Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDSTAVLJENA KNJIGA „NEOLITIČKO NALAZIŠTE BARICE U SMILČIĆU“ Marijanović oborio ranija istraživanja: u Smilčiću u neolitiku nije bilo stalnog naselja

Objavljeno

-

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena je knjiga professora emeritusa Brunislava Marijanovića „Neolitičko nalazište Barice u Smilčiću“. Radi se o lokalitetu koji je istraživan od pedesetih godina prošlog stoljeća, pod vodstvom pokojnog Šime Batovića, ali nakon proteka vremena bilo je potrebno proširiti spoznaje primjernom suvremenih metoda.

Autora knjige predstavio je moderator prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, navodeći kako je rođen u Prozoru u BiH, studij arheologije završio je u Beogradu, gdje je i doktorirao. Radio je u Zemaljskome muzeju u Sarajevu, kraće vrijeme u Arheološkom muzeju u Splitu, a zatim do mirovine na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Veliki trag ostavio je na sveučilištima u Mostaru, Ljubljani i Splitu, ali najveći u Zadru, gdje mu je dodijeljen i naslov professor emeritus. Bavi se proučavanjem prapovijesti istočnoga Jadrana i njegova zaleđa te je istraživao prapovijesna nalazišta Ravlića pećinu, Hateljsku pećinu, Guvnine, Lazarušu, Crno vrilo i dr.

Što se tiče lokaliteta Barice, nova terenska istraživanja, provedena 2016. i 2017. godine, mijenjaju neke dosad uvriježene postavke o izgledu i strukturi najranijih neolitičkih naselja u promatranom prostoru, istaknula je jedna od predstavljačica prof. dr. sc. Tihomira Težak- Gregl.

– Često se događa da neke činjenice prenosimo kroz generacije bez propitivanja, a vrijeme pokazuje da to nije bilo opravdano. Prof. Marijanović pokrenuo je revizijska istraživanja birajući drugačiju strategiju i prostor između istraženih sondi. Do sada se uvijek isticalo kako je riječ o neolitičkom naselju koje ima kontinuitet, organizaciju stambenog prostora oko pitke vode, naselje od kružnih nastambi. Međutim, taj obrazac je upitan jer na lokalitetu nije bilo pravih tragova nastambi, podnica, stupova koji bi nosili kuću, ognjišta, koji nas usmjeravaju na takvim lokalitetima. Ova su iskapanja pokazala da je riječ o ukopanim objektima, nekakvim kućanstvima s gospodarskim objektima, koji svjedoče o povremenom, cikličkom naseljavanju, što je karakteristično za takvo doba, istaknula je Težak-Gregl.

Najveća enigma bili su „misteriozni“ rovovi za koje se smatralo da služe kao zaštita od drugih plemena, divljih životinja ili za čuvanje stoke, te bi govorili u prilog stalnom naseljavanju. Međutim, rovovi nisu dovoljno duboki niti široki da bi pružali zaštitu, a prof. Marijanović ponudio je moguće rješenje. Oni su povezani s hidrografskom slikom područja, na kojemu nema vodotoka ni potoka, ali postoji veći broj uređenih ili improviziranih bunara, koji omogućavaju boravak na tom prostoru.

– Žao mi je što nisam ranije započeo s istraživanjem jer je Smilčić lokalitet s ogromnim potencijalom, za koji bi bila potrebna čitava jedna životna karijera. Nalazište je više od pola stoljeća neizostavan dio ne samo hrvatske ili europske, nego i dobrog dijela svjetske arheološke literature o neolitiku na Sredozemlju i u jugoistočnoj Europi, rekao je Marijanović.

Na lokalitetu Barice po njemu ne može biti govora o naselju u ranom neolitiku, jer to podrazumijeva strukturu, organizaciju, raspored stambenih i drugih objekata, a toga ovdje nema, kao niti fotografije, plana ili crteža bilo kakvog stambenog objekta. Nastambe koje su se povremeno koristile nisu se gradile, već su bile ukopane, jer ovdje nije bilo stabala i građe za izradu greda i potpornih stupova. Sretna je okolnost bila da su pronašli osobu pokopanu u nastambi, i to s kamenim artefaktom zabijenim u zglobu bedrene kosti, uslijed čega je možda i nastupila smrt. Na ovim prostorima nema tragovima masakrima kao u sjevernijim krajevima, te su ovakve smrti plod izoliranih incidenata.

Autoru knjige čestitao je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji pohvaljuje stav autora da se ne radi o završenoj priči, već knjigom otvara nova pitanja.

– U znanosti, posebice humanističkoj, na kraju nikada ne smijemo staviti točku, već tri točkice, jer se uvijek može dogoditi da nismo imali neke bitne činjenice. Zato je vrlo važna interpretacija, znanstvena intuicija koja se temelji na mnogim analogijama s drugim nalazištima iz istog razdoblja, rekao je Faričić.

Pročelnik Odjela za arheologiju izv. prof. dr. sc. Dario Vujević na nalazištu je bio zamjenik voditelja te je posvjedočio kako se radilo o velikom poslu koji je na kraju otvorio više pitanja nego je dao odgovora.

– Mogućnost novih tehnologija i vrijeme koje je proteklo dalo je mogućnost za propitivanje nedoumica i pokušaj da se dobije odgovor na neka pitanja. S obzirom na to da je na projektu radilo i dosta studenata, to je bila izvrsna prilika da se upoznaju s nalazištem, ali i mukotrpnim pozivom arheologa, rekao je Vujević.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu