ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA Zadarski nadbiskup Želimir Puljić i koadjutor Milan Zgrablić: “Neka svjetlo iz Betlehema prosvjetljuje svakog čovjeka”
U nastavku donosimo Božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrablića:
Božić nas svake godine podsjeća da je Božji Sin, Isus Krist čovjekom postao i došao među nas kako bi se ostvarila nova ljudska povijest, zavladala Božja ljubav i božićni mir. Svijetu opterećenom nepravdama, grijehom, sukobima i ratovima, Isus objavljuje „kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira“.
Otajstvom utjelovljenja združilo se božansko s ljudskim, nadnaravno s naravnim, izvanvremensko s vremenskim. Zato je rođenje Isusa Krista najsvjetliji događaj ljudske povijesti: Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan.
Ovogodišnje božićno vrijeme pamtit ćemo po dva važna događaja. Prvo je izvrstan uspjeh naših nogometaša na Svjetskom nogometnom prvenstvu, a drugo ulazak Hrvatske u Schengen zonu i uvođenje eura.
Našim „Vatrenima“ i izborniku Zlatku Daliću od srca čestitamo za njihovo zajedništvo i ljubav prema sportu i Domovini. Izvrsnom igrom i pozitivnim odnosom prema suparnicima, probudili su nam osjećaj ponosa na čemu im zahvaljujemo i od srca čestitamo.
Proces ulaska naše zemlje u Euro-zonu započeo je prije devetnaest godina, 21. kolovoza 2003., kad je Hrvatska predala u Ateni službenu molbu za članstvo u Europsku Uniju (EU).
Uključili smo se u taj proces jer znamo da nismo u Europi od jučer. I nismo bez „osobne karte i vlastite prtljage“. Prepoznatljivi smo po nasljeđenoj baštini i vlastitom imenu po kojemu nas i drugi prepoznaju.
Zadnjih tjedana, istina, najviše nas prepoznaju po dobrim rezultatima nogometa i šahovnici. Hrvatski biskupi, svjesni poslanja koje su „primili od Gospodina“, aktivno su pratili proces pristupanja u EU, pa s crkvenih zrenika ukazivali na već iskolčane miljokaze uvaženih kršćanskih teologa i naučitelja Crkve.
U svom pismu iz 2010. biskupi su napisali da „Hrvatska ne ulazi u Europu praznih ruku, već s bogatom vjerskom i kulturnom baštinom kojom je oblikovan ovaj dio starog kontinenta, kojeg od milja Lijepom našom zovemo.
Stoga, ulazak u Schengensku zonu označava zapravo okvir tisućljetne pripadnosti srednjoeuropskom kulturalnom i civilizacijskom krugu.
Biskupi su posebice naglasili kako u tom procesu žele hoditi „uz pomoć evanđeoskog svjetla“. Tim svjetlom obasjani žele „poći ususret novih povijesnih izazova“, a svoje suvremenike upozoriti na „važnost duhovnosti i ulogu religijskih i filozofskih sustava“ za razvoj i budućnost ovog kontinenta. To su tijekom 20. st. neumorno ponavljali i rimski prvosvećenici kad su govorili ili pisali o budućnosti Europe. Kratke izjave dvojice papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., pokazuju njihovu osobitu pastirsku brigu za Europu.
Nezaboravan je npr. „zov pun ljubavi“ Ivana Pavla II. iz Santiaga de Compostele, kad je „pozvao Europu neka otkrije sebe i oživi svoje korijene“ (9. studenog 1982.).
Ili pak njegova poruka sastavljačima europskog ustava „da se nada kako će uz puno poštivanje svjetovnog karaktera europskih ustanova, uvažiti tri komplementarna elementa: prvo, da se Crkvama osigura slobodno organiziranje u skladu s vlastitim pravilima i uvjerenjima; drugo, da se poštuje identitet različitih vjerskih konfesija i treće, da se poštuje pravni položaj crkava i vjerskih ustanova“ (Ecclesia in Europa, br. 114.).
Njegov nasljednik Benedikt XVI., sada Papa u miru, u svezi s europskom budućnošću smatra da „postoje tri temeljna moralna elementa koje se ne bi smjelo izostaviti, a to su „ljudsko dostojanstvo, brak i obitelj te poštivanje onoga što je ljudima sveto“.
U vidu zaštitite tih „triju temeljnih moralnih elemenata, kršćani imaju častan i odgovoran zadatak“, veli Benedikt XVI.
Krist je, naime, svojim utjelovljenjem objavio čovjeku punu istinu o njegovom dostojanstvu, pa se od njegovog silaska u ovu suznu dolinu događaju postupne pozitivne promjene.
Nestaju, naime, razlike među staležima, rasama i narodima, pa apostol Pavao u zanosu veli „nema više Židov, Grk, rob i slobodnjak, a niti muško, žensko“. Svi smo mi „jedno u Kristu Gospodinu“ (Gal 3, 28).
Takvim zapravo naukom i svjedočanstvom njegovih učenika kršćana udarani su temelji nove uljudbe i humanijeg poretka. A u središtu svega bio je Isus Krist koga treba upoznati, ljubiti i nasljedovati, da bi se s njim i po njemu preobražavalo ljudsku povijest, sve do „njezinoga ispunjenja u nebeskom Jeruzalemu“.
Nadamo se i želimo da svi ljudi i narodi ovog kontinenta priznaju i prihvate, poput utemeljitelja ujedinjene Europe, „važnost duhovnosti, religijskih i filozofskih sustava” za njezinu izgradnju i jedinstvo, „od Portugala do Urala“, kako je govorio i sanjao sveti Ivan Pavao II.
S tim mislima želimo vjernicima Zadarske nadbiskupije sretne i blagoslovljene božićne blagdane, uz žarku molitvu novorođenom Kralju neka donese mir napaćenim stanovnicima u Ukrajini i u svim drugim dijelovima svijeta gdje vladaju nemiri i ratovi.
Posebice želimo i molimo neka nas Novorođeni obdari mirom i blagoslovom, kako bismo bili „ spremni davati odgovor svakome tko zatraži obrazloženje nade koja je u nama“ (1 Pt 3, 15).
Čestit Božić i svakim mirom i blagoslovom ispunjenu Novu 2023. godinu, žele uz pozdrav u Gospodinu,
✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i
✠ Milan Zgrablić, nadbiskup koadjutor
ZADAR / ŽUPANIJA
MEĐUNARODNI DAN BIORAZNOLIKOSTI / Izložba „BLAGO JADRANSKOG PODMORJA“ prvi put stiže u Zadar
Ujedinjeni narodi su proglasili 22. svibanj Međunarodnim danom boraznolikosti čime su ukazali kako je bioraznolikost globalna vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije.
Taj je datum ujedno i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti koja je potpisana na Konferenciji Ujedinjenih naroda održanoj 1992. u Rio de Janeiru, sa konstatacijom, kako je očuvanje biološke raznolikosti, zajednička briga ljudskog roda.
Istoga dana, Republika Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske.
Tim povodom je kompanija CROMARIS d.d. svim vrtićima, školama te stanovnicima Grada Zadra i njihovim gostima, omogućila da sudjeluju u edukaciji o potrebi zaštite Jadranskog mora te važnosti konzumacije ribe i morskih plodova, kroz jedinstveni i sve popularniji program izložbe „BLAGO JADRANSKOG PODMORJA“ koja prvi put stiže u Zadar.
Ova posebna izložba ljuštura jadranskih školjkaša i puževa, oklopa rakova te skeleta koralja, spužava i bodljikaša, prikazuje 225 eksponata od 65 vrsta, a izloženo je i 6 zakonom strogo zaštićenih organizama.
Tu će podvodnu avanturu, od 20. do 31. svibnja na južnom parkiralištu ŠC VIŠNJIK razgledati djeca, učenici i posjetitelji, sudjelujući u zanimljivim interaktivnim predavanjima.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAVANJ, 2024. / Nastavljen trend rasta zaposlenosti u Zadarskoj županiji
Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u četvrtom mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana travnja u Zadarskoj županiji bilo je 64.933 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (5,3 posto) više nego na isti dan godinu ranije.
Dobre brojke u travnju nadovezuju se na prva tri mjeseca 2024. godine u kojima je nastavljen kontinuirani smjer rasta broja osiguranika na području Zadarske županije.
„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji. Ukupan gospodarski rast u najvećoj mjeri plod je zaštitnih mjera Vlade RH, odgovornog upravljanja nacionalnom ekonomijom, povećanja investicija te kontinuiranog podizanja plaća i zaposlenosti. Svakako treba pohvaliti i naše poduzetnike koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnosti i tržišnu konkurentnost“, poručio je župan Božidar Longin dodavši kako je za nastavak trenda rasta gospodarstva potrebno održati investicijsku aktivnost, a očekuje se i nastavak razvojnog ciklusa uz pomoć EU sredstava.
Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva i dalje je raspoređeno u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 39.621 (61 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.604), Benkovac (3.197), Pag (1.395) i Nin (1.352) te općine Pakoštane (1.173), Poličnik (1.168), Sukošan (1.111), Preko (1.021) i grad Obrovac sa 888 zaposlenih osoba.
Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 17 tisuća (36,3 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je u RH na dan 30. travnja 2024. zabilježeno 1 691 566 osiguranika. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,16 posto, odnosno 51 868 više u odnosu na 30. travnja 2023. godine.
ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA
STANJE NA DAN | BROJ | RAZLIKA | INDEKS | POVEĆANJE | ||||||
30.04.2014. | 47.626 | 100,0 | ||||||||
30.04.2015. | 48.247 | 621 | 101,3 | 1,3% | ||||||
30.04.2016. | 49.539 | 1.913 | 104,0 | 4,0% | ||||||
30.04.2017. | 51.461 | 3.835 | 108,1 | 8,1% | ||||||
30.04.2018. | 54.069 | 6.443 | 113,5 | 13,5% | ||||||
30.04.2019. | 56.294 | 8.668 | 118,2 | 18,2% | ||||||
30.04.2020. | 54.428 | 6.802 | 114,3 | 14,3% | ||||||
30.04.2021. | 56.128 | 8.502 | 117,9 | 17,9% | ||||||
30.04.2022. | 59.045 | 11.419 | 124,0 | 24,0% | ||||||
30.04.2023. | 61.650 | 14.024 | 129,4 | 29,4% | ||||||
30.04.2024. | 64.933 | 17.307 | 136,3 | 36,3% |
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE: U ponedjeljak komemoracija za prof. dr. sc. Mladena Dorkina
U ponedjeljak 20. svibnja s početkom u 12 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Obala kralja Petra Krešimira IV, br. 2) održat će se komemoracija za prof. dr. sc. Mladena Dorkina.
O životu i radu prof. dr. sc. Mladena Dorkina govorit će prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus, prof. dr. sc. Zvjezdana Rados, dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik Matice hrvatske – ogranak Zadar, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku.
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
VIDEO / Na potopljenom lokalitetu kod Korčule ljudi su prije 6.900 godina uzgajali bademe i masline
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA S BELAFUŽE / Susret starijih, bolesnih i njihovih obitelji: “Vrijedi li više komad zemlje ili otac i majka?”
-
magazin5 dana prije
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Bik, Jarac, Rak