Hrvatska
Spremajte kune i lipe! Ovo su kovanice koje bi se moglo isplatiti čuvati
U Hrvatskoj je od 1. siječnja službena valuta euro, a još neko vrijeme građani mogu koristiti kune. No, nakon dva tjedna kune odlaze u povijest, a numizmatičar Zlatko Viščević objasnio je koje bi kovanice i lipe mogle dosegnuti veliku vrijednost.
Svake godine se otkuje i pusti u optjecaj određena količina kovanica svakog apoena, u skladu s potrebama optjecaja. Te količine se razlikuju od godine do godine i nisu svake godine iste. Jedne godine se otkuje velika količina određenog apoena, a druge godine puno manja. Zbog toga su kod određenih apoena neka godišta češća, a neka su rjeđa.
Godišta koja su rjeđa i koja se teže pronalaze u optjecaju su uvijek zanimljiva za kolekcionare. Detalje o tome koje kovanice se isplati čuvati donosi Viščević na NumizmatikaNET.
Ključne godine
Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, onda govorimo o tzv. “ključnoj godini”. To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su “ključ” za kompletiranje kolekcije. Zato se i zovu “ključne godine”. Takve kovanice su uvijek najtraženije među kolekcionarima, pa je i njihova tržišna cijena veća u odnosu na druge kovanice koje se lakše i češće pronalaze.
Odnos neparnih i parnih godina kod kuna i lipa
Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari po običaju uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima, jer ih je uglavnom manje od ovih s hrvatskim natpisima.
To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim, svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti.
Kovanice od 1 lipe
Najviše kovanica od jedne lipe s hrvatskim natpisom je s godinom 1993. i to čak 57.834.000 primjeraka. Najmanje ih je otkovano 2021. i to samo 6000 primjeraka. Kovanice od 1 lipe s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Treba svakako obratiti pažnju na dvije godine, a to su: 2019. i 2021. Kovanice od 1 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 15.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice vrlo teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Ovih s godinom 2021. je otkovano samo 6.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkim kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.
Kovanice od 1 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od po 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 2002. i to 3 milijuna, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 1 lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti godinu 1996. koja se teže nalazi u odnosu na ostale godine.
Kod kovanica od 1 lipe postoji i prigodno izdanje – FAO i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.
Kovanice od 2 lipe
Posebno treba izdvojiti kovanice od dvije lipe s godinama 2019. i 2021. Kovanice od 2 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 13.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. 2021. je otkovano samo 4.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa. Pored kovanica od 1 lipe iz ove godine i ove kovanice od 2 lipe bi mogle predstavljati u budućnosti najveći problem kolekcionarima da kompletiraju svoje zbirke.
Kovanice od 2 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 1996. i to 2.006.000 primjeraka, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 2 lipe s tim godinama postoje samo u setovima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od 2 lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.
Kovanice od 5 lipa
Ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke s onim godinama koje im nedostaju. Međutim, kod kovanica od 5 lipa je uvijek problem – kvaliteta, tj. očuvanost. Ove kovanice su presvučene mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.
Kao što je slučaj i s ostalim kovanicama, 5 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 4,5 milijuna, a 2002. – 3,5 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, 2004. i 2022. Ova starija godišta je osobito teško pronaći u savršenom stanju.
Kovanice od 5 lipa imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 10 lipa
Kako sada stvari stoje, teško je pronaći godinu 2019., iako je ovih kovanica službeno otkovano 43.485.000 primjeraka. Postoji mogućnost da je od te količine, vrlo mali broj pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko dva milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 3 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, i 1998. Ova starija godišta je teško pronaći u savršenom stanju. Ako ih pronađete, sačuvajte ih.
Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 20 lipa
Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Kod kovanica od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi. No, ako naiđete na nju, svakako je spremite.
Kovanice od 50 lipa
Godišta 1997., 1999. i 2021. se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.
Kovanice od 50 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najviše ih je otkovano 2000. – 3,5 milijuna. Od ovih kovanica treba izdvojiti godinu 1994. koja se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. je i jedan dio njih sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro i na to obratiti pažnju.
Kod kovanica od 50 lipa postoji i prigodno izdanje – Europsko nogometno prvenstvo. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja. Ipak, ako pronađete takav primjerak, nije na odmet sačuvati ga.
Kovanice od 1 kune
Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. se teže pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći, iako neki i s tom godinom imaju problema.
Kovanice od 1 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002., svega milijun primjeraka. Kod kovanica od 1 kune treba izdvojiti dvije godine koje se teže pronalaze: 2000. i 2002.
Kod kovanica od 1 kune postoji i nekoliko prigodnih izdanja:
– Olimpijske igre u Atlanti – s emisijom od milijun primjeraka,
– 5. obljetnica kune – s emisijom od 7 milijuna primjeraka,
– 10. obljetnica kune – s emisijom od 4 milijuna,
– 20. obljetnica kune – s emisijom od 5 milijuna primjeraka.
Olimpijske igre u Atlanti se nešto lakše pronalaze u odnosu na prigodna izdanja drugih apoena. Ipak, taj primjerak je dobro sačuvati. Prigodna izdanja povodom obljetnica kune su u principu česta i lako se nalaze.
Kovanice od 2 kune
Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se čini da je teško doći do nje. U svakom slučaju, vrijedi spremiti ove kovanice ako naiđete na njih.
Kovanice od 2 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002. i to milijun primjeraka. Kod kovanica od 2 kune s parnim godinama treba izdvojiti upravo tu 2002. godinu, budući da se nešto teže pronalazi.
Kod kovanica od 2 kune postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u 500.000 primjeraka. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima kod drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 5 kuna
Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 i 2 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se sada čini da je teško doći do nje. Ako naiđete na 1997. i 2021., svakako ih sačuvajte.
Kovanice od 5 kuna s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka uz tri iznimke. 2000. godine ih je otkovano čak 7.700.000 primjeraka, dok je 2004. otkovano milijun, a 2006. samo 500.000 primjeraka. Kod kovanica od 5 kuna s parnim godinama najteže je pronaći 2006. godinu tako da nju treba spremiti ako se pojavi u vašim rukama.
Kod kovanica od 5 kuna postoji i prigodno izdanje posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi. Vjerovatno je za to zaslužan dizajn kovanice koji bitno odstupa od ostalih kovanica od 5 kuna, pa je lako uočljiv. Kao i kod 1 i 2 kune, malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 25 kuna
Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim, oduševile su kolekcionare i numizmatičare koji ih rado skupljaju. Počele su se izdavati tek 1997. i prvih 6 izdanja je imalo emisije od po 300.000 primjeraka. To su: Hrvatsko podunavlje, primanje RH u UN, prvi kongres hrvatskih esperantista, EXPO Lisabon, uvođenje eura i milenij.
Izdanje iz 2002. godine, obljetnica međunarodnog priznanja, je otkovano u 200.000 primjeraka, a nakon toga su uslijedila izdanja s bitno manjim emisijama: RH kandidat za članstvo u EU (30.000), Europska banka za obnovu i razvoj, Ugovor o pristupanju RH EU, RH članica EU (20.000), 25. obljetnica nezavisnosti (50.000 ), 25. obljetnica primanja u UN, kao i Sveučilište u Zagrebu (20.000), 25. obljetnica kune i Predsjedanje RH vijećem EU (30.000), Zajednica tehničke kulture i Međunarodni dan djeteta (50.000) i Pelješki most (30.000).
Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište s njima dobro opskrbljeno. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih. Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. Pelješki most, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
Spremanje kovanica kuna i lipa za budućnost
Budući da su kune i lipe jos uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim, to je sadašnje stanje stvari. Kad već prođe par godina nakon uvođenja eura, a osobito 5-10, situacija će izgledati daleko drukčije.
U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za kunama i lipama.
Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nikada nisu bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske od prstiju.
Očuvanost se kod kovanica gleda po reljefu, tako da nema smisla kovanice čistiti, glancati ih, polirati… Ovo se osobito odnosi na kovanice od 5 i 10 lipa koje ružno oksidiraju. Znači, najbolje ih je ostaviti takvima kakve jesu. Ako se kovanica očisti, to se odmah vidi i to joj smanjuje vrijednost.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
LJETU JE KRAJ / U Zadru sve manje trgovina otvorenih nedjeljom. Evo gdje u spizu…
U NEDJELJU SEMINAR NA VIŠNJIKU / Mlinarić, Škara i Borović: Kako male navike mogu donijeti velike promjene
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
