Svijet
Više od 90 posto ljudi nosi uspavani virus koji može izazvati kobnu reakciju
Više od 90 posto svjetske populacije nosi virus Varicella zoster, ili VZV, koji uzrokuje vodene kozice, a koji leži uspavan u njihovom živčanom sustavu. Većina ljudi virus dobije kada dobije vodene kozice u dječjoj dobi.
Za otprilike trećinu ovih ljudi isti će se virus ponovno aktivirati godinama kasnije i uzrokovati herpes zoster. Dok je većina ljudi upoznata s bolnim osipom koji VZV uzrokuje kod herpesa, malo tko zna da se može pojaviti široki spektar drugih komplikacija čak i bez vidljivih kožnih simptoma.
Među najtežim je moždani udar, posebice ishemijski moždani udar, koji se događa kada je dotok krvi u mozak ograničen sužavanjem arterija ili blokiran ugruškom, piše Science Alert.
Osobe s herpesom zosterom imaju približno 80 posto veći rizik od moždanog udara od onih bez te bolesti, a taj rizik ostaje povišen do godinu dana nakon što se osip povuče. Rizik od moždanog udara gotovo je udvostručen za one s osipom na licu, a utrostručen za one mlađe od 40 godina.
Nije potpuna slika
Mehanizam iza ovog dugotrajnog rizika od moždanog udara uglavnom je nepoznat. Neki istraživači smatraju da izravna infekcija arterija može biti uzrok.
Međutim, neke značajke VZV infekcija sugeriraju da to nije potpuna slika. Uobičajena tema VZV infekcija je kronična upala koja se širi izvan izvornog mjesta infekcije, koja može trajati tjednima do mjesecima nakon što se virus više ne može detektirati i vjerojatno ponovno miruje.
U nedavno objavljenom istraživanju Andrewa Bubaka, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Colorado, otkriveno je da reaktivacija VZV-a pokreće stvaranje staničnih vrećica ili egzosoma koji nose proteine koji doprinose zgrušavanju krvi i upali. Povećanje ovih proteina može dovesti do povećanog rizika od moždanog udara.
Egzosomi su male vezikule ili vrećice ispunjene tekućinom, stvorene unutar stanica u cijelom tijelu. Oni su poput platnenih torbi koje nose teret, poput proteina i nukleinskih kiselina, od stanice do udaljenih tkiva. Iako su ključni za bitne biološke funkcije poput komunikacije između stanica, egzosomi također mogu igrati ključnu ulogu u napredovanju bolesti i meta su lijekova za mnoge bolesti.
Istraživanje je imalo za cilj vidjeti razvijaju li pacijenti od herpesa egzosome koji nose proteine uključene u zgrušavanje krvi, povećavajući rizik od moždanog udara. Tako su znanstvenici izolirali egzosome iz krvi 13 pacijenata u vrijeme osipa od herpesa i usporedili ih s egzosomima izoliranima od zdravih donora. Kada su analizirali sadržaj tih egzosoma, otkrili su da pacijenti s herpesom imaju devet puta višu razinu proteina zgrušavanja nego zdravi pacijenti.
Štoviše, otkrili su da egzosomi pacijenata s herpesom još uvijek imaju povišene razine ovih proteina tri mjeseca nakon početnog osipa.
Cjepivo postoji
Kako bi funkcionalno potvrdili da sadržaj ovih egzosoma može potaknuti zgrušavanje, znanstvenici su izložili trombocite – stanične fragmente koji sudjeluju u zgrušavanju krvi – zdravih ljudi egzosomima bilo pacijenata oboljelih od herpesa ili zdravih ljudi.
Otkrili su da je izlaganje trombocita egzosomima herpesa izazvalo njihovo zgrušavanje i formiranje agregata s drugim vrstama krvnih stanica, kao što bi se dogodilo pri stvaranju krvnog ugruška.
Ova otkrića upućuju na to da bi egzosomi mogli biti potencijalni mehanizam za to kako virus varicella zoster povećava rizik od moždanog udara kod pacijenata s herpesom.
Cjepivo Shingrix za sprječavanje herpesa, koje je odobrila američka Uprava za hranu i lijekove, dostupno je za odrasle osobe u dobi od 50 i više godina i odrasle osobe s oslabljenim imunitetom u dobi od 18 i više godina. Međutim, oni s najvećim rizikom od moždanog udara mlađi su od 40 godina i nisu podobni za Shingrix.
Velik dio tih pojedinaca vjerojatno nije bio cijepljen protiv vodenih kozica u dječjoj dobi, budući da je cjepivo protiv vodenih kozica odobreno u SAD-u tek 1995. godine, a udio cijepljenja odraslih u to je vrijeme bio prilično nizak.
Dok cijepljenje cjepivom protiv vodenih kozica značajno smanjuje rizik od herpes zostera, ipak je moguće da se latentna infekcija reaktivira i izazove bolest.
Iako ova studija pruža dokaze za potencijalni način na koji herpes zoster može uzrokovati povećan rizik od moždanog udara tijekom i ubrzo nakon infekcije, potrebna su daljnja istraživanja o tome koliko dugo ovaj rizik traje.
Provode se naknadne studije kako bi se procijenilo koliko dugo pacijenti mogu imati povećanu sklonost stvaranju krvnih ugrušaka nakon što se infekcija herpesa razriješi.
Ove će longitudinalne studije također ispitati mogu li se egzosomi koristiti kao biomarkeri za praćenje rizika od moždanog udara nakon herpesa. Ipak, postoji nada se da bi ova otkrića mogla poslužiti za razvoj liječenja, kao i potaknuti ljude da se cijepe protiv herpesa.
Svijet
SEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10
Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.
Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.
Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.
Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.
Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.
Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.
Svijet
Oprezno ako idete u ovu europsku zemlju: Kazna za vinjetu skočila na 200 eura
Tko od početka 2026. godine bude uhvaćen na austrijskim autocestama bez važeće vinjete, doživjet će neugodno iznenađenje. Takozvana “zamjenska cestarina” (Ersatzmaut) drastično je porasla.
Austrijsko društvo za autoceste (ASFINAG) značajno je povisilo kazne za one koji ne plaćaju cestarinu. Za osobna vozila do 3,5 tona, kazna za nepostojeću ili nevažeću vinjetu – bilo digitalnu ili u obliku naljepnice – sada iznosi 200 eura umjesto dosadašnjih 120 eura. To predstavlja povećanje od čak 67 posto. Motociklisti od sada plaćaju 100 eura umjesto dosadašnjih 65 eura, piše Fenix magazin.
Stroga pravila za lijepljenje
Nije dovoljno samo posjedovati vinjetu; onaj tko se ne pridržava pravila o lijepljenju također mora platiti 200 eura. Prema podacima austrijskog autokluba ÖAMTC, zabranjeno je korištenje posebnih folija, vakuuma ili ljepljivih traka koje sprječavaju izravan kontakt vinjete s vjetrobranskim staklom. Također, vinjeta se ne smije postavljati na zatamnjeni dio stakla.
Zamjenska cestarina može se platiti na licu mjesta gotovinom ili karticom. Tko ne plati odmah, suočava se s kaznenim postupkom i novčanom kaznom od najmanje 300 eura, koja u pojedinačnim slučajevima može narasti i do 3000 eura.
Posljednja papirnata vinjeta i nove cijene
Usporedo s kaznama, porasle su i cijene samih vinjeta za 2,9 posto:
Godišnja vinjeta za automobil: 106,80 eura (3 eura više nego 2025.).
Godišnja vinjeta za motocikl: 42,70 eura (+1,20 eura).
Crvena vinjeta za 2026. godinu ujedno je i posljednja svoje vrste – od 2027. godine u Austriji će postojati isključivo digitalne vinjete.
Svijet
VIDEO / Raspada se “Ledenjak Sudnjeg dana”, znanstvenici zabrinuti zbog razornih posljedica
Stotine potresa zabilježene su ispod antarktičkog ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „Ledenjak Sudnjeg dana“. Njegovo raspadanje moglo bi uzrokovati porast razine mora od 60 centimetara do čak tri metra, što bi imalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.
Nestabilnost ledenjaka iznenadila znanstvenike
Ovo iznenađujuće otkriće objavljeno je u novoj studiji u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters i upućuje na to da je golemi ledenjak, gotovo veličine Velike Britanije, znatno nestabilniji nego što se dosad smatralo. Ujedno dodatno naglašava da globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu ni približno dostatni.
Kako bi se na vrijeme uočili znakovi njegova mogućeg urušavanja, seizmolog Australijskog nacionalnog sveučilišta Thanh-Son Phạm u studiji predlaže uspostavu i dugoročno održavanje posebne seizmičke mreže na Antarktici, koja bi omogućila praćenje promjena u dinamici ledenjaka, za koje upozorava da bi se u idućim desetljećima, pa čak i godinama, mogle naglo ubrzati.
Rizik se smatra iznimno visokim. Phạm je identificirao ukupno 362 dosad nezabilježena seizmička događaja u razdoblju između 2010. i 2023. godine. Većina njih zabilježena je u zapadnoj Antarktici, gdje se nalaze ledenjaci Thwaites i Pine Island — još jedan veliki ledenjak koji se posljednjih godina vidljivo smanjuje zbog klimatskih promjena, piše Futurism.
Potresi povezani s ledenjaci oko 5 stupnjeva po Richteru
Potresi povezani s ledenjacima obično dosežu jačinu oko pet stupnjeva prema Richteru te su najčešće povezani s odvajanjem santi leda tijekom toplijih mjeseci u arktičkim područjima, poput Grenlanda. Međutim, procesi koji uzrokuju potrese na Antarktici još uvijek su slabo istraženi jer postoji vrlo malo podataka, a takvi potresi najčešće su slabijeg intenziteta.
Kako bi popunio taj znanstveni jaz, Phạm je razvio algoritam koji prepoznaje specifične obrasce seizmičkih valova zabilježenih mjernim uređajima na Antarktici. Analiza tih podataka pokazala je da je 245 od ukupno 362 zabilježena potresa poteklo s ledenjaka Thwaites, a znanstvenik smatra da su uzrokovani odvajanjem velikih santi leda koje padaju u ocean.
Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog mogućeg urušavanja ledenjaka Thwaites ne samo zbog goleme količine vode koju bi njegovo topljenje moglo osloboditi, već i zato što on djeluje poput ledenog čepa koji zadržava zapadnoantarktički ledeni pokrov i sprječava njegovo klizanje u more.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? / Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin4 dana prije“STO CIGANSKIH VIOLINA” / Budimpeštanski romski simfonijski orkestar stiže na Višnjik!
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm upozorava na hladnoću, evo kad je moguć novi snijeg
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije“DA SE NE ZABORAVI – HRVATSKA ROĐENA U RATU” / U četvrtak u Gradskoj straži otvorenje izložbe za obljetnicu VRO Maslenica






