Hrvatska
JOŠ DETALJA: Do 15.1. može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima
Sve je spremno za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, istaknuto je na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, pri čemu su građani pozvani da se za novogodišnji vikend opskrbe dovoljnom količinom gotovine.
Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik vlade Andrej Plenković, a o visokoj spremnosti svih sustava u institucijama kojima su na čelu, između ostalog, izvijestili su predsjednici uprava Fine i Hrvatske pošte, kao i najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da od 5. rujna teče razdoblje dvojnog iskazivanja cijena, a ono će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
Može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima
Podsjetio je i da će prvih 14 dana nove godine biti moguće plaćanje i u kunama i eurima, a trgovci su dužni predopskrbiti se eurima i vraćati ostatak novca u toj valuti. “U iznimnim situacijama, ako netko iz objektivnih okolnosti nije uspio u dovoljnoj mjeri obaviti predopskrbu, moći će vraćati iznose i u kunama”, napomenuo je Primorac.
Kada je riječ o zamjeni kuna u eure, ona će se moći vršiti još godinu dana u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon tog razdoblja novčanice će se moći trajno mijenjati u HNB-u, a kovanice još dvije godine, dakle do kraja 2025. godine.
U tijeku je i prilagodba mreže bankomata, kojih je oko četiri tisuće, a Primorac je istaknuo kako je to logistički vrlo zahtjevan proces, pri čemu će od 1. siječnja na 2700 bankomata biti moguće podizati eure, a do 15. siječnja traje razdoblje u kojem se ne naplaćuje podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke.
“Apeliramo na razumijevanje građana”
Primorac ne očekuje značajnije poteškoće oko uvođenja eura, a zamolio je građane, s obzirom na to da se prelazak na novu valutu događa u novogodišnjoj noći, da se opskrbe dovoljnom količinom gotovine. Kako je riječ o složenom procesu, apelirao je na razumijevanje građana u slučaju ako im neko vrijeme uoči i poslije uvođenja eura neke financijske usluge, poput bankomata, ne budu na raspolaganju.
I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je pozvao građane da pripreme dovoljnu količinu gotovine s obzirom na to da zbog tranzicije na euro neko vrijeme neće raditi kartice te mobilno i internetsko bankarstvo. “Već bi 2. siječnja sve trebalo funkcionirati normalno, što je u biti vrlo brza tranzicija”, ocijenio je Vujčić.
Kada je riječ o proizvodnji kovanica s nacionalnim motivima, postoje određene poteškoće zbog nabave potrebnih sirovina. Dosad je iskovano 400 milijuna eurokovanica, u idućih tjedan dana planira se iskovati još pet milijuna, tako da će biti realizirano 96.5 posto planiranog otkova, izvijestio je Vujčić.
Dosad prodane 682 tisuće paketića eurokovanica
Od ukupno raspoloživih 1.2 milijuna paketića eurokovanica, Hrvatska pošta, Fina i banke prodale su ih dosad 682 tisuće, a ostatak će se prodavati idućih dana, pri čemu je kod banaka 390 tisuća tih paketića. Vujčić je izvijestio da je sva predviđena količina novčanica eura nabavljena, a opskrba subjekata, koju obavljaju banke, pri kraju je.
Kada je riječ o poduzetnicima, opskrba eurima u tom segmentu ide najsporije, a Vujčić ih je i na prethodnoj sjednici pozvao “da požure i da ne čekaju zadnji dan”. “Vidimo da se to ubrzava zadnjih dana, kako se približavamo 1. siječnju. No što prije to bolje”, poručio je Vujčić.
Vujčić je izvijestio i da se intenziviralo povlačenje kuna iz optjecaja, pa je tako od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju pala za više od 16 milijardi kuna. “To je jako dobro, znači da su nas građani u velikoj mjeri poslušali kada smo ih zvali da polože novac u banke, što je najjednostavniji način konverzije”, rekao je Vujčić.
Etičkom kodeksu pristupilo 1006 poslovnih subjekata
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, čiji cilj je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom, do sada pristupilo 1006 poslovnih subjekata, pri čemu je dodijeljeno 15.485 naljepnica za njihove poslovne objekte.
Na stranicama Etičkog kodeksa značajan je broj pohvala građana subjektima za pridržavanje načela tog kodeksa, njih 1520, dok je tek manji broj pritužbi, izvijestio je Filipović.
Što se tiče inspekcijskih nadzora, od prvog dana obveze dvojnog iskazivanja cijena tržišna i turistička inspekcija provele su ukupno 6901 nadzor, pri čemu je utvrđeno 1735 povreda odredbi zakona, naveo je Filipović.
“Maloprodajni lanci ključni kanal konverzije”
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber također je pozvala sve poduzetnike da iskoriste još ova tri dana i na vrijeme se predopskrbe dovoljnom količinom gotovine u eurima. Ocijenila je da su maloprodajni lanci jedan od ključnih kanala konverzije kuna u eure.
Pritom je istaknula da su veliki trgovački lanci spremni za prelazak na euro s obzirom na to da se za njegovo uvođenje pripremaju već godinu dana. Kada je riječ o srednjim i manjim trgovcima, rekla je Weber, neki još nisu do kraja obavili proces predopskrbe gotovinom.
Plenković: Ulazak u eurozonu ostvarenje velikog i strateškog cilja
Predsjednik vlade Andrej Plenković je ocijenio da Hrvatska ulazi potpuno spremna u eurozonu, pod čime podrazumijeva i ukupnu ekonomsku situaciju, koja se između ostalog ogleda i u gospodarskom rastu u ovoj godini od oko šest posto, kao i najvišem kreditnom rejtingu po sve tri vodeće rejting agencije.
Zahvalivši svim dionicima koji su sudjelovali u cijelom procesu, Plenković je istaknuo da ulazak u eurozonu predstavlja ostvarenje velikog i strateškog cilja i da će država, društvo i gospodarstvo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u odnosu na krize s kojima se suočavaju.
Između ostalog, rekao je i da će prelazak na euro značiti dodatan poticaj gospodarskom rastu.
Izvijestio je i da je s ministrom financija Primorcem prije sjednice posjetio trezor HNB-a da bi vidjeli kako izgledaju logističke pripreme. Rekao je i da će se ulazak u eurozonu simbolički obilježiti nešto iza ponoći na Novu godinu, kada će ministar financija i guverner HNB-a na jednom bankomatu blizu HNB-a podići eure.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




