Hrvatska
NE MIJENJAJTE SVE KUNE! Ove će kovanice vrijediti bogatstvo nakon uvođenja eura
Kovanica od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta postala je prava senzacija u Hrvatskoj. Pomamu za prigodnim kovanicama potaknuo je domoljubni zanos, ali i moguća zarada na kolekcionarskoj vrijednosti. Uvođenjem eura i povlačenjem kuna iz optjecaja numizmatički potencijal dobivaju i ostale hrvatske kovanice. Stručnjak za numizmatiku Zlatko Viščević otkriva koje bi primjerke bilo dobro sačuvati za budućnost.
Prve kovanice kuna puštene su u optjecaj 1994., s time da su na sebi imale godinu izdanja 1993., a zadnje nose 2022. godinu, posljednju prije uvođenja eura.
Na kovanicama kuna i lipa nalazi se godina izdanja prikazana na naličju, ispod glavnog motiva. Kovanice od pet lipa do pet kuna izdavane su i puštane u optjecaj svake godine, a u izdavanju kovanica od jedne i dvije lipe postoje određeni prekidi. One određenih godina nisu puštane u optjecaj, nego su samo izrađivane za potrebe setova (kompleta) i to u vrlo malim količinama.
U određenim godinama izdavane su i prigodne kovanice od jedne lipe do pet kuna posvećene raznim događajima i obljetnicama. Kovanice od 25 kuna prvi put pojavile su se 1997. i od onda do danas izdavane su s prekidima. Nekih godina su izdavane, a nekih ne.
Što je važno za kompletiranje zbirke?
Kada se još uzme u obzir široka apoenska struktura od devet apoena te tome pridodaju prigodna izdanja i kovanice od 25 kuna, dolazimo do velikog broja kovanica koje se mogu skupiti i onda oformiti kompletna zbirka optjecajnog novca Hrvatske.
Tako velik broj kovanica čini kune i lipe pogodnima za skupljanje i zanimljivima za kolekcionare. Kako bi se kompletirala takva zbirka, potrebno je skupiti sve kovanice kuna i lipa, i to sva izdana godišta.
Najvažniji čimbenik prilikom određivanja vrijednosti starog novca njegova je rijetkost. Stoga je važno znati količine kovanica kuna i lipa puštenih u optjecaj u pojedinim godinama. U pravilu se kovanice puštaju u optjecaj svake godine, ali količine se razlikuju od godine do godine. Rijetka godišta uvijek su zanimljiva za kolekcionare jer im obično nedostaju u zbirkama. Od rjeđih godišta neka se pronalaze lakše, a neka dosta teško.
Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, govori se o tzv. ključnoj godini. To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su “ključ” za kompletiranje kolekcije.
“Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima jer ih je uglavnom manje od onih s hrvatskim natpisima. To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti”, naglašava Zlatko Viščević, glavni urednik portala numizmatika.net.
Kovanice od jedne lipe
Najmanje kovanica od jedne lipe otkovano je 2021., samo 6000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima. Tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Iako su kovanice od jedne lipe slabo ili nikako zastupljene, još uvijek ih je moguće nekako pronaći. Posebno trebate obratiti pažnju na kovanice iz 2019. i 2021. One s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 15 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je vrlo teško pronaći.
Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Onih s godinom 2021. otkovano je samo 6000, što je izrazito mala količina. Tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.
Kovanice od jedne lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. Važno je znati da kovanice iz 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od jedne lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od njih svakako treba izdvojiti 1996. jer se teže nalazi u odnosu na ostale godine.
Za kovanice od jedne lipe postoji prigodno izdanje, FAO, i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.
Kovanice od dvije lipe
I kovanice od dvije lipe slabo su zastupljene u optjecaju. Od onih s hrvatskim natpisom iz neparnih godina najmanje ih je izdano 2021., svega 4000 primjeraka. Kovanice s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštane u optjecaj, nego su izdane samo u setovima.
Kao i kod kovanica od jedne lipe, treba obratiti pažnju na godišta 2019. i 2021. Kovanice od dvije lipe s godinom 2019., iako službeno otkovane u količini od 13 milijuna primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da ih je teško pronaći.
Kovanice od dvije lipe s latinskim natpisom (parne godine) nešto su rjeđe od onih s neparnim godinama. U većini slučajeva izdane su u emisijama od dva milijuna primjeraka godišnje. No 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. nisu ni puštane u optjecaj, već postoje samo u kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od dvije lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi. Tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.
Kovanice od pet lipa
Kovanice od pet lipa nešto su bolje zastupljene u odnosu na dva manja apoena. Uglavnom, ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke godinama koje im nedostaju. Međutim kod kovanica od pet lipa uvijek je problem kvaliteta, tj. očuvanost. Presvučene su naime mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.
Nešto teže nalaze se godišta 1994., 1996, 2004. i 2022., a osobito ih je teško naći u savršenom stanju.
Kovanice od pet lipa imaju i prigodno izdanje za Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 10 lipa
Kovanica od 10 lipa s hrvatskim natpisom (neparne godine) ima jako puno u optjecaju. Lako se pronalaze, samo je problem pronaći starija godišta dobre kvalitete. Teško je pronaći godinu 2019. jer je mali broj njih pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima (parne godine) nešto su rjeđe. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996. i 1998.
Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ukoliko pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 20 lipa
Kovanice od 20 lipa česte su u optjecaju i ima ih puno, osobito onih s hrvatskim natpisima i neparnom godinom. Stoga se lako pronalaze, a zbog svoje legure uglavnom su dobro očuvane.
Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Za kovanice od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi.
Kovanice od 50 lipa
Kovanice od 50 lipa s hrvatskim natpisima i neparnim godinama uglavnom su dobro zastupljene, no godišta 1997., 1999. i 2021. malo se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.
Od kovanica od 50 lipa s latinskim natpisima (parne godine) treba izdvojiti godinu 1994. jer se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. dio njih dolazi sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro obratiti pažnju i na to.
Postoji i prigodno izdanje povodom Europskog nogometnog prvenstva. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja.
Kovanice od jedne kune
Kovanice od jedne kune prisutne su u optjecaju u velikom broju. Osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. teže se pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći.
Od kovanica od jedne kune s latinskim natpisima teže se pronalaze one iz 2000. i 2002. Postoje četiri prigodna izdanja ovih kovanica (Olimpijske igre u Atlanti, peta obljetnica kune, 10. obljetnica kune, 20. obljetnica kune), a česta su i lako se nalaze.
Kovanice od dvije kune
Kovanice od dvije kune dobro su zastupljene, a najteže je naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021., za koje se čini da je teško doći do njega. Od kovanica s parnim godinama teže se pronalaze one iz 2002.
Postoji jedno prigodno izdanje – FAO. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od pet kuna
Kovanice od pet kuna relativno su dobro zastupljene, osobito one s hrvatskim natpisima i neparnim godinama. Općenito teže je naći starija godišta u savršenom stanju, a posebno obratite pažnju na 1997. Manjak je i kovanica iz 2021. pa ako ih imate, svakako ih sačuvajte.
Od kovanica s latinskim natpisima (parne godine) najteže je pronaći one iz 2006. godine. Postoji prigodno izdanje ovih kovanica posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi, a malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 25 kuna
Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim oduševile su kolekcionare i numizmatičare te ih rado skupljaju.
Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište dobro opskrbljeno njima. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih.
Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. s Pelješkim mostom, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
Kako vrijeme prolazi, vrijednost raste
Budući da su kune i lipe još uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim to je sadašnje stanje stvari. Kad prođe nekoliko godina od uvođenja eura, situacija će izgledati daleko drukčije.
“U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama nastat će tek nakon što već nekoliko godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija ‘za dobrim starim’ kunama i lipama”, ističe Viščević.
I na kraju još jednom valja istaknuti staro pravilo. Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nisu ni bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske prstiju, prenosi tportal.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






