Hrvatska
PANEL KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA “Hrvatska je jedna od najgorih zemalja Europe po pretilosti djece!”
Panel Kineziološkog fakulteta iz Zagreba o pretilosti djece i mladih otkriva zabrinjavajuće podatke kad je njihova prekomjerna tjelesna težina u pitanju. Hrvatska je sedma zemlja po pretilosti mladih od 39 zemalja Europe, zabrinjavajuće je da prvih sedam mjesta drže zemlje Mediterana. Čak 42 % dječaka koji žive uz more je pretilo, a djevojčice s Mediterana također su prve po pretilosti.
„Debljina je rezultat lošeg balansa između unosa i potrošnje. Ako na ulazu u osnovnu školu imamo 90 % dostatno tjelesno aktivne djece, a na izlazu samo 17 %, vjerojatno je u tom periodu nastao neki problem. Taj problem povezan je i s nedostatkom logističkih preduvjeta poput dvorana. Mi smo ga pokušali riješiti poligonima koji omogućuju tjelesnu aktivnost bilo gdje, pa i u učionici!” – izjavila je na panelu KIF-a prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović i dodala: “Od 2003. godine Hrvatska raste kao nacija, proporcije i debljina su u porastu, nažalost na prvom smo mjestu zajedno s Maltom u Europskoj Uniji!”
Kroz Nacionalni program Živjeti zdravo napravljeno je puno, no pandemija je puno stvari unazadila, ali istovremeno na jedan način sve nas i osvijestila o potrebi brige za zdravlje. “Prekomjerna težina nije uzrok samo šećerne bolesti već i kardiovaskularnih, nekih sijela tumora, mentalnih bolesti, hipertenzije i brojnih drugih. Imamo 35 % djece s viškom kilograma, od toga 14,8 % ima debljinu. Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a niti jedan ne uočava da dijete ima debljinu. Potrebna je edukacija roditelja da prekomjernu težinu uoče na vrijeme i počnu djelovati.“ – zaključila je Musić Milanović.
Broj sati Tjelesne zdravstvene kulture je itekako premalen i zaostaje za onima u regiji. „Hrvatska je svjesna da stoji statistički vrlo loše po pitanju pretilosti djece i mladih. Zaključak ovog panela je da imamo rješenja koja zajedno možemo implementirati i poraditi da stanje bude bolje. Broj sati tjelesne i zdravstvene kulture u školama je definitivno premalen. Svi mi zajedno s roditeljima i djecom trebamo osvijestiti ovaj problem i raditi na tome da se više krećemo, doprinosimo zdravlju, a samim time i kvaliteti života.“ – zaključio je prof.dr.sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta.
Posebna priča je prehrana djece i mladih. „Iako smo mediteranska zemlja čini se da je kultura objedovanja itekako zasjenjena zapadnjačkim stilom prehrane koja obiluje visoko procesuiranim namirnicama koje kao rezultat daju upravo ovu sliku koju imamo danas u dječjoj populaciji. Utjecaj okoline iznimno je jak dok istovremeno utjecaj obitelji sve više slabi. Odgoj i obrazovanje u prehrambenom smislu moraju biti prisutni od najranijih nogu kako bi djeca stekla zdrave životne navike prvo u obitelji a onda i dalje.“- istaknula je dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista.
“Prekomjerna tjelesna težina kod djece nije samo javnozdravstveni problem. To je i psihološki te sociološki problem. Neka djeca su često isključivana zbog svog izgleda, a neka čak i u riziku da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Problem je složen stoga ne može biti posao samo jednog sustava nego više sustava koji kontinuirano moraju razmjenjivati i revidirati svoje odluke. Imamo puno primjera dobre prakse, no i loših vijesti. Neke su vezane uz više sile kao što su pandemija, potres i ekonomski problemi, no neke možemo riješiti odmah. Od škole koja bi trebala isključiti sve ono rizično poput automata za brzu prehranu i visoko zaslađene napitke te uključiti zdrave obroke za svu djecu.”- Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu.
“U tijeku je donošenje akcijskog plana za prevenciju debljine koji fokus stavlja upravo djecu i mlade. Rješavat će se problem tjelesne neaktivnosti ali i prehrambenih navika kroz različite programe!” – istaknula je dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva.
Na Panelu Kineziološkog fakulteta sudjelovali su prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.sc. Martina Jeričević, načelnica Sektora za potporu sustavu sporta i zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje u Ministarstvu turizma i sporta, Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport u Hrvatskom Saboru, Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu, dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, prof.dr.sc. Mario Baić, dekana Kineziološkog fakulteta, prof.dr.sc. Maroje Sorić te prof.dr.sc. Renata Barić s KIF-a, dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista te Patrik Kramarić, kineziolog, trener u Aktivnoj Hrvatskoj. Panel je moderirao doc.dr.sc. Dario Novak s Kineziološkog fakulteta.
Dekan KIF-a Mario Baić na kraju Panela pozvao je na suradnju te zahvalio svim institucijama na odazivu te na spremnosti da svi zajedno i dalje rade na poboljšanju ovog javno – zdravstvenog problema.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVečeras u katedrali Susret čitača iz zadarskih župa






