih prostorija postava, s velikom centralnim dvoranom polifunkcionalnog karaktera, također inspiriran međuodnosom podzemnih špiljskih dvorana i avenija. Da bi se sve to ostvarilo bilo je potrebno mnogo stručnih i entuzijastičnih pojedinaca.

„Prošli smo nevjerojatan put od prvih skica, preko ideja oko funkcionalnog izgleda objekta koji su dolazili doslovno u snu, do konkretnih nacrta i troškovnika likovnog postava u kojima su zadovoljene sve potrebe Naručitelja i posjetitelja kao i zahtjevi stručnih suradnika u interpretaciji prirodne i kulturne baštine Baraćevih špilja. Ovakvi centri se ne izvode, oni se rađaju, zajedno sa svim dobrim i onim manje dobrim stranama iz života svakog projekta koje smo u suradnji s ravnateljicom i njenim timom uspješno savladali i stvorili novu priču koja će zasigurno ostati u ponosno naslijeđe novim ljubiteljima podzemne baštine. Hvala vam na prilici, a posjetitelji će imati zadnju riječ u stvarnoj vrijednosti centra.“, istaknuo je autor postava, Marko Barišić.

Čitav postav popraćen je nizom suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike, animacije te multitouch ekrani. Posjetiteljski centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu, ugostiteljski sadržaj, suvenirnicu, depo te parkiralište.

Speleon je uz ravnateljicu Oštrinu službeno otvorio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i to vrlo simbolično – pritiskom na gumb kojim se pokreće zvučna animacija glasanja špiljskog lava.

Centar će biti otvoren svakim danom, od utorka, 24. siječnja, u radnom vremenu od 10:00- 18:00, a ulaznice će se tijekom veljače moći kupiti po promotivnim cijenama, s 35 % popusta.

Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna, 85% je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda, a 15% sredstvima partnera na projektu – Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.

2023_1_19_Speleon-24
2023_1_19_Speleon-18
2023_1_19_Speleon-29
2023_1_19_Speleon-8
VEDR5888
VEDR5727

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

6 sati prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

1 dan prije

-

22. travnja 2024.

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

1 dan prije

-

22. travnja 2024.

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu