Connect with us

Hrvatska

(FOTO) NALAZIŠTE ŽIVOTINJA IZ LEDENOG DOBA: U Rakovici svečano otvoren centar podzemne baštine SPELEON 

Objavljeno

-

Prigodnom svečanošću je u Rakovici otvoren SPELEON – Centar podzemne baštine i posjetiteljski centar posvećen podzemnim prirodnim ljepotama ovog područja.

Kraj je to velikog projekta sufinanciranog bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda kojeg provodi Javna ustanova Baraćeve špilje – za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, a kojim je nakon nekoliko godina zahtjevnog rada područje Baraćevih špilja i općine Rakovica dobilo zaista impozantnu turističku atrakciju.

Velebni Speleon objekt je kružnog oblika koji se prostire se na čak 1200 m², od toga je 850m² namijenjeno za izložbu stalnog postava koji prezentira prirodnu i kulturnu baštinu područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija.

Baraćeve špilje dobro su poznato nalazište brojnih ostataka životinja iz ledenog doba, i do sada su posjetitelji u Gornjoj Baraćevoj špilji imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda koji dočaravaju mjesto na kojem je ova pleistocenska zvijer upravo i pronađena. No sve do danas nisu mogli vidjeti kako su sve te životinje izgledale doista. U atriju Speleona nalazi se odgovor na ovo pitanje jer tamo posjetitelje čekaju hiperrealistične replike egzotičnih životinja koje više ne nastanjuju ova područja, ali su na njima obitavali u vrijeme ledenog doba. U Speleonu će se tako susresti s vunastim nosorogom, špiljskim lavom, špiljskim medvjedom, vukom te hijenom.

Centar vrijedan gotovo 20 milijuna kuna tako nas izuzetno realistično vraća desetke tisuća godina unatrag jer u mraku podzemlja i mraku prošlosti pronađeni su brojni nalazi koji su sada po prvi puta ugledali svjetlo dana.

Svemu su prvi svjedočili mnogobrojni gosti koji su bili dio svečanog otvorenja održanog uz završnu konferenciju i prigodan zabavno-edukativni program. Uz brojne ugledne goste otvorenju su prisustvovali i Maja Grba-Bujević, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Mario Šiljega, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Martina Furdek Hajdin, županica Karlovačke županije, Vesna Hajsan Dolinar, zamjenica županice Karlovačke županije, Igor Kreitmeyer, ravnatelj uprave za zaštitu prirode, Dragan Jelić, v.d. ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Mihovil Bićanić, načelnik općine Rakovica te Tomislav Kovačević, ravnatelj JUNP Plitvička jezera.

„Hrvatska je jedna od najbogatijih država Europske unije kada je u pitanju prirodna baština. Naša je zadaća prepoznati, očuvati, educirati, interpretirati, zalagati se za održivost i promicati važnost zaštite prirode, što i činimo. Istovremeno, ovaj suvremeni posjetiteljski centar bit će pokretač razvoja lokalne zajednice – poticaj lokalnom stanovništvu koje će povećanom broju posjetitelja moći ponuditi smještaj, suvenire, lokalne proizvode ili druge turističke usluge te time ostvariti dodatnu vrijednost – zahvaljujući ulaganju u zaštićenom području. Projekt Speleon je završen, a za nas u Ustanovi pravi posao tek počinje. U skladu s našom namjerom da ovaj prostor živi svih 12 mjeseci u godini, već radimo punom parom na sljedećoj fazi, uređenju izletišta Baraćeve špilje s ciljem da napravimo jedinstvenu, cjelovitu i povezanu priču. Općina Rakovica uistinu ima potencijal postaviti se na europsku, pa i svjetsku kartu zelenih destinacija, a naša je uloga da to i ostvarimo!“, izjavila je u pozdravnom govoru ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina, koja je goste i provela Centrom.

Ulaz Speleona projektiran je u obliku velike staklene stijene, imitirajući ‘otvaranje’ ulaza u špilje, dok je filigranski raspored obodnih prostorija postava, s velikom centralnim dvoranom polifunkcionalnog karaktera, također inspiriran međuodnosom podzemnih špiljskih dvorana i avenija. Da bi se sve to ostvarilo bilo je potrebno mnogo stručnih i entuzijastičnih pojedinaca.

„Prošli smo nevjerojatan put od prvih skica, preko ideja oko funkcionalnog izgleda objekta koji su dolazili doslovno u snu, do konkretnih nacrta i troškovnika likovnog postava u kojima su zadovoljene sve potrebe Naručitelja i posjetitelja kao i zahtjevi stručnih suradnika u interpretaciji prirodne i kulturne baštine Baraćevih špilja. Ovakvi centri se ne izvode, oni se rađaju, zajedno sa svim dobrim i onim manje dobrim stranama iz života svakog projekta koje smo u suradnji s ravnateljicom i njenim timom uspješno savladali i stvorili novu priču koja će zasigurno ostati u ponosno naslijeđe novim ljubiteljima podzemne baštine. Hvala vam na prilici, a posjetitelji će imati zadnju riječ u stvarnoj vrijednosti centra.“, istaknuo je autor postava, Marko Barišić.

Čitav postav popraćen je nizom suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike, animacije te multitouch ekrani. Posjetiteljski centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu, ugostiteljski sadržaj, suvenirnicu, depo te parkiralište.

Speleon je uz ravnateljicu Oštrinu službeno otvorio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i to vrlo simbolično – pritiskom na gumb kojim se pokreće zvučna animacija glasanja špiljskog lava.

Centar će biti otvoren svakim danom, od utorka, 24. siječnja, u radnom vremenu od 10:00- 18:00, a ulaznice će se tijekom veljače moći kupiti po promotivnim cijenama, s 35 % popusta.

Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna, 85% je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda, a 15% sredstvima partnera na projektu – Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Filipinka otkriva kako od hrvatske plaće uzdržava obitelj: Ostane mi i džeparac

Objavljeno

-

By

izvor: N1

Svakodnevno svjedočimo da je u Hrvatskoj sve više stranih radnika – od konobara, kuhara, građevinskih radnika pa do vozača taksija ili dostavljača hrane. Rade uglavnom slabe plaćene poslove za koje Hrvati nisu zainteresirani. Osim državljana susjednih zemalja sve ih više stiže iz Azije, a tu prednjače Nepal i Filipini.

Filipinka Meira je prije četiri godine stigla u Split kako bi sebi i svojoj obitelji omogućila bolji život. Mjesečno im šalje 300 eura.

“To je za njih, za njihove troškove tamo. Tako da meni ostane još džeparca, pa je u redu da im šaljem toliku svotu novca. Na Filipinima je plaća negdje oko 300 eura mjesečno, a ovdje je veća”, kaže Meira.

Veće su i brojke stranih radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine izdano 120 tisuća radnih dozvola, što je 51 posto više nego 2021. godine. Najviše iz BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Da se broj zaposlene strane radne snage povećao, potvrđuju nam i u jednom hotelu – preko 50 posto radnika su stranci.

“Proces je dugotrajan, to bih na prvom mjestu spomenula. Radimo interno cijelu selekciju, akreditirani smo kao poslodavac i odabiremo stranu radnu snagu, pretežito iz Filipina za svaku nadolazeću turističku sezonu”, rekla je Doris Milić, direktorica hotela.

“Poslodavac mora platiti troškove dolaska, troškove smještaja radnika i kada se to sve uzme u kalkulaciju ukupan trošak rada stranog radnika je znatno skuplji od troška domaćeg radnika”, tvrdi Stjepan Jagodin, direktor tvrtke specijalizirane za zapošljavanje Filipinaca.

Nažalost, postoji i dio poslodavaca koji stranu radnu snagu iskorištavaju, upozoravaju u sindikatu. “Oduzmu im putne isprave da se ne mogu praktički niti maknut. Radnici kod njih rade po cijeli dan za minimalnu plaću, a pri tome ih smještaju u neodgovarajuće stambene objekte”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Naše su sugovornice zadovoljne onim što im je pruženo – od rada do uvjeta življenja. “Kakav je vaš smještaj? U savršenom redu. Izvrstan”, kaže Meira.

“Mjesto je samo za sebe lijepo. Jako je ugodno živjeti ovdje, a i ljudi su isto tako veoma dragi”, potvrđuje i njezina sunarodnjakinja Jade.

I tako se sve više mjesta ostavlja za stranu radnu snagu, jer domaći radnik bez obzira što prema zakonu ima prednost pri zapošljavanju, no i zbog niskih plaća odlazi van.

“Poslodavci u Hrvatskoj bili su i ostali inventivni da su našli način i rješenje, pa traže radnike za one poslove koji se nalaze na popisu deficitarnih zanimanja, za koje je unaprijed utvrđeno da u Hrvatskoj nema raspoložive radne snage pa tako izbjegavaju test tržišta rada”, kaže Sever.

Zbog toga bi se klasifikacija radnih mjesta trebala proširiti, smatraju poslodavci. “Pa da obuhvaća određeno područje, ne specifično radno mjesto”, smatra Jagodin.

“Mislim da klasifikacija jednostavno nije dovoljno široka za našu županiju i za ovisnost županije o mnogobrojnim turističkim pozicijama, tako da mislim da bi se trebala proširiti i na dodatna zanimanja pored postojećih, recimo konobara”, dodaje Milić.

Istraživanja su pokazala da su primanja zaposlenih u prosječnom hrvatskom kućanstvu između 20 i 50 posto manja nego u Sloveniji, a u Njemačkoj čak tri puta manja. Stoga ne čudi da nas je sve manje, a stranaca sve više.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka u EU-u

Objavljeno

-

By

Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Europskoj uniji, navodi se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). 

Po smrtnosti od raka lošija samo Mađarska 

Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25% više od prosjeka Europske unije. Lošija je samo susjedna Mađarska.

Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući dušnik i dušnice (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809).

 Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).

Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati mnogo manje od prosjeka Unije sudjeluju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim područjima te nižeg stupnja obrazovanja i dohotka, stoji u izvješću OECD-a.  

U vrhu po pretilosti i pušenju

U izvješću također piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.

Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te onečišćeni zrak veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.

Iznadprosječna smrtnost od raka, ograničen pristup liječenju 

Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a. Prema procjenama IHME-a (Institute for Health Metrics and Evaluation) 2019. je zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a (5717) u istoj godini. 

Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.

U izvješću se upozorava da nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka u Hrvatskoj.

Što Hrvatska čini?

Hrvatska je u prosincu 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne skrbi, ali nedovoljno, navodi se u izvješću.

Hrvatima su besplatno dostupna dva cjepiva za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: cjepivo protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom vrata maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Novo upozorenje: Koristite li usluge ove banke mogli bi biti na meti prevaranata

Objavljeno

-

By

Izvor: Unsplash

Upisivanjem svojih pristupnih autorizacijskih kodova isti se prosljeđuju prevarantima.

Odjel za nadzor i sprečavanje prijevara (ONSP) upozorava na pojačanu aktivnost prevaranata koji su plaćenim oglasom na Googleu postavili lažnu poveznicu na stranicu HPB Internet bankarstva, prenosi Poslovni dnevnik.

Otvaranjem lažnog linka otvaraju se poveznice koje upućuju na prijevarnu/lažnu stranicu HPB Internet bankarstva.

Upisivanjem svojih pristupnih autorizacijskih kodova oni se prosljeđuju prevarantima što za posljedicu može imati neovlaštene transakcije po računu i/ili probleme u korištenju internetskog bankarstva banke.

Legalne stranice HPB Internet Bankarstva su:

Internet bankarstvo za građane: ibg.hpb.hr – https://ibg.hpb.hr/HPB.RIB.Web/

Internet bankarstvo za poslovne subjekte: ibps.hpb.hr – https://ibps.hpb.hr/HPB.iBank.IBPS.Web/

Kod korištenja usluga internetskog poslovanja potrebno je koristiti isključivo navedene linkove.

Preporuka je banke:

– prilikom pristupanja digitalnim uslugama HPB-a dodatno provjeriti linkove Banke u pregledniku

– provjerene i izvorne linkove pristupa spremiti i koristiti unutar opcije “favorit”
– ne slijediti i ne koristi linkove zaprimljene unutar zaprimljenih e-mail, SMS, Viber, WhatsApp poruka,
– ne slijediti i ne koristi linkove dobivene prikazom putem Googleove tražilice

Stoga se poziva sve klijente Hrvatske poštanske banke d.d. na dodatnu pažnju i oprez.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu