Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci

Objavljeno

-

Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Gradnja oko 3 godine

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Male dubine i jeftinija gradnja

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Most bi omogućio za ostanak stanovništva

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.

“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.

“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.

Izvor: Radio Zadar

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. bodul

    26. rujna 2022. at 7:53

    Dužina Pelješkog mosta 1400 m ????????

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Vatrogasna zajednica Zadarske županije obilježila 30 godina osnutka

Objavljeno

-

By

Uoči blagdana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u Polači je svečano obilježena 30. obljetnica utemeljenja Vatrogasne zajednice Zadarske županije i 30 godina osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Polača. Uz glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, svečanosti održanoj na sportskom igralištu OŠ Franka Lisice nazočili su župan Božidar Longin, zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije Šime Vicković, županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Šoša, općinski načelnik Tomislav Prtenjača te brojni drugi uzvanici.

Glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković tom je prigodom uručio posebne zahvalnice Hrvatske vatrogasne zajednice i to Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Polača, Vatrogasnoj zajednici Zadarske županije, Marku Bobanoviću, dugogodišnjem zapovjedniku DVD-a Polača te Željku Šoši, dugogodišnjem zapovjedniku JVP Zadar i Vatrogasne zajednice Zadarske županije.

Veseli me da ove godine obilježavamo vaš dan ovdje u Polači, jer upravo su dobrovoljna vatrogasna društva dobar primjer koliko je za obavljanje ovoga posla prije svega potrebno imati srce, kazao je tom prigodom župan Longin.

„Biti spreman raditi posao u kojem ti je život ugrožen dok spašavaš tuđe živote i imovinu, velika je stvar. Svaka profesija ima svoje prednosti i mane, no posao koji vi vatrogasci obavljate bez sumnje je jedan od najtežih i po život najopasnijih. Uz Crveni križ i Hrvatsku gorsku službu spašavanja, operativne snage vatrogastva temeljne su operativne snage u sustavu civilne zaštite i jedne od onih na koje uvijek možemo računati“, ustvrdio je župan dodavši da je uz požare, sve češća njihova borba s prirodnim katastrofama poput poplava koje više nisu toliko rijetke s obzirom na podneblje u kojem živimo, na klimu koja uključuje duga sušna razdoblja, ali i razdoblja s velikim količinama oborina.

„Uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti zahtijeva stalno stručno usavršavanje i uvježbavanje pripadnika vatrogasnih postrojbi. Znam da ste svi vi uspješno prošli potrebna osposobljavanja te da redovito radite na daljnjem stručnom usavršavanju. Osim kadra, za uspješnost vašega posla važna je i tehnička opremljenost. Stoga je dobro znati da je Županijski vatrogasni operativni centar opremljen svim potrebnim, najmodernijim uređajima“, poručio je župan Longin.

Nakon uvodnih obraćanja vatrogasci su izveli pokaznu vježbu u kojoj je sudjelovao i zrakoplov kanader, a domaćini iz DVD-a Polača uručili su tom prigodom posebne spomenice svojim članovima.

Vatrogasna spomenica za 30 godina članstva: Marko Bobanović, Viktor Bobanović, Ivica Bobanović, Radoslav Bobanović, Rajko Bobanović, Mićo Ražnjević, Kuzman Zagorac, Boris Bobanović, Nedjeljko Prtenjača, Milenko Zagorac.

Vatrogasna spomenica za 20 godina članstva: Jurica Bobanović (pok. Šime), Karlo Bobanović, Vinko Kulaš, Denis Bobanović, Zoran Peraić, Matko Bobanović, Emil Peraić, Ivan Prtenjača, Slobodan Prtenjača, Viktor Prtenjača, Davor Prtenjača.

Vatrogasna spomenica za 10 godina članstva: Stipe Prtenjača, Tomislav Prtenjača, Ivan Tuta, Damir Kutija, Šime Kardum, Zvonimir Ražnjević, Jakov Kulaš, Mate Kulaš, Marko Zagorac, Nikola Perković, Dino Čačić, Šime Zagorac, Ante Prtenjača.

Fotografije: Zadarska županija / DVD Polača

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Uručena priznanja Općine Povljana

Objavljeno

-

By

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Povljana održanoj 23. travnja 2024. godine usvojena je Odluka o dodjeli priznanja Općine Povljana. Priznanja su dobili dr. sc. Radomir Jurić za višegodišnja arheološka istraživanja, zaštitu i afirmaciju kulturne baštine Općine Povljana i Mladen Škoda za postignuća i doprinos u boćanju te unaprijeđenje i razvoj sporta i tjelesne kulture Općine Povljana.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, u sklopu obilježavanja Dana Općine Povljana, priznanja su im uručili Nikola Škoda, predsjednik Općinskog vijeća i Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANI POVIJESTI NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Pametni mobiteli već su pobijedili novine i televizije, a tek čekamo umjetnu inteligenciju…

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru održani su tradicionalni XVII. Dani povijesti, u organizaciji Udruge studenata povijesti ISHA Zadar i Odjela za povijest Sveučilišta. Kvaliteta manifestacije konstantno se povećava, kao i broj događanja i sudionika, a ove godine na njemu su sudjelovali ogranci ISHA-a iz Osijeka, Pule i Mostara, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”, Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius”, Klub Studenata Istorije Ostrogorski iz Beograda i Klub istoričara i studenata istorije ,,11. januar“ iz Niša

Ove godine tema je bila “Povijest na filmskoj vrpci” uz radionice o propagandi, razvitku filmske industrije, utjecaju novinskih medija te usporedbi fikcije i realnosti. Uvodno predavanje „Društvo i mediji u posthladnoratovskom svijetu“ održao je doc. dr. sc. Branko Kasalo s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. On je istaknuo kako oni koji koriste informacije više nisu vezani za tradicionalne medije poput novina ili televizije, pa čak niti za neko mjesto i stolno računalo, već preko mobilnih telefona imaju izravan pristup internetu i društvenim mrežama. Zbog promjene načina konzumacije medijskih sadržaja, stari formati gube utjecaj i doseg. Demografskom promjenom te odlaskom starije populacije, koja je bila naslonjena na televiziju i novine, disbalans će bit još veći.

– Posljedica ovih promjena je demokratizacija medijskog prostora. Prije interneta i digitalnih tehnologija monopol na informacije i kontrolu javnog narativa imali su veliki medijski sustavi, koji su proizvodili sadržaj. To postoji i danas no mogućnost ulaska u medijski prostor radikalno se promijenila. Pisanjem blogova, pa čak i komentara na društvenim mrežama, čitatelji zapravo i sami objavljuju medijski sadržaj, što je jedan oblik izdavaštva. Ranije se čitalo i gledalo sadržaje koje je predao urednik s druge strane, sada druga strana oblikuje sadržaj prema reakcijama publike i taj proces postaje dvosmjeran, rekao je Kasalo.

Loše strane su otvaranje prostora za širenje rubnih ideja, čija je paradigma agenda o Zemlji kao ravnoj ploči. Takva ideja u etabliranim medijima prije nije mogla doći do objave. Pozitivan aspekt nove situacije je što će one ideje koje su dobre, ali revolucionarne i radikalne, sada doći do javnog prostora, a ranije bi bile eliminirane.

– Izazov pred nama je informacijsko preopterećenje i kakofonija u javnom prostoru. Ljudi su npr. u 19. stoljeću mjesecima pratili jedan sudski spor u Francuskoj, a sada jedna vijest ne preživi od jutra do večeri. Teško je donijeti listu prioriteta i vidjeti što je relevantno. Također, mediji su nekada bili način okupljanja zajednice, susjedstva, oko jednog ili dva prijemnika i isto toliko programa. Danas algoritam na mobitelu svakome nudi vijesti iz njegovog interesa i mi zapravo živimo jedni pored drugih, rekao je Kasalo.

Neslućene promjene donosi umjetna inteligencija i teško je provjeriti kako će to utjecati na kulturni prostor u kojemu živimo.

U radionici Propaganda raspravljalo se o dječjoj propagandi na filmu, duhanskoj industriji u SAD-u i nacističkoj propagandi na OI 1936. godine, u NDH te propagandi u Srbiji u vrijeme Domovinskog rata. Radionice „Slovo na papiru“ ponudile su razmatranja o narodnom pokretu 1903. u zadarskom tisku, Supilovom Novom listu, katastrofi razarača Ljubljana, Hollywoodu, jugoslavenskim vesternima, japanskom filmu… U usporedbi fikcije i realnosti usporedilo se viđenja Aleksandra Velikog danas i nekada, kostimima u Gladijatoru Ridleya Scotta, Staljinu, Divljem Zapadu, Lady Di… Bogati program zaključen je obilaskom grada i partyjem u Studentskom klubu Božo Lerotić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu