ZADAR / ŽUPANIJA
“ČOVJEK, GLUMAC, PUTNIK, PILAC” Pročitajte tekst Tomislava Marijana Bilosnića o Zlatku Košti…
U četvrtak 17. studenoga, s početkom u 18:00, Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Kazalište lutaka Zadar, pred mnogobrojnom zadarskom publikom, predstavili su knjigu Teodore Vigato: “San putujućeg glumca, Zlatko Košta”. Predstavljanje je upriličeno u Maloj dvorani Kazališta lutaka Zadar, a u povodu Noći kazališta i Dana Grada Zadra. U programu su sudjelovali, autorica Teodora Vigato, glumica Milena Dundov i književnik Tomislav Marijan Bilosnić. Voditeljica programa bila je Jelena Alfirević Franić, mag. philol. croat.
U nastavku donosimo Bilosnićev tekst o Zlatku Košti pročitan na predstavljanju knjige:

“ZLATKO KOŠTA
ČOVJEK
Zlatko nije bio gord, niti mu je to zvučalo nečim velikim i važnim. Kako za kavanskim stolom, tako i na pozornici pod reflektorima, bio je otvoren čovjek, izravan i jednostavan, ponekad živeći potpuno gol. Pri tom je pazio da nikome ne nanese kakvu uvredu, bol, kao što nikad javno nije iznosio svoju skrivenu tragiku. Bio je mudrac svjestan da je istodobno zemlja, atmosfera i nebo. Bio je pjesnik s vjerom da svijet pripada duhu. Bio je društven, a tajanstven. Nepovodljiv ni od jedne strane, ne pokušavajući ostvariti išta za što nije ima dara i interesa. A sve mu je bilo svečano i čudesno, pa i pozdrav u prolazu. Zaokupljen svojim mislima svom je srcu nosio nezavidnost. Recimo, nikad ga nisam vidio revoltirana, ali niti ponižena. Nekonformist kojemu je sve bilo prolaznost osim živosti, onoga života koji je satkan od osjećaja. Po svojoj naravi bio je sklon samozatajnom načinu ophođenja u društvu, da ga se danas upravo toliko više sjećamo.
GLUMAC
Zlatko nije bio glumac, baš onako kao što to nisu svi veliki dramski, kazališni ili filmski umjetnici. To nisu ljudi kojima su potrebite gestikulacije i vika, trud kako prijeći iz jednoga u drugi čin, briga kako iz uloge u ulogu biti drukčiji, ni u jednome času nije im potrebna maska, promjena karaktera, jer su poput glazbenika koji glazbaju na jednoj žici, na struni svoje duše, svojih osjećaja, uvijek prepoznajući odnose svih zvukova spremni ih izvesti u svakome času, bilo odvojeno, bilo harmonično, i sanjivo, i veselo, i tužno. Zlatko je tako na pozornici, kao i u životu bio prirodan, kod njega se zavjesa nije ni otvarala, ni zatvarala. Van svoje osobne mašte i umijeća, van svakodnevne memorije ovoga glumca nije zanimalo išta osim osobnog karaktera, bez osobnoga značaja. Ništa bez egzistencije. Lutke za njega nisu bile male ljudske ili životinjske figure iza kojih stoji nevidljivi umjetnik, već živi stvorovi od krvi, kosti i mesa, što se potvrdilo njegovim izlaskom na otvorenu scenu. Lutka se u njegovim rukama ponašala kao i on sam bez lutke. Nije bila simbol, figura ili sjena, već strast, živo biće koje iskazuje najistančanije osjećaje, pravu dramu življenja. Toliko o Zlatku kao glumcu.
PUTNIK
Nikada nigdje Zlatko nije otputovao dalje od sebe. Toliko često putovali smo zajedno i daleko, ali on nikad nije imao interes za, recimo, Italiju, Španjolsku, Švicarsku ili Englesku, sva su ta putovanja za njega predstavljala put u vlastiti karakter, u samu nutrinu svojega bića u koje je s lakoćom stizao. Promjenu mjesta gotovo da nije ni zamjećivao, vrijeme u kojemu su se izmjenjivali prostori Zlatko bi provodio u igri karata, mure, spavanju ili pjevanju, u duhovitim komentarima, kao da u svom intimnom prostoru za svojim stolom zabavlja svoje upravo pristigle goste. Nisu ga zanimali novi svjetovi, ostajao je u sebi, u onome što mu je bilo poznato, a drugima vidljivo i jasno. Zapravo svijet mu je izgledao upravo onakav kako se on kao čovjek osjećao u zadarskoj Varoši.
PILAC
Zlatko je bio anakreontski pilac s lirom. Svaka čaša, nova pjesma, pa zatim ponovno dok se ne istroši šutljivo vrijeme. Toliko smo puta pili zajedno, a pijana ga nisam vidio. Iza stola se uvijek dizao, kao što se ljudi poslije sna dižu iz kreveta. A svakom novom piću prethodila je nova žeđ, bio je to obred na razini pričesti. U svakome slučaju transcendentalno, koliko je dovoljno da se ne osramoti piće. Zato je sa Zlatkom bilo izazovno piti, pilo se od radosti, u radosti i za radost, dok smo svoj odraz s dubokom tugom gledali u dnu čaše, uvijek je dižući veselo jer smo znali što ćemo s njim, kamo je izliti. Zlatkova zdravica mogla bi se svesti u rečenicu: Biti veselje sebi i drugima, znači da se može i dalje piti.”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





