Connect with us

magazin

(FOTO) “SVJETLOST DOLAZI” Karla Miletić iz Zadra pobjednica 10. Festivala duhovne glazbe

Objavljeno

-

Fotografije: Bojan Bogdanić

Jubilarni i posljednji međunarodni 10. Festival duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” Zadar 2022. uspješno se održao 30. rujna u HNK Zadar. Posjetitelji i istinski ljubitelji suvremene kršćanske glazbe, u svijetu poznate kao CCM (Contemporary Christian Music) i ove godine imali su prilike uživati u novokoponiranim skladbama i interpretacijama ukupno 13 izvođača.  

Pobjednica ovogodišnjeg festivala je Karla Miletić iz Zadra. Osvojila je nagradu publike za skladbu “Zagrli anđela svog”- autor teksta i glazbe Dario Vištica , autora aranžmana Dario Vištica, Jere Šešelja i Karla Miletić. Nagradu publike uručila joj je Rina Dože – Marinić, savjetnica za kulturu i tehničku kulturu,  Upravnog odjela za kulturu i šport grada Zadra.

Stručni ocjenjivački žiri u sastavu od četiri člana, Matia Čirjak kantautorica duhovne glazbe, Silvija Romić zadarska novinarka, predsjednica Hrvatskog pjevačkog glazbenog društva “Zoranić”, Davor Petrović glazbeni pedagog, skladatelj, umjetnički voditelj, član brojnih klapa i ansambla (zadarski madrigalisti, klapa Intrade) i Saša Miočić  skladatelj, glazbeni producent, multiinstrumentalist i umjetnički ravnatelj festivala “Svjetlost dolazi” imao je težak zadatak. Trebali su odlučiti tko će ove godine osvojiti nagrade, a njihova odluka je bila jednoglasna te su odlučili Nagradu za najbolji tekst dodijeliti Sonji Agati Bišćan iz Strasbourga za skladbu “Svjetlost”- autor teksta i glazbe Sonja Agata Bišćan, autor aranžmana Ludvico Bisconti. Nagradu joj je uručila Silvija Romić. Nagradu za najbolju glazbu osvojio je duo “Dominika” iz Zagreba za skladbu “Prijatelj” – autori teksta, glazbe i aranžmana Nika Mutak i Dominik Došen. Nagradu im je uručila Matia Čirjak. Nagradu za najbolji aranžman osvojili su “Afterlife” iz Volodera  za skladbu “Na krilima” – autor teksta i glazbe Kristijan Jalšić, autor aranžmana Kristijan Jalšić, Marko Javorski i Vedran Doležal. Nagradu stručnog ocjenjivačkog žirija dodijelili su Esteri Stojko iz Logatec, Slovenija za skladbu “V tebi zmorem vse” -autor teksta i glazbe Bojan Škrlj, autor aranžmana Luka Petrovičić, Vana Skubic i Estera Stojko.

Izvođači su nastupali uz instrumentalne matrice, a pratili su ih back vokali zadarski glazbenici Gloria i Klaudio Krizman.

Voditelji festivalskog programa bili su Iva Rogić i Damir Granić, inspicijent festivala Mladenka Mašina, ton majstor Zoran Gugić, a light tehničar Mihovil Seko. 

Pokrovitelji festivala bil su grad Zadar, Zadarska županija, TZ grada Zadra, NMZ, Općina Preko, Općina Kukljica i Općina Tkon, a festival je sponzorirao Ilirija d.d. Turisthotel d.d. Nasadi d.o.o. Maraska d.d. Vina Poljak, Sirana Gligora d.o.o. i Frizerski salon “Ko te šiša”.

 Revijalni gost festivala bila je Jelena Skoko iz Širokog Brijega -BiH, kantautorica kršćanske pop glazbe, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i filozofije i državna sutkinja u Odbojkaškom savezu Federacije Bosne i Hercegovine. Nastupala je dva puta na festivalu u Zadru. 2018. godine osvojila je nagradu za najbolji aranžman za skladbu „Na križu“, a 2020. godine osvojila je nagradu za najbolji tekst za skladbu “Hrabrost. Jelena je izvodila svoje autorske pjesme Izliječi me, Pustinja, Predanje, Hrabrost i Na križu.

Ono što je važno istaknuti u ovih 10. godina održavanja festivala u Zadru skladbe su prijavljivali renomirani i potvrđeni autori,  poput Marka Tomasovića, Nedo Zuban, Davor Jašek,Toni Eterović , Antonia Tkalec, Tea Vidaić, Čedo Antolić, fra Marina Karačić, Sonja Agata Bišćan, Petra Antolić i drugi poznati autori. To su sve imena tekstopisaca i skladatelja sa nekim od strukovnih nagrada HDS-a, ili strukovnim nagradama poput nagrade Porin, članovi HDS-a koji se bave skladanjem i popularne glazbe. A kao revijalni gosti nastupali su najistaknutiji izvođači  duhovne glazbene scene u RH poput npr. Željke Marinović dobitnice nekoliko prestižnih nagrada , nagrade Porin ili Antonia Tkaleca skladatelja, tekstopisca, kantautora, glazbenog producenta i multiinstrumentaliste duhovne glazbe koji je 2016. godine od Ministarstva kulture Republike Hrvatske primio  status Slobodnog umjetnika što je najveće moguće priznanje jednom profesionalnom glazbeniku.

Festival duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” Zadar bio je jedini glazbeni festival u Zadru s jubilarnim izdanjem i posljednji, a organizatori udruga “Stihovi i Note” već sada najavljuju kako grad Zadar neće ostati bez glazbenog festivala. Za sljedeću godinu planiraju s održavanjem Festivala glazbe “Glas kantautora” Zadar 2023. koji će se održati u Koncertnoj dvorani braće Bersa. Nadaju se da će se i taj festival razvijati iz godine u godinu te im je plan da se s vremenom održava u Polivalentnoj dvorani Providurove palače.

Vesna Benić ravnateljica festivala duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” i predsjednica udruge “Stihovi i Note” ovim putem zahvaljuje se svima koji su podržavali ovaj festival i omogućili da se uspješno održava punih deset godina. Posebno se zahvaljuje bliskim suradnicima s kojima je uspješno surađivala na festivalu, potom se zahvaljuje svim posjetiteljima, medijima koji su ga vjerno pratili, a najviše se zahvaljuje brojnim izvođačima koji su iza sebe ostavili neizbrisive tragove i bogatstvo pisanja i skladanja suvremene kršćanske glazbe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Subotnja špica u Zadru

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Psiholozi: U redu je biti tužan. Toksična pozitivnost je rizik za zdravlje

Objavljeno

-

By

Pexels

Imate loš dan? Potišteni ste, depresivni ili negativni? Ljudi bi vas mogli savjetovati da se oraspoložite, fokusirate na pozitivno i koncentrirate na vedriju stranu, no dio stručnjaka to naziva toksičnom pozitivnošću.

U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.

„Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati”, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).

Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je „važno dopuštati cijeli raspon osjećaja”.

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: „Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji”.

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu.

„Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom”, rekla je. „Isto je s negativnim emocijama”.

Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.

„Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti”.

Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: „Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom”, objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: „One nam daju važne signale da nešto nije u redu”, dodaje profesorica.

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti.

Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

„Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak”.

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte.

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.

„Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti”, rekla je Schütz.

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići?

Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – ‘mindfullness’ pomaže pri radu na svim osjećajima.

„Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?”, objašnjava Schütz.

„Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima”, zaključuje.

 
Nastavi čitati

magazin

BOGATA GLAZBENA KOLEKCIJA / U prodaji dvostruki vinil “25 Greatest Hits –Tomislav Ivčić”

Objavljeno

-

By

Tomislav Ivčić velikan je hrvatske pop i zabavne glazbe, a njegove pjesme ostavile su neizbrisiv trag na domaću glazbenu scenu. Njegovo glazbeno putovanje obilježilo je više od 200 napisanih pjesama i tekstova te 23 albuma s kojima je postigao milijunsku nakladu. 

Na dvostrukom vinilnom izdanju “25 Greatest Hits – Tomislav Ivčić” zaokružena je njegova bogata glazbena kolekcija koju krase bezvremenski hitovi kao što su “Večeras je naša fešta”“Tamo gdje sam rođen”“Zapivajmo noćas u kolibi” i “Najljepša si”. Oprema ovog luksuznog vinila donosi i intervju sa Izabelom Vrtar, kćeri Tomislava Ivčića, kao i kratke priče o veličini i opusu Ivčića od strane kolega sa scene – Davora Pekote, Ivane Husar Mlinac, Nene Belana, Mije Dimšić, Marine Tomašević, Tomislava Bralića i Mladena Grdovića.

“U tom silnom tatinom opusu naravno da se istaknulo par pjesmama, kao i većine autora i kantautora, koji su rjeđa vrsta u Hrvatskoj. Sve ove godine da su i htjeli glazbenici nisu mogli ne pjevati ‘Večeras je naša fešta’ na feštama od Istre do Dubrovnika. ‘Zapivajmo noćas u konobi’, ‘Tuđi čovik nikad neće znati što to veže’… Postoje ti neki stihovi koji se nisu samo pjevali, nego su dio gradskih murala”,ispričala je Izabela Vrtar.

Jedan od većih uspjeha svakako je njegova pjesma “Večeras je naša fešta”, koja je postala svojevrsna himna Dalmacije i često se izvodi i pjeva na feštama, ali i prilikom proslavljanja pobjeda i priznanja dalmatinskih sportaša i sportskih klubova. 

Mladen Grdović prisjetio se početaka i Tomislavovog velikog utjecaja:“Stvarali smo zajedno, jednostavno smo odgovarali jedno drugome. Tomislav je prvi vidio u meni sve, on je vidio da sam kantautor i da sam kompozitor. (…) Zajedno smo bili surađivali 20 godina i kad me netko za njega pita onda me uvijek uhvati nostalgija i tuga.”

Za vrijeme Domovinskog rata skladao je i otpjevao pjesmu na engleskom jeziku “Stop the war in Croatia”, jednu od najpoznatijih antiratnih pjesama nastalih početkom devedesetih godina. Ivčić je za života nastupio na brojnim festivalima. Osim koncerata u Hrvatskoj i regiji, na samostalnim turnejama nastupao je u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Americi te diljem Europe.

“Bez obzira na sve godine koje su prošle, pjesme Tomislava Ivčića i dalje su aktualne i postale su evergrini. Meni možda omiljena pjesma Tomislava Ivčića je ‘Gdje si sad moj anđele’ zato što se jako puno vrtila na radiju kad sam bila mala i nekako me baš fascinirala i uvijek bi zastala kad bi čula uvod te pjesme”prisjetila se Mia Dimšić

Glazbenu ediciju “25 Greatest Hits” isključivo na vinilima, Croatia Records
pokrenula je prošle godine. Riječ je o glazbenom projektu koji ima za cilj podsjetiti na najznačajnije, najpopularnije i najtiražnije autore, izvođače i pjesme. Autori su glazbeni zaljubljenici i znalci: Želimir Babogredac, direktor diskografske kuće Croatia Records, i Zlatko Turkalj, glazbeni kritičar, novinar i radijski urednik. Za grafičko rješenje zaslužna je Iva Vianello (Črčke).

Dvostruko vinil izdanje “25 Greatest Hits – Tomislav Ivčić” možete naći u prodaji po cijeni od 25 eura na svim prodajnim mjestima Croatia Records te na webshopu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu