Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

BOŽIĆNA ČESTITKA Zadarski nadbiskup Želimir Puljić i koadjutor Milan Zgrablić: “Neka svjetlo iz Betlehema prosvjetljuje svakog čovjeka”

Objavljeno

-

Foto: Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo Božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrablića:

Božić nas svake godine podsjeća da je Božji Sin, Isus Krist čovjekom postao i došao među nas kako bi se ostvarila nova ljudska povijest, zavladala Božja ljubav i božićni mir. Svijetu opterećenom nepravdama, grijehom, sukobima i ratovima, Isus objavljuje „kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira“.

Otajstvom utjelovljenja združilo se božansko s ljudskim, nadnaravno s naravnim, izvanvremensko s vremenskim. Zato je rođenje Isusa Krista najsvjetliji događaj ljudske povijesti: Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan.

Ovogodišnje božićno vrijeme pamtit ćemo po dva važna događaja. Prvo je izvrstan uspjeh naših nogometaša na Svjetskom nogometnom prvenstvu, a drugo ulazak Hrvatske u Schengen zonu i uvođenje eura.

Našim „Vatrenima“ i izborniku Zlatku Daliću od srca čestitamo za njihovo zajedništvo i ljubav prema sportu i Domovini. Izvrsnom igrom i pozitivnim odnosom prema suparnicima, probudili su nam osjećaj ponosa na čemu im zahvaljujemo i od srca čestitamo.

Proces ulaska naše zemlje u Euro-zonu započeo je prije devetnaest godina, 21. kolovoza 2003., kad je Hrvatska predala u Ateni službenu molbu za članstvo u Europsku Uniju (EU).

Uključili smo se u taj proces jer znamo da nismo u Europi od jučer. I nismo bez „osobne karte i vlastite prtljage“. Prepoznatljivi smo po nasljeđenoj baštini i vlastitom imenu po kojemu nas i drugi prepoznaju.

Zadnjih tjedana, istina, najviše nas prepoznaju po dobrim rezultatima nogometa i šahovnici. Hrvatski biskupi, svjesni poslanja koje su „primili od Gospodina“, aktivno su pratili proces pristupanja u EU, pa s crkvenih zrenika ukazivali na već iskolčane miljokaze uvaženih kršćanskih teologa i naučitelja Crkve.

U svom pismu iz 2010. biskupi su napisali da „Hrvatska ne ulazi u Europu praznih ruku, već s bogatom vjerskom i kulturnom baštinom kojom je oblikovan ovaj dio starog kontinenta, kojeg od milja Lijepom našom zovemo.

Stoga, ulazak u Schengensku zonu označava zapravo okvir tisućljetne pripadnosti srednjoeuropskom kulturalnom i civilizacijskom krugu.

Biskupi su posebice naglasili kako u tom procesu žele hoditi „uz pomoć evanđeoskog svjetla“. Tim svjetlom obasjani žele „poći ususret novih povijesnih izazova“, a svoje suvremenike upozoriti na „važnost duhovnosti i ulogu religijskih i filozofskih sustava“ za razvoj i budućnost ovog kontinenta. To su tijekom 20. st. neumorno ponavljali i rimski prvosvećenici kad su govorili ili pisali o budućnosti Europe. Kratke izjave dvojice papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., pokazuju njihovu osobitu pastirsku brigu za Europu.

Nezaboravan je npr. „zov pun ljubavi“ Ivana Pavla II. iz Santiaga de Compostele, kad je „pozvao Europu neka otkrije sebe i oživi svoje korijene“ (9. studenog 1982.).

Ili pak njegova poruka sastavljačima europskog ustava „da se nada kako će uz puno poštivanje svjetovnog karaktera europskih ustanova, uvažiti tri komplementarna elementa: prvo, da se Crkvama osigura slobodno organiziranje u skladu s vlastitim pravilima i uvjerenjima; drugo, da se poštuje identitet različitih vjerskih konfesija i treće, da se poštuje pravni položaj crkava i vjerskih ustanova“ (Ecclesia in Europa, br. 114.).

Njegov nasljednik Benedikt XVI., sada Papa u miru, u svezi s europskom budućnošću smatra da „postoje tri temeljna moralna elementa koje se ne bi smjelo izostaviti, a to su „ljudsko dostojanstvo, brak i obitelj te poštivanje onoga što je ljudima sveto“.

U vidu zaštitite tih „triju temeljnih moralnih elemenata, kršćani imaju častan i odgovoran zadatak“, veli Benedikt XVI.

Krist je, naime, svojim utjelovljenjem objavio čovjeku punu istinu o njegovom dostojanstvu, pa se od njegovog silaska u ovu suznu dolinu događaju postupne pozitivne promjene.

Nestaju, naime, razlike među staležima, rasama i narodima, pa apostol Pavao u zanosu veli „nema više Židov, Grk, rob i slobodnjak, a niti muško, žensko“. Svi smo mi „jedno u Kristu Gospodinu“ (Gal 3, 28).

Takvim zapravo naukom i svjedočanstvom njegovih učenika kršćana udarani su temelji nove uljudbe i humanijeg poretka. A u središtu svega bio je Isus Krist koga treba upoznati, ljubiti i nasljedovati, da bi se s njim i po njemu preobražavalo ljudsku povijest, sve do „njezinoga ispunjenja u nebeskom Jeruzalemu“.

Nadamo se i želimo da svi ljudi i narodi ovog kontinenta priznaju i prihvate, poput utemeljitelja ujedinjene Europe, „važnost duhovnosti, religijskih i filozofskih sustava” za njezinu izgradnju i jedinstvo, „od Portugala do Urala“, kako je govorio i sanjao sveti Ivan Pavao II.

S tim mislima želimo vjernicima Zadarske nadbiskupije sretne i blagoslovljene božićne blagdane, uz žarku molitvu novorođenom Kralju neka donese mir napaćenim stanovnicima u Ukrajini i u svim drugim dijelovima svijeta gdje vladaju nemiri i ratovi.

Posebice želimo i molimo neka nas Novorođeni obdari mirom i blagoslovom, kako bismo bili „ spremni davati odgovor svakome tko zatraži obrazloženje nade koja je u nama“ (1 Pt 3, 15).

Čestit Božić i svakim mirom i blagoslovom ispunjenu Novu 2023. godinu, žele uz pozdrav u Gospodinu,

✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i
✠ Milan Zgrablić, nadbiskup koadjutor

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu