Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) 14. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2022. Na mjestu Željezne zavjese pjesnici uz Spomenik budućnosti čitali svoje pjesme i predstavili nova izdanja

Objavljeno

-

„Spomenik budućnosti – granica susreta“, bila je ovogodišnja tema tradicionalnih Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022., koji su se ove godine održali po 14. put. Susreti su održani nešto ranije od uobičajenog termina, kako bi se hrvatski književnici i njihove kolege iz Gradišća s obje strane mađarske i austrijske granice, pridružile proslavi Dana općine Koljnof i tradicionalnoj koljnofskoj Trgadbenoj povorci, koja je stalno mjesto Susreta.

Koljnof je i rodno mjesto dva poznata hrvatska književnika iz Gradišća, Mate Šinkovića i Mihovilja Nakovića, kao i što je raskrižno mjesto na granici (nekad Željezna zavjesa), mjesto koje okuplja Hrvate sa svake strane granice, i ruši granice, što i je i bila ovogodišnja tema Susreta, koji su održani od 8. do 11. rujna 2022. godine.

Sudionici iz Hrvatske i BiH bili su književnici, članovi Društva hrvatskih književnika i DHK HB, Tomislav Marijan Bilosnić, voditelj i izbornik ovih susreta, Božidar Brezinščak Bagola, Sanja Knežević, Srećko Marijanović, Siniša Matasović, Tomislav Milohanić i Ivo Raguž, kojima su se u Gradišću pridružili ovdašnji članovi DHK Jurica Čenar, Šandor Horvat, Herbert Ganssner i Timea Horvat. Glazbenom pratnjom Susretima su se pridružili i pjesnici i hrvatski glazbenici iz Beča Josip Čenić, Mijo Bijuklić.

U četvrtak, 8. rujna 2022. sudionici Susreta najprije su se uputili u Petrovo selo na mađarskoj strani, te u Gornji Četar na austrijskoj strani Gradišća, te u Koljnof, kao središnje mjesto Susreta. U Petrovom selu pjesnike iz Hrvatske primila je stalna pratiteljica Književnih susreta u Koljnofu, novinarka i pjesnikinja Timea Horvat. U Gornjem Četaru pjesnici su bili primljeni od načelnice mjesta, gospođe Katalin Konczér, Hrvatice, te su posjetili Muzej željezne zavjese, kojega vodi Sándor Gojak. Potom je u Društvenom domu Gornjeg Četara održan kratak pjesnički nastup. Pjesničko druženje nastavljeno je na večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, uz pozdravne riječi domaćina dr. Franje Pajrića i voditelja susreta Tomislava Marijana Bilosnića.

U petak, 9. rujna 2022. u Domu kulture u Koljnofu održano je niz predavanja na temu ovogodišnjih Susreta „Spomenik budućnosti – granica susreta“. Predavanje „Zvane Črnja o Gradišću“ održala je izv. prof. dr. sc, Sanja Knežević, pročelnica kroatistike sa Sveučilišta u Zadru. Tomislav Marijan Bilosnić je izlagao temu „Fulvio Tomizza o životu na granici“, a Božidar Brezinščak Bagola o iskustva prijevoda susjednog jezika, u ovome slučaju sa slovenskog jezika. O književnim susretima Badavca govorio je Tomislav Milohanić, a Siniša Matasović o književnome životu Banovine. Na iskustva „Vidoške pjesničke noći“ u Hercegovini osvrnuo se Srećko Marijanović. Panonski list i izdanja Panonskog instituta predstavio je dr. Robert Hajszan Panonski, dok je o svekolikom kulturnom i književnom životu u Gradišću, s posebnim osvrtom na stanje u donjoj Austriji gdje nestaje hrvatskog elementa, govorio dr. Herbert Gassner.

Robert Hajszan i Herbert Gassner, posebno su se osvrnuli na umjetnički i životni jubilej Tomislava Marijana Bilosnića, književnika i slikara, voditelja Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu, suradnika više listova u Mađarskoj i Austriji i dugogodišnjeg pratitelja kulturnih zbivanja u hrvatskom Gradišću. Dr. Hajszan je tom prigodom predstavio posebno izdanje Panonskog lista, obilježenog TMB/2022. kao Jubilarni spis, u cijelosti posvećenog djelu T. M. Bilosnića, dok je dr. Gassner iscrpno govorio o Bilosniću kao čovjeku i umjetniku, posebno naglašavajući njegov književni, pjesnički, putopisni i esejistički prinos gradišćanskim temama.

U poslijepodnevnim satima organiziran je posjet Spomeniku budućnosti podignutom na mjestu nekadašnje Željezne zavjese gdje su pjesnici, uz predavanje dr. Franje Pajrića, govorili svoju poeziju. poslije čega je uslijedila pjesnička večer u „Levandi“ uz glazbenu pratnju Josipa Čenića i Mije Bijuklića, glazbenika iz Beča, koja je potrajala dugo u noć. Pjesničkome nastupu pridružio se i poznati gradišćanski pjesnik Jurica Čenar.

U subotu, 10. rujna 2022. godine pjesnici su posjetili grob svećenika Pavla Horvata iz Vedešina, hrvatskog pjesnika i romanopisca a potom su u mađarskom selu Perestegu, gdje su im se pridružili akademik Nikola Benčić i književnik dr. Šandor Horvat, te pjesnik  Ivan Rotter, sudjelovali na priredbi imenovanja Osnovne škole u ovome selu imenom hrvatskog pjesnika i učitelja File Sedenika, autora prve antologije hrvatskih pjesnika koji su kao manjinci živjeli i stvarali na prostoru današnjeg hrvatskog Gradišća, tiskane prije stotinu godina, čije je izdanje za ovu prigodu obnovljeno. Hrvatskim pjesnicima potom je upriličen posjet imanju Janoša Grubića, ovdašnjeg naivnog umjetnika i sakupljača etnografske građe.

Potom je uslijedio posjet gradu Šopronu, gdje su se pjesnicima pridružili i gosti iz Kiseljaka, iz Bosne i Hercegovine, općine prijatelja s općinom Koljnof.

U poslijepodnevnim satima pjesnici su sudjelovali u tradicionalnoj ovdašnjoj manifestaciji Trgadbenoj povorci u Koljnofu, te u Škadanju ETNO muzeju u Koljnofu, na otvaranju izložbe koljnofske likovne umjetnice Ane Taschner.

U večernjim satima u „Levandi“ održano je predstavljanje književnih izdanja sudionika 14. Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022. Sanja Knežević predstavila je svoju knjigu studija o Vesni Parun „Golubica iz crnog maslinika“. Božidar Brezinščak Bagola predstavio s pjesničkim izdanjima „Moja duša s tvojom“ „Humske popevke“ i „Djedomir“, te „Književnim stazama Hrvatskog zagorja“, svojevrsnim književnim vodičem. Srećko Marijanović predstavio je svoju zbirku pjesama „Oženit ću noć“ i antiratni roman „Bezimeni“. Siniša Matasović predstavio je svoje pjesničke knjige „Sisak se uspješno pretvara da spava“ i „Tvoj novi dečko“, te haiku zbirku „Noću za šankom“ i roman „Nećak“, kao i niz izdanja Ogranka DHK u Sisku, kojega uspješno vodi. Tomislav Milohanić okupljenima je govorio o svojim pjesničkim izdanjima kao što su „Svjetlokreti“, „Da se oganj ne ugasi“ , „Ti si jedna nedopjevana pjesma“, „Od Kaštela do Vruje“, kao i čakavsku knjigu pripovijedaka „Deštini znamenja“ i knjigu putopisa „Cvjetne strane Galileje“. Ivo Raguž prezentirao je svoje „Sarajevske stranice“, „Tijesni su mostovi naši“ , „Stolačke st(r)anice“ i „Od čega ti misliš živjeti“. Mijo Bijuklić se predstavio sa svojum najnovijom zbirkom pjesama „Kiše spokoja“, a Josip Čenić je govorio o knjizi pjesama „Utjeha u križu“ svoje pok. Majke Anđelke Petričević – Čenić, inače sestre Anke Petričević, poznate hrvatske pjesnikinje.

Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je dvanaest svojih ovogodišnjih izdanja, s naglaskom na devet tomova svojih Izabranih djela, već predstavljenih u Koljnofu, kojima je obilježio ovogodišnji svoj životni i stvaralački jubilej.

Sudjelovanjem 11. rujna 2022. godine na nedjeljnoj svetoj misi u Filežu (Nikitsch, Austrija), koju je predvodio biskup Egidije Živković, na kojoj je nastupio i hrvatski crkveni zbor sastavljen od pjevača iz Austrije, Mađarske i Slovačke, službeno su završeni 14. Međunarodni pjesnički susreti Koljnof 2022.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama! 

Objavljeno

-

By

Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!

📅13. prosinca 2025.

⏰11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora 

⏰12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja 

“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura! 

Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”

Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu