Connect with us

Hrvatska

Spremajte kune i lipe! Ovo su kovanice koje bi se moglo isplatiti čuvati

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je od 1. siječnja službena valuta euro, a još neko vrijeme građani mogu koristiti kune. No, nakon dva tjedna kune odlaze u povijest, a numizmatičar Zlatko Viščević objasnio je koje bi kovanice i lipe mogle dosegnuti veliku vrijednost.

Svake godine se otkuje i pusti u optjecaj određena količina kovanica svakog apoena, u skladu s potrebama optjecaja. Te količine se razlikuju od godine do godine i nisu svake godine iste. Jedne godine se otkuje velika količina određenog apoena, a druge godine puno manja. Zbog toga su kod određenih apoena neka godišta češća, a neka su rjeđa.

Godišta koja su rjeđa i koja se teže pronalaze u optjecaju su uvijek zanimljiva za kolekcionare. Detalje o tome koje kovanice se isplati čuvati donosi Viščević na NumizmatikaNET.

Ključne godine

Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, onda govorimo o tzv. “ključnoj godini”. To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su “ključ” za kompletiranje kolekcije. Zato se i zovu “ključne godine”. Takve kovanice su uvijek najtraženije među kolekcionarima, pa je i njihova tržišna cijena veća u odnosu na druge kovanice koje se lakše i češće pronalaze.

Odnos neparnih i parnih godina kod kuna i lipa

Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari po običaju uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima, jer ih je uglavnom manje od ovih s hrvatskim natpisima.

To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim, svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti.

Kovanice od 1 lipe

Najviše kovanica od jedne lipe s hrvatskim natpisom je s godinom 1993. i to čak 57.834.000 primjeraka. Najmanje ih je otkovano 2021. i to samo 6000 primjeraka. Kovanice od 1 lipe s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.

Treba svakako obratiti pažnju na dvije godine, a to su: 2019. i 2021. Kovanice od 1 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 15.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice vrlo teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Ovih s godinom 2021. je otkovano samo 6.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkim kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.

Kovanice od 1 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od po 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 2002. i to 3 milijuna, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 1 lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti godinu 1996. koja se teže nalazi u odnosu na ostale godine.

Kod kovanica od 1 lipe postoji i prigodno izdanje – FAO i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.

Kovanice od 2 lipe

Posebno treba izdvojiti kovanice od dvije lipe s godinama 2019. i 2021. Kovanice od 2 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 13.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. 2021. je otkovano samo 4.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa. Pored kovanica od 1 lipe iz ove godine i ove kovanice od 2 lipe bi mogle predstavljati u budućnosti najveći problem kolekcionarima da kompletiraju svoje zbirke.

Kovanice od 2 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 1996. i to 2.006.000 primjeraka, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 2 lipe s tim godinama postoje samo u setovima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.

Kovanice od 2 lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.

Kovanice od 5 lipa

Ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke s onim godinama koje im nedostaju. Međutim, kod kovanica od 5 lipa je uvijek problem – kvaliteta, tj. očuvanost. Ove kovanice su presvučene mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.

Kao što je slučaj i s ostalim kovanicama, 5 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 4,5 milijuna, a 2002. – 3,5 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, 2004. i 2022. Ova starija godišta je osobito teško pronaći u savršenom stanju.

Kovanice od 5 lipa imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.

Kovanice od 10 lipa

Kako sada stvari stoje, teško je pronaći godinu 2019., iako je ovih kovanica službeno otkovano 43.485.000 primjeraka. Postoji mogućnost da je od te količine, vrlo mali broj pušten u optjecaj.

Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko dva milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 3 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, i 1998. Ova starija godišta je teško pronaći u savršenom stanju. Ako ih pronađete, sačuvajte ih.

Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.

Kovanice od 20 lipa

Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.

Kod kovanica od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi. No, ako naiđete na nju, svakako je spremite.

Kovanice od 50 lipa

Godišta 1997., 1999. i 2021. se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.

Kovanice od 50 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najviše ih je otkovano 2000. – 3,5 milijuna. Od ovih kovanica treba izdvojiti godinu 1994. koja se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. je i jedan dio njih sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro i na to obratiti pažnju.

Kod kovanica od 50 lipa postoji i prigodno izdanje – Europsko nogometno prvenstvo. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja. Ipak, ako pronađete takav primjerak, nije na odmet sačuvati ga.

Kovanice od 1 kune

Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. se teže pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći, iako neki i s tom godinom imaju problema.

Kovanice od 1 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002., svega milijun primjeraka. Kod kovanica od 1 kune treba izdvojiti dvije godine koje se teže pronalaze: 2000. i 2002.

Kod kovanica od 1 kune postoji i nekoliko prigodnih izdanja:

– Olimpijske igre u Atlanti – s emisijom od milijun primjeraka,

– 5. obljetnica kune – s emisijom od 7 milijuna primjeraka,

– 10. obljetnica kune – s emisijom od 4 milijuna,

– 20. obljetnica kune – s emisijom od 5 milijuna primjeraka.

Olimpijske igre u Atlanti se nešto lakše pronalaze u odnosu na prigodna izdanja drugih apoena. Ipak, taj primjerak je dobro sačuvati. Prigodna izdanja povodom obljetnica kune su u principu česta i lako se nalaze.

Kovanice od 2 kune

Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se čini da je teško doći do nje. U svakom slučaju, vrijedi spremiti ove kovanice ako naiđete na njih.

Kovanice od 2 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002. i to milijun primjeraka. Kod kovanica od 2 kune s parnim godinama treba izdvojiti upravo tu 2002. godinu, budući da se nešto teže pronalazi.

Kod kovanica od 2 kune postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u 500.000 primjeraka. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima kod drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.

Kovanice od 5 kuna

Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 i 2 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se sada čini da je teško doći do nje. Ako naiđete na 1997. i 2021., svakako ih sačuvajte.

Kovanice od 5 kuna s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka uz tri iznimke. 2000. godine ih je otkovano čak 7.700.000 primjeraka, dok je 2004. otkovano milijun, a 2006. samo 500.000 primjeraka. Kod kovanica od 5 kuna s parnim godinama najteže je pronaći 2006. godinu tako da nju treba spremiti ako se pojavi u vašim rukama.

Kod kovanica od 5 kuna postoji i prigodno izdanje posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi. Vjerovatno je za to zaslužan dizajn kovanice koji bitno odstupa od ostalih kovanica od 5 kuna, pa je lako uočljiv. Kao i kod 1 i 2 kune, malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.

Kovanice od 25 kuna

Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim, oduševile su kolekcionare i numizmatičare koji ih rado skupljaju. Počele su se izdavati tek 1997. i prvih 6 izdanja je imalo emisije od po 300.000 primjeraka. To su: Hrvatsko podunavlje, primanje RH u UN, prvi kongres hrvatskih esperantista, EXPO Lisabon, uvođenje eura i milenij.

Izdanje iz 2002. godine, obljetnica međunarodnog priznanja, je otkovano u 200.000 primjeraka, a nakon toga su uslijedila izdanja s bitno manjim emisijama: RH kandidat za članstvo u EU (30.000), Europska banka za obnovu i razvoj, Ugovor o pristupanju RH EU, RH članica EU (20.000), 25. obljetnica nezavisnosti (50.000 ), 25. obljetnica primanja u UN, kao i Sveučilište u Zagrebu (20.000), 25. obljetnica kune i Predsjedanje RH vijećem EU (30.000), Zajednica tehničke kulture i Međunarodni dan djeteta (50.000) i Pelješki most (30.000).

Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište s njima dobro opskrbljeno. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih. Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. Pelješki most, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.

Spremanje kovanica kuna i lipa za budućnost

Budući da su kune i lipe jos uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim, to je sadašnje stanje stvari. Kad već prođe par godina nakon uvođenja eura, a osobito 5-10, situacija će izgledati daleko drukčije.

U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za kunama i lipama.

Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nikada nisu bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske od prstiju.

Očuvanost se kod kovanica gleda po reljefu, tako da nema smisla kovanice čistiti, glancati ih, polirati… Ovo se osobito odnosi na kovanice od 5 i 10 lipa koje ružno oksidiraju. Znači, najbolje ih je ostaviti takvima kakve jesu. Ako se kovanica očisti, to se odmah vidi i to joj smanjuje vrijednost.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu