Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U PREKU ODRŽANA MISA ZA GODIŠNJICU SMRTI IVE MAŠINE Mons. Zgrablić: “Ubijen je iz mržnje prema vjeri!”

Objavljeno

-

Foto: Andrina Luić/Zadarska nadbiskupija

Na spomen 61. godišnjice smrti Ive Mašine, žrtve bogoljublja, čovjekoljublja i domoljublja i naslovnika zadarske katoličke osnovne škole, zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić predvodio je misno slavlje u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Preku na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 20. studenoga.

Nakon mise, koadjutor Zgrablić predvodio je i molitvu nad grobom Ive Mašine, na mjestu njegovog ukopa na groblju koje se nalazi pokraj Franjevačkog samostana Pavla pustinjaka na otočiću Školjiću, nasuprot mjesta Preko.

Mons. Zgrablić zahvalio je preškom župniku don Filipu Kucelinu na pozivu da predvodi to misno slavlje i molitvu, kao i na „zauzetosti da svijetli lik Ive Mašine s drugim ugodnicima Božjim koji su radili na području Zadarske nadbiskupije, jednom zasjaju uresom blaženstva i svetosti kako bismo se njima mogli utjecati i biti sigurni da nas kao naši prijatelji i zagovornici prate na putu života“, rekao je zadarski koadjutor.

Ivo Mašina, rodom iz Preka, bio je „časni sin i ponos župe Preko, kandidat za čast oltara, odnosno proglašenje, nadamo se, nakon završenog postupka i suda Crkve, blaženim i svetim“, rekao je mons. Zgrablić.

„Između desetorice istaknutih osoba Zadarske nadbiskupije koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća ubijeni iz mržnje prema vjeri, pokazali herojsku ljubav prema Bogu i bližnjemu, ističe se Ivo Mašina. Ivu Mašinu krasi i velika odlika kršćanskog domoljublja. S pravom smijete biti ponosni na toga časnog sina prekrasnog i dragog mjesta Preko na otoku Ugljanu kao i na, također sina župe Preko, mons. Josipa Grgura Marčelića, dubrovačkog biskupa (1884.-1928.) koji je pokopan u preškoj župnoj crkvi“ poručio je mons. Zgrablić Prečanima.

Propovjednik je predstavio i životopis Ive Mašine.

„Mašina je rođen 21. srpnja 1927. u Preku od oca Ive i majke Marije r. Gregov kao četvrto od devetero djece obitelji Mašina. Osnovnu školu završio je u Preku. Po završetku pučke škole nastavlja učenje u gimnaziji u Dubrovniku. Godine 1948. upisuje studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao student živio je ozbiljno i izgrađivao se  karakterno, intelektualno i kršćanski.

Nažalost, Ivo nikad nije završio studij, iako je bio najbolji student. Spriječile su to jugokomunističke vlasti. Zbog njegovih bogoljubnih, domoljubnih i čovjekoljubivih stavova više puta su ga uhiti i zatvorili.

Godine 1957. osuđen je najprije na 11 godina, a kasnije na 15 godina zatvora. Robijao je u kaznionici u Staroj Gradiški. U kaznionici su ga mučili. Umro je od posljedica mučenja u zatvorskoj samici, 20. studenog 1961., u 34. godini života. Sutradan je sahranjen na zatvorskom groblju u Uskocima kraj Stare Gradiške. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su na groblje franjevaca trećoredaca na Školjiću, 24. srpnja. 1998.“ rekao je koadjutor Zgrablić.   

Predslavitelj je opisao i nutarnju osobnost Ive Mašine, koju otkriva i pismo koje je Mašina napisao svojoj majci za vrijeme njegovog boravka u zatvoru u Zagrebu pred Božić 1954. godine.

„Pismo je dirljivo, puno ljubavi prema majci, Bogu i njegovim progoniteljima“ rekao je mons. Zgrbalić i pročitao pismo koje je Ivo napisao svojoj majci iz zatvora: „Draga moja majčice, pišem ti radosno pismo za Božić. Ne plači što me nema, da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam veliki, zlatni bor i jasle za Malog Isusa. Doći će Pravednik u srce pravednika, jer je tako rekao. Zvone sva zvona u mojim tkivima, duša je moja raspjevani slavuj u grmu. Hvala Ti, majčice, za ovaj osjećaj koji nadilazi sve osjećaje. Hvala Tebi i Milosti. Jer nema uzvišenije ideje od ideje Ljubavi. Evo se rađa Ljubav svijeta, evo se rađa Ljubav u meni. Što mi na žao može učiniti dušmanin moj, kad ga ljubim? Križ je moj sladak i breme moje lako, tako lako, da ga i ja ne osjećam drugačije nego kao sreću. Pa kako da budeš žalosna za svojim sinom? Raduj se sa mnom, jer je pisano: tugu ću vašu pretvoriti u radost, uzdahe u kliktanje, suze vaše u smjehove.

Tu sam, u tinelu, kraj bora i pjevam. Gore svijeće na boru i odsjaj njihov Tvojim očima. Gori svjetlo Kristovo u nama. Mrak je raspršila baklja ljubavi, jer je Bog tako ljubio svijet, da je sina svoga poslao na Zemlju, da trpi i strada.

Ima li većeg primjera ljubavi, može li ljudska mašta zamisliti sličan primjer? Svijetli primjer Kristov kao svjetionik pred nama. Ljubimo, da noćas budemo sretni u prisutnosti našega Gospodina vršeći Njegovu punu zapovijed. I milost Njegova neka bude nad nama. Imajući to dvoje – Ljubav i Milost – dosta smo bogati i ne tražimo ništa više.

Raduj se, mačice, za ovaj Božić i ne plači što me nema da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam velik, zlatan bor i jasle, što čekaju Maloga Isusa. Doći će pravednik u srce pravednika, jer je tako rekao. Tvoj Ivo“.

„I u ovom pismu otkrivamo bogatstvo vjere Ivine nutrine, duhovnog života i veličine duše. Tako može pisati samo iskrena, velika, sveta, kršćanska, čista i uzorna duša“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio i na druge Božje ugodnike djelatne nekad u Zadarskoj nadbiskupiji, a bili su žrtve okrutnog mučenja i ubojstva zbog vjere.

„Don Eugen Šutrin je mučki ubijen u Privlaci s dva hica u glavu 1945. godine. Ljudska zloća prekinula je njegov život u 31. godini života. Don Janeza Kranjca, Slovenaca, iz mržnje prema vjeri i svećeniku na Badnjak 1941., u njegovoj 26. godini života srbočetnici uhitili su, ubili, ispekli na ražnju te kao božićni poklon donijeli župniku na dar. Dana 8. ožujka spomenut ćemo se sestre klarise Agneze Petroša koju su 1943. pripadnici revolucionarnih komunističkih strujanja u Brguljama na otoku Molatu navečer nasilno izveli iz kuće, zatim mučili, silovali, slomili čeljust, izbili zube, iščupali jezik i naopačke objesili na maslinu pored groblja u Brguljama.

Don Srećka Lovretića, župnika u Luci, partizanski ustanici predvođeni crvenom zastavom, 14. srpnja 1942. izveli su iz župnog stana, mučili u ‘luškoj šumici’, ukrcali na brod, zaplivali prema Kornatima i utopili u uvali Mane“ istaknuo je mons. Zgrablić, istaknuvši vrijednim spomen i drugih žrtava iz Zadarske nadbiskupije. To su: don Ante Adžija, don Ante Čotić, don Mirko Didović koji je bio župnik u Preku; osuđen je i strijeljan 17. svibnja 1945. i ne zna se gdje mu je grob, don Ante Letinić, don Ljubomir Magaš, don Ivan Manzoni, don Ivan Tičić i još nekoliko redovnika franjevaca Male braće.

Mons. Zgrablić pojasnio je i značenje svetkovine Krista Kralja svega stvorenja.

Navješteni ulomak iz Lukinog evanđelja pokazuje kakvu je „nepravdu, bol i trpljenje podnio naš Spasitelj Isus Krist na križu. Isus je u teškim i neopisivim fizičkim mukama. Na probodenim rukama i nogama visi težina cijelog njegovog tijela. Sveti Luka opisuje i Isusove duševne rane koje mu nanose glavari s narodom, vojnici, Pilat i obješeni zločinac. Svi mu se podruguju. Izrugivanje je nanošenje teške boli drugome jezikom“ rekao je mons. Zgrablić, upozorivši da je podrugivanje toliko teška povreda ljudske duše, da je nedavno jedan mladić zbog ruganja počinio samoubojstvo.

„Glavari i narod izruguju se Isusovom srcu, njegovom pozivu i poslanju. Dok mu se rugaju govore i dio istine. Zlo je uvijek prekriveno uz istinu, da bismo ga teže prepoznali. Zlo uvijek napada istinu. Isus je Sin Božji. On je došao spasiti druge. To je istina. Ali nije došao spasiti sebe, nego druge, nas“ poručio je mons. Zgrbalić

Podsjetivši kako evanđelist Matej kaže da su Isusa predali Pilatu i tražili da ga razapne „iz zavisti“ (Mt 27, 28), propovjednik je rekao da „zavist vidi dobro u drugome, ali smatra da ne pripada drugome nego njemu. Zavist je zlo i prikriven otrov koji ima potrebu da se sakrije. Zavist se skriva, stavlja masku da drugi to ne otkriju. Zavist je najjača među sličnima i traži da se na bilo koji način ukloni drugoga“ upozorio je mons. Zgrablić.

Za rimske vojnike koji Isusu nude ocat, nadbiskup je rekao da „Rimljani imaju drugačiju vjeru i običaje od Židova. Oni ne razumiju što znači Mesija. Oni religiozni jezik Židova prevode na svoj vojnički jezik. Govore: „Ako si kralj židovski, spasi sam sebe!“ (Lk 23, 36).

Na sličan način ruga se i Pilat Židovima natpisom koji je nad Isusovom glavom: „Ovo je kralj židovski“ (Lk 23, 28). Židovi se bune zbog natpisa. Pilat se osvećuje Židovima jer su ga prisilili da osudi Isusa, iako na njemu nije našao krivice. Pilatova poruga nije upućena Isusu, nego Židovima“ rekao je mons. Zgrablić

Zločinac koji je Isusu rekao „Spasi sebe i nas!“ izjednačio se s većinom u poruzi. „Većina ima moć. Čovjek je socijalno biće i ima snažnu potrebu da se uključi u zajednicu većine, pod svaku cijenu. Čovjek se boji biti sam, isključen iz društva. Skupina traži solidarnost. Moraš biti kao i drugi. Svi tako rade, kažemo i mi, opravdavajući se“ rekao je koadjutor Zgrablić.

U okruženju tame, podnoseći muku i bol razapinjanja, Isus moli „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!“ (Lk 23, 34).

Kao što je đavao kušao Isusa u pustinji, tako đavao čini i na križu. „’Ako si’ u pustinji i ‘ako si’ na Kalvariji isti je đavolji duh i govor. Isus u svojoj muci i trpljenju prepoznaje djelo Sotone i njegov duh koji je zahvatio sve koji ga okružuju. Isus zna što oni ne znaju – da zloduh upravlja njima, da zlo zahvaća ljudsko srce. Isusova molitva je toliko snažna da donosi spasenje svijetu.

Isusova molitva za oproštenje prekida zlo. Njegova molitva popraćena je ljubavlju za oproštenjem koje prekida i uništava duh Sotone“ poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši da je i Ivo Mašina svojoj majci iz zatvora napisao: „Mrak je raspršila baklja ljubavi, jer Bog je tako ljubio svijet da je Sina svoga poslao na svijet, da trpi i strada. Ima li većeg primjera ljubavi, može li ljudska mašta zamisliti sličan primjer?“.

„Isus je naš Kralj istine i života, svetosti i milosti, pravde, ljubavi i mira. Isus nas je svojom ljubavlju i molitvom na križu i uskrsnućem učinio dionicima svoje pobjede, novog života oproštenja i uskrsnuća. Isus je zaustavio učinke Sotone u našem životu.

U Kristu i svim našim svecima i blaženicima, kao i onima koji će, nadamo se, jednom biti njima pridruženi i iz Zadarske nadbiskupije, slavimo svoje dostojanstvo i svoju pobjedu života.

Kristovi učenici, istinski vjernici, prepoznaju zamke zloga i njihovu razornu moć te ni po cijenu najgorih muka i smrti ne dozvoljavaju da zlo zahvati njihovu dušu i da se širi otrov vječne smrti.

Bolje smrt, pa i mučenička, nego suradnja s Đavlom. Ako smo s Kristom, ako je Krist Kralj našeg srca, i mi možemo poput Ive Mašine križ prepoznati kao sreću. S ponosom i mi s njime možemo reći: „Što mi nažao može učiniti dušmanin moj, kada ga ljubim?““ poručio je mons. Milan Zgrablić u propovijedi.

U misi i molitvi na grobu Ive Mašine sudjelovao je i Jure Brižić, načelnik Općine Preko, a na Školjiću mons. Zgrablića dočekali su tamošnji franjevci, fra Božo Sučić i fra Ivan Badurina.

I. G.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…

Objavljeno

-

By

U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.

Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.

Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.

Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.

Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.

Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.

Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu