Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji

Objavljeno

-

Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru jučer je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata. Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.

Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.

– Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić dobitnik Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

Objavljeno

-

By

Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu za područje društvenih znanosti.

Odluku je donijelo Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjtnosti na svojoj redovitoj sjednici održanoj 27. ožujka 2024. godine, a Nagrada je dodijeljena na svečanoj sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak, 29. travnja 2024. godine u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.  

Prof. dr. sc. dr. h. c. stekao je zvanje diplomiranog arheologa i profesora povijesti1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na istom fakultetu je doktorirao 1997. godine. Danas je redoviti profesor u trajnom izboru na Odjelu za arheologiju. 

Svoju studiju U potrazi za Višeslavovom krstionicom napisao je metodološki znanstveno, jasno i koncizno bez uljepšavanja realnosti. Krsni zdenac simbol je hrvatskoga duhovnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Više od 170 godina predmetom je znanstvenih rasprava, prijepora i kontroverza. Legitimna stručna rasprava u svezi s tim vrhunskim ranosrednjovjekovnim spomenikom zacijelo će dobiti novi zamah jer je simbol kršćnske vjere u Hrvata. Sa sintagmom Višeslavova krstionica vjernici i ini odrastali su generacijama i uspostavili su s njome emotivan kontakt, koji je danas, nakon više od 80 godina otkako je dopremljena u Hrvatsku, još prisniji. Rasprava Ante Uglešića o “Višeslavovu” krsnom zdencu velik je doprinos njegovu upoznavanju i bit će zasigurno poticaj za daljnja istraživanja.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

U ZGRADI POLIKLINIKE ZADAR / U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta. Donosimo sve detalje

Objavljeno

-

By

U četvrtak 02.05.2024. godine s radom počinje Farmakološka ambulantai to u sobi 335, na 3. katu u zgradi Poliklinike Opće bolnice Zadar, priopćeno je iz Opće bolnice.

U ambulanti će raditi Juraj Ban Jović, dr.med., specijalist kliničke farmakologije s toksikologijom.

Farmakološka će ambulanta raditi utorkom i četvrtkom od 8 do 12 sati.

Pregledavat će se 8 pacijenata po danu, a što se termina tiče dva se odnose na e-naručivanje, dva su prioritetna i četiri termina su dostupna za naručivanje preko Jedinice za centralno naručivanje.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadarska nadbiskupija predstavila novi logotip – evo što predstavlja…

Objavljeno

-

By

Zadarska nadbiskupija kao institucija, za svoj prepoznatljivi vizualni znak, korespondenciju i predstavljanje u javnosti, dobila je novi logo uz koji uvijek stoji i natpis ‘Zadarska nadbiskupija’, s mogućim različitim varijantama, stoji u priopćenju iz Nadbiskupije.

Novi logo sastoji se od dva povezana dijela: kruga oblikovanog od zvijezde i križa te zadarske katedrale sv. Stošije. Prvi dio loga sadrži formu kruga koji je jedan od najstarijih i najraznovrsnijih simbola u kulturi i umjetnosti. U likovnoj umjetnosti, simbolika kruga je sveprisutna i označuje nepromjenjivost, jedinstvo i beskonačnost. Kršćanska zajednica, Crkva, često koristi oblik kruga u različitim varijantama, simbolizirajući jedinstvo vjernika i cjelovitost tijela Kristova.

Oblik kruga u novom logu postignut je pomoću zvijezde koja ide prema križu, time simbolizirajući život Isusa Krista u njegova dva najvažnija trenutka: otajstvo utjelovljenja i rođenja i otajstvo muke, smrti i uskrsnuća. Zvijezda koja je posebno važna u Svetom pismu sa svojih deset krakova predstavlja i svakog čovjeka (usp. Mt 25, 1-13, Prispodoba o deset djevica). Uz pomoć zvijezde čovjek može pronaći novorođenoga Boga u jaslicama (usp. Mt 2, 1-12) koji ga preko križa dovodi do uskrsnuća, oslikavajući tako istinu da “misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljene Riječi” (GS 22).

U duhovnoj simbolici zvijezde i križa krije se još jedno značenje, a to je život sv. Stošije koja je svojim životom na znakovit način povezala otajstva rođenja, muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Prema pobožnoj legendi, sv. Stošija rođena je na Uskrs, što joj i samo ime na grčkom jeziku označava (grč. ἀνάστασις – uskrsnuće), a svoju vjeru u Krista zapečatila je smrću na Božić 304. godine.

Drugi dio loga čini suvremeno minimalistički prikaz pročelja katedrale sv. Stošije i njezinog dominantnog zvonika koji kao Spasiteljev prst pokazuje nebo, s vidljivim anđelom na vrhu. Zajednica vjernika okuplja se u crkvi nastavljajući pashalno otajstvo Isusa Krista. Katedrala, majka svih crkava (lat. ecclesia mater), vidljivi je znak jedinstva vjernika Zadarske nadbiskupije. U njoj se, kao i u drugim crkvama Nadbiskupije, sakramentom euharistijskog kruha posadašnjuje i ozbiljuje jedinstvo vjernika koji tvore jedno tijelo u Kristu, čime se vrši djelo našeg Otkupitelja (usp. LG 3).

Novi primarni logo Zadarske nadbiskupije je jednostavan i jezgrovit. Zahvaljujući tim obilježjima, uz svoj inovativni koncept, otvara široki spektar primjene i interpretacije. Logotip, kao i drugi elementi dizajna, moraju učiniti komunikaciju lako razumljivom i pamtljivom. Jednostavni dizajn upotrebnom linija, minimalizama i ravnoteže omogućili su ravnomjerno raspoređivanje sadržaja i stvaranje estetski ugodne kompozicije. Novi logo Zadarske nadbiskupije osmislili su Paško Ivanović, grafičar i web dizajner i don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu