Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) 14. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2022. Na mjestu Željezne zavjese pjesnici uz Spomenik budućnosti čitali svoje pjesme i predstavili nova izdanja

Objavljeno

-

„Spomenik budućnosti – granica susreta“, bila je ovogodišnja tema tradicionalnih Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022., koji su se ove godine održali po 14. put. Susreti su održani nešto ranije od uobičajenog termina, kako bi se hrvatski književnici i njihove kolege iz Gradišća s obje strane mađarske i austrijske granice, pridružile proslavi Dana općine Koljnof i tradicionalnoj koljnofskoj Trgadbenoj povorci, koja je stalno mjesto Susreta.

Koljnof je i rodno mjesto dva poznata hrvatska književnika iz Gradišća, Mate Šinkovića i Mihovilja Nakovića, kao i što je raskrižno mjesto na granici (nekad Željezna zavjesa), mjesto koje okuplja Hrvate sa svake strane granice, i ruši granice, što i je i bila ovogodišnja tema Susreta, koji su održani od 8. do 11. rujna 2022. godine.

Sudionici iz Hrvatske i BiH bili su književnici, članovi Društva hrvatskih književnika i DHK HB, Tomislav Marijan Bilosnić, voditelj i izbornik ovih susreta, Božidar Brezinščak Bagola, Sanja Knežević, Srećko Marijanović, Siniša Matasović, Tomislav Milohanić i Ivo Raguž, kojima su se u Gradišću pridružili ovdašnji članovi DHK Jurica Čenar, Šandor Horvat, Herbert Ganssner i Timea Horvat. Glazbenom pratnjom Susretima su se pridružili i pjesnici i hrvatski glazbenici iz Beča Josip Čenić, Mijo Bijuklić.

U četvrtak, 8. rujna 2022. sudionici Susreta najprije su se uputili u Petrovo selo na mađarskoj strani, te u Gornji Četar na austrijskoj strani Gradišća, te u Koljnof, kao središnje mjesto Susreta. U Petrovom selu pjesnike iz Hrvatske primila je stalna pratiteljica Književnih susreta u Koljnofu, novinarka i pjesnikinja Timea Horvat. U Gornjem Četaru pjesnici su bili primljeni od načelnice mjesta, gospođe Katalin Konczér, Hrvatice, te su posjetili Muzej željezne zavjese, kojega vodi Sándor Gojak. Potom je u Društvenom domu Gornjeg Četara održan kratak pjesnički nastup. Pjesničko druženje nastavljeno je na večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, uz pozdravne riječi domaćina dr. Franje Pajrića i voditelja susreta Tomislava Marijana Bilosnića.

U petak, 9. rujna 2022. u Domu kulture u Koljnofu održano je niz predavanja na temu ovogodišnjih Susreta „Spomenik budućnosti – granica susreta“. Predavanje „Zvane Črnja o Gradišću“ održala je izv. prof. dr. sc, Sanja Knežević, pročelnica kroatistike sa Sveučilišta u Zadru. Tomislav Marijan Bilosnić je izlagao temu „Fulvio Tomizza o životu na granici“, a Božidar Brezinščak Bagola o iskustva prijevoda susjednog jezika, u ovome slučaju sa slovenskog jezika. O književnim susretima Badavca govorio je Tomislav Milohanić, a Siniša Matasović o književnome životu Banovine. Na iskustva „Vidoške pjesničke noći“ u Hercegovini osvrnuo se Srećko Marijanović. Panonski list i izdanja Panonskog instituta predstavio je dr. Robert Hajszan Panonski, dok je o svekolikom kulturnom i književnom životu u Gradišću, s posebnim osvrtom na stanje u donjoj Austriji gdje nestaje hrvatskog elementa, govorio dr. Herbert Gassner.

Robert Hajszan i Herbert Gassner, posebno su se osvrnuli na umjetnički i životni jubilej Tomislava Marijana Bilosnića, književnika i slikara, voditelja Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu, suradnika više listova u Mađarskoj i Austriji i dugogodišnjeg pratitelja kulturnih zbivanja u hrvatskom Gradišću. Dr. Hajszan je tom prigodom predstavio posebno izdanje Panonskog lista, obilježenog TMB/2022. kao Jubilarni spis, u cijelosti posvećenog djelu T. M. Bilosnića, dok je dr. Gassner iscrpno govorio o Bilosniću kao čovjeku i umjetniku, posebno naglašavajući njegov književni, pjesnički, putopisni i esejistički prinos gradišćanskim temama.

U poslijepodnevnim satima organiziran je posjet Spomeniku budućnosti podignutom na mjestu nekadašnje Željezne zavjese gdje su pjesnici, uz predavanje dr. Franje Pajrića, govorili svoju poeziju. poslije čega je uslijedila pjesnička večer u „Levandi“ uz glazbenu pratnju Josipa Čenića i Mije Bijuklića, glazbenika iz Beča, koja je potrajala dugo u noć. Pjesničkome nastupu pridružio se i poznati gradišćanski pjesnik Jurica Čenar.

U subotu, 10. rujna 2022. godine pjesnici su posjetili grob svećenika Pavla Horvata iz Vedešina, hrvatskog pjesnika i romanopisca a potom su u mađarskom selu Perestegu, gdje su im se pridružili akademik Nikola Benčić i književnik dr. Šandor Horvat, te pjesnik  Ivan Rotter, sudjelovali na priredbi imenovanja Osnovne škole u ovome selu imenom hrvatskog pjesnika i učitelja File Sedenika, autora prve antologije hrvatskih pjesnika koji su kao manjinci živjeli i stvarali na prostoru današnjeg hrvatskog Gradišća, tiskane prije stotinu godina, čije je izdanje za ovu prigodu obnovljeno. Hrvatskim pjesnicima potom je upriličen posjet imanju Janoša Grubića, ovdašnjeg naivnog umjetnika i sakupljača etnografske građe.

Potom je uslijedio posjet gradu Šopronu, gdje su se pjesnicima pridružili i gosti iz Kiseljaka, iz Bosne i Hercegovine, općine prijatelja s općinom Koljnof.

U poslijepodnevnim satima pjesnici su sudjelovali u tradicionalnoj ovdašnjoj manifestaciji Trgadbenoj povorci u Koljnofu, te u Škadanju ETNO muzeju u Koljnofu, na otvaranju izložbe koljnofske likovne umjetnice Ane Taschner.

U večernjim satima u „Levandi“ održano je predstavljanje književnih izdanja sudionika 14. Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022. Sanja Knežević predstavila je svoju knjigu studija o Vesni Parun „Golubica iz crnog maslinika“. Božidar Brezinščak Bagola predstavio s pjesničkim izdanjima „Moja duša s tvojom“ „Humske popevke“ i „Djedomir“, te „Književnim stazama Hrvatskog zagorja“, svojevrsnim književnim vodičem. Srećko Marijanović predstavio je svoju zbirku pjesama „Oženit ću noć“ i antiratni roman „Bezimeni“. Siniša Matasović predstavio je svoje pjesničke knjige „Sisak se uspješno pretvara da spava“ i „Tvoj novi dečko“, te haiku zbirku „Noću za šankom“ i roman „Nećak“, kao i niz izdanja Ogranka DHK u Sisku, kojega uspješno vodi. Tomislav Milohanić okupljenima je govorio o svojim pjesničkim izdanjima kao što su „Svjetlokreti“, „Da se oganj ne ugasi“ , „Ti si jedna nedopjevana pjesma“, „Od Kaštela do Vruje“, kao i čakavsku knjigu pripovijedaka „Deštini znamenja“ i knjigu putopisa „Cvjetne strane Galileje“. Ivo Raguž prezentirao je svoje „Sarajevske stranice“, „Tijesni su mostovi naši“ , „Stolačke st(r)anice“ i „Od čega ti misliš živjeti“. Mijo Bijuklić se predstavio sa svojum najnovijom zbirkom pjesama „Kiše spokoja“, a Josip Čenić je govorio o knjizi pjesama „Utjeha u križu“ svoje pok. Majke Anđelke Petričević – Čenić, inače sestre Anke Petričević, poznate hrvatske pjesnikinje.

Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je dvanaest svojih ovogodišnjih izdanja, s naglaskom na devet tomova svojih Izabranih djela, već predstavljenih u Koljnofu, kojima je obilježio ovogodišnji svoj životni i stvaralački jubilej.

Sudjelovanjem 11. rujna 2022. godine na nedjeljnoj svetoj misi u Filežu (Nikitsch, Austrija), koju je predvodio biskup Egidije Živković, na kojoj je nastupio i hrvatski crkveni zbor sastavljen od pjevača iz Austrije, Mađarske i Slovačke, službeno su završeni 14. Međunarodni pjesnički susreti Koljnof 2022.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu