Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) 14. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2022. Na mjestu Željezne zavjese pjesnici uz Spomenik budućnosti čitali svoje pjesme i predstavili nova izdanja

Objavljeno

-

„Spomenik budućnosti – granica susreta“, bila je ovogodišnja tema tradicionalnih Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022., koji su se ove godine održali po 14. put. Susreti su održani nešto ranije od uobičajenog termina, kako bi se hrvatski književnici i njihove kolege iz Gradišća s obje strane mađarske i austrijske granice, pridružile proslavi Dana općine Koljnof i tradicionalnoj koljnofskoj Trgadbenoj povorci, koja je stalno mjesto Susreta.

Koljnof je i rodno mjesto dva poznata hrvatska književnika iz Gradišća, Mate Šinkovića i Mihovilja Nakovića, kao i što je raskrižno mjesto na granici (nekad Željezna zavjesa), mjesto koje okuplja Hrvate sa svake strane granice, i ruši granice, što i je i bila ovogodišnja tema Susreta, koji su održani od 8. do 11. rujna 2022. godine.

Sudionici iz Hrvatske i BiH bili su književnici, članovi Društva hrvatskih književnika i DHK HB, Tomislav Marijan Bilosnić, voditelj i izbornik ovih susreta, Božidar Brezinščak Bagola, Sanja Knežević, Srećko Marijanović, Siniša Matasović, Tomislav Milohanić i Ivo Raguž, kojima su se u Gradišću pridružili ovdašnji članovi DHK Jurica Čenar, Šandor Horvat, Herbert Ganssner i Timea Horvat. Glazbenom pratnjom Susretima su se pridružili i pjesnici i hrvatski glazbenici iz Beča Josip Čenić, Mijo Bijuklić.

U četvrtak, 8. rujna 2022. sudionici Susreta najprije su se uputili u Petrovo selo na mađarskoj strani, te u Gornji Četar na austrijskoj strani Gradišća, te u Koljnof, kao središnje mjesto Susreta. U Petrovom selu pjesnike iz Hrvatske primila je stalna pratiteljica Književnih susreta u Koljnofu, novinarka i pjesnikinja Timea Horvat. U Gornjem Četaru pjesnici su bili primljeni od načelnice mjesta, gospođe Katalin Konczér, Hrvatice, te su posjetili Muzej željezne zavjese, kojega vodi Sándor Gojak. Potom je u Društvenom domu Gornjeg Četara održan kratak pjesnički nastup. Pjesničko druženje nastavljeno je na večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, uz pozdravne riječi domaćina dr. Franje Pajrića i voditelja susreta Tomislava Marijana Bilosnića.

U petak, 9. rujna 2022. u Domu kulture u Koljnofu održano je niz predavanja na temu ovogodišnjih Susreta „Spomenik budućnosti – granica susreta“. Predavanje „Zvane Črnja o Gradišću“ održala je izv. prof. dr. sc, Sanja Knežević, pročelnica kroatistike sa Sveučilišta u Zadru. Tomislav Marijan Bilosnić je izlagao temu „Fulvio Tomizza o životu na granici“, a Božidar Brezinščak Bagola o iskustva prijevoda susjednog jezika, u ovome slučaju sa slovenskog jezika. O književnim susretima Badavca govorio je Tomislav Milohanić, a Siniša Matasović o književnome životu Banovine. Na iskustva „Vidoške pjesničke noći“ u Hercegovini osvrnuo se Srećko Marijanović. Panonski list i izdanja Panonskog instituta predstavio je dr. Robert Hajszan Panonski, dok je o svekolikom kulturnom i književnom životu u Gradišću, s posebnim osvrtom na stanje u donjoj Austriji gdje nestaje hrvatskog elementa, govorio dr. Herbert Gassner.

Robert Hajszan i Herbert Gassner, posebno su se osvrnuli na umjetnički i životni jubilej Tomislava Marijana Bilosnića, književnika i slikara, voditelja Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu, suradnika više listova u Mađarskoj i Austriji i dugogodišnjeg pratitelja kulturnih zbivanja u hrvatskom Gradišću. Dr. Hajszan je tom prigodom predstavio posebno izdanje Panonskog lista, obilježenog TMB/2022. kao Jubilarni spis, u cijelosti posvećenog djelu T. M. Bilosnića, dok je dr. Gassner iscrpno govorio o Bilosniću kao čovjeku i umjetniku, posebno naglašavajući njegov književni, pjesnički, putopisni i esejistički prinos gradišćanskim temama.

U poslijepodnevnim satima organiziran je posjet Spomeniku budućnosti podignutom na mjestu nekadašnje Željezne zavjese gdje su pjesnici, uz predavanje dr. Franje Pajrića, govorili svoju poeziju. poslije čega je uslijedila pjesnička večer u „Levandi“ uz glazbenu pratnju Josipa Čenića i Mije Bijuklića, glazbenika iz Beča, koja je potrajala dugo u noć. Pjesničkome nastupu pridružio se i poznati gradišćanski pjesnik Jurica Čenar.

U subotu, 10. rujna 2022. godine pjesnici su posjetili grob svećenika Pavla Horvata iz Vedešina, hrvatskog pjesnika i romanopisca a potom su u mađarskom selu Perestegu, gdje su im se pridružili akademik Nikola Benčić i književnik dr. Šandor Horvat, te pjesnik  Ivan Rotter, sudjelovali na priredbi imenovanja Osnovne škole u ovome selu imenom hrvatskog pjesnika i učitelja File Sedenika, autora prve antologije hrvatskih pjesnika koji su kao manjinci živjeli i stvarali na prostoru današnjeg hrvatskog Gradišća, tiskane prije stotinu godina, čije je izdanje za ovu prigodu obnovljeno. Hrvatskim pjesnicima potom je upriličen posjet imanju Janoša Grubića, ovdašnjeg naivnog umjetnika i sakupljača etnografske građe.

Potom je uslijedio posjet gradu Šopronu, gdje su se pjesnicima pridružili i gosti iz Kiseljaka, iz Bosne i Hercegovine, općine prijatelja s općinom Koljnof.

U poslijepodnevnim satima pjesnici su sudjelovali u tradicionalnoj ovdašnjoj manifestaciji Trgadbenoj povorci u Koljnofu, te u Škadanju ETNO muzeju u Koljnofu, na otvaranju izložbe koljnofske likovne umjetnice Ane Taschner.

U večernjim satima u „Levandi“ održano je predstavljanje književnih izdanja sudionika 14. Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2022. Sanja Knežević predstavila je svoju knjigu studija o Vesni Parun „Golubica iz crnog maslinika“. Božidar Brezinščak Bagola predstavio s pjesničkim izdanjima „Moja duša s tvojom“ „Humske popevke“ i „Djedomir“, te „Književnim stazama Hrvatskog zagorja“, svojevrsnim književnim vodičem. Srećko Marijanović predstavio je svoju zbirku pjesama „Oženit ću noć“ i antiratni roman „Bezimeni“. Siniša Matasović predstavio je svoje pjesničke knjige „Sisak se uspješno pretvara da spava“ i „Tvoj novi dečko“, te haiku zbirku „Noću za šankom“ i roman „Nećak“, kao i niz izdanja Ogranka DHK u Sisku, kojega uspješno vodi. Tomislav Milohanić okupljenima je govorio o svojim pjesničkim izdanjima kao što su „Svjetlokreti“, „Da se oganj ne ugasi“ , „Ti si jedna nedopjevana pjesma“, „Od Kaštela do Vruje“, kao i čakavsku knjigu pripovijedaka „Deštini znamenja“ i knjigu putopisa „Cvjetne strane Galileje“. Ivo Raguž prezentirao je svoje „Sarajevske stranice“, „Tijesni su mostovi naši“ , „Stolačke st(r)anice“ i „Od čega ti misliš živjeti“. Mijo Bijuklić se predstavio sa svojum najnovijom zbirkom pjesama „Kiše spokoja“, a Josip Čenić je govorio o knjizi pjesama „Utjeha u križu“ svoje pok. Majke Anđelke Petričević – Čenić, inače sestre Anke Petričević, poznate hrvatske pjesnikinje.

Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je dvanaest svojih ovogodišnjih izdanja, s naglaskom na devet tomova svojih Izabranih djela, već predstavljenih u Koljnofu, kojima je obilježio ovogodišnji svoj životni i stvaralački jubilej.

Sudjelovanjem 11. rujna 2022. godine na nedjeljnoj svetoj misi u Filežu (Nikitsch, Austrija), koju je predvodio biskup Egidije Živković, na kojoj je nastupio i hrvatski crkveni zbor sastavljen od pjevača iz Austrije, Mađarske i Slovačke, službeno su završeni 14. Međunarodni pjesnički susreti Koljnof 2022.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

PODSJEĆAMO… Evo kako će trgovine i šoping centri u Zadru raditi na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru za vrijeme Uskršnjih blagdana, uz napomenu da na dan Uskrsa i Uskrsni ponedjeljak – nitko neće raditi.

BAUHAUS:

Subota: od 8 do 14

KAUFLAND:

Subota: od 7 do 22

HEY PARK

Subota: od 7 do 21

TOMMY

Subota: od 7 do 21

KONZUM:

U subotu, prodavaonice će raditi prema regularnom radnom vremenu. 

LIDL:

Subota: od 7 do 22

INTERSPAR

Subota: Od 7 do 21

PLODINE

Subota: od 7 do 22

SUPERNOVA:

Subota: od 9 do 21

STUDENAC:

Subota: od 7 do 21

PEVEX

Subota: do 15.30

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio Misu posvete ulja na Veliki četvrtak u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misu posvete ulja na Veliki četvrtak, 28. ožujka, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Koncelebrirali su umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, novoimenovani požeški biskup Ivo Martinović, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru i svećenici djelatni u Zadarskoj nadbiskupiji koji su za vrijeme mise obnovili svoja svećenička obećanja dana na ređenju. U misi su sudjelovali đakoni, bogoslovi i sjemeništarci. Nadbiskup je na misi blagoslovio ulje, posvetio krizmu i uključio u molitvu sve koji će svetim uljem ove godine biti pomazani u sakramentima.

Nadbiskup je zahvalio Bogu za svaki duhovni poziv, za poziv svećenika po kojima Gospodin nastavlja vršiti svoje djelo otkupljenja. „Gospodin nas poziva i povjerava nam da budemo poslužitelji njegovih milosti. Neka nas dobri Bog obilno blagoslovi u svećeničkoj službi i podari obilje zanosa i radosti u služenju Njegovom Mističnom Tijelu. Hvala vam svima na uloženom trudu i revnosti u služenju Kristu u Crkvi“, poručio je mons. Zgrablić svećenicima.

U duhu Godine molitve, nadbiskup je rekao da je molitva bitan dio života svećenika po svojoj naravi i po svećeničkoj službi. „Kršćanska molitva po otajstvima vjere Vazmenog trodnevlja i sakramentima zadobiva svoje puno značenje. Molitva ima uvijek za cilj ‘biti’ u jedinstvu s Bogom. Jedina cjelovita i istinska molitva je ona Kristova, jer se Krist kao pravi Bog i pravi čovjek po uskrsnuću potpuno sjedinjuje s Bogom. U Kristovoj molitvi i čovjekova molitva postaje, kako kaže Papa Franjo, ‘molitva života’ i ‘lanac života’“, rekao je mons. Zgrablić. Vjernici se po Kristu i sakramentima uključuju u „lanac novog života uskrsnuća“, postaju „suuskrsli s Kristom“, a kao dio Kristovog mističnog Tijela, s pouzdanjem mogu s Kristom moliti: Abba! Oče!

„Molitva po Kristu i u Kristu, u Crkvi i s Crkvom, uspostavlja životni odnos između Boga i čovjeka. Molitva kršćanina je molitva čovjeka koji je Kristovim uskrsnućem uzdignut u nadnaravni red i uveden u Božju obitelj triju osoba Presvetog Trojstva. Katekizam Katoličke Crkve (2616) donosi riječi sv. Augustina koji kaže: Isus ‘moli za nas kao naš svećenik; moli u nama kao naša glava; mi mu se molimo kao svome Bogu. Prepoznajemo, stoga, u Njemu naše glasove i u nama njegov glas’“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Govoreći o obnovi svećeničkih obećanja, a u duhu Godine molitve, nadbiskup je osobito potaknuo na obećanje o obdržavanju duha molitve. Na đakonskom ređenju, budući svećenici dali su obećanje kako će trajno čuvati i razvijati duh molitve i vjerno obdržavati bogoslužje časova. „Naša dnevna molitva psalama koji uključuju u sebi različita iskustva života čovjeka prožeta vjerom i koja je nadahnuta Duhom Svetim, po našem sudioništvu u Kristovom svećeništvu, postaje trajna hvala Bogu, naše slavljenje Boga, naše ponizno ispovijedanje grijeha i kajanje, naša zadovoljština za uvrede nanesene našem Ocu i Otkupitelju, naš zagovor za potrebe svakog čovjeka, dapače, čitavog svijeta; postaje naše dioništvo u životu Presvetog Trojstva. Vjernim vršenjem bogoslužja časova, postali smo molitelji po opredjeljenju, ‘po zanimanju’, po službi ili ‘oficiju’. Naša molitva Časoslova naroda Božjega postaje sveti posao, naš najvažniji ‘posao’, sveta služba posvećena Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetom. Ta naša molitva, puno puta nije samo molitva za ovu ili onu milost, ovu ili onu potrebu, ovaj ili onaj dar Božji, nego jednostavno, Bogu se klanjamo i Boga slavimo jer On je dostojan ‘primiti slavu i čast i moć’, jer sve je stvorio i njegovom voljom je sve postalo“, rekao je mons. Zgrablić.

Vjernim obdržavanjem Službe časova, svećenici svjedoče „kako najdublja čežnja ljudskog srca, za vjernike i za nevjernike – čežnja za smislom, puninom sreće i dobra, za puninom života, u konačnici, za Bogom, Kraljevstvom nebeskim, nije besmislena, ne završava u praznini. Dapače, pokazuje nam, ne samo da mi za Bogom čeznemo, nego da Bog u našem srcu budi tu čežnju za njim, kako bismo ga mogli sresti, upoznati, ljubiti i biti dionici njegovog života vječnoga“, naglasio je nadbiskup.

Da bi se mogao dogoditi susret s Bogom koji čovjeka traži i za kojim čovjek čezne, treba se i osloboditi od svega što nije Bog. „To nije lako. To je proces borbe koji nas očekuje cijelog života. Ne dolazi se do najdubljeg susreta s Bogom ako srce nije očišćeno od svega onoga što nije Bog. Naša pojedinačna odgovornost i savjesnost u njegovanju istinskog svećeničkog zajedništva i bratstva pokazatelj je i našeg ispravnog načina molitve i svećeničkog služenja. Bez ispravne kršćanske molitve, ne možemo ni očekivati gledati plod našeg pastoralnog rada“, poručio je mons. Zgrablić.

Istaknuvši važnost povezanosti molitve i ljubavi koja se treba očitovati i prema ljudima, nadbiskup je rekao: „Bog daje ljubav, Bog traži ljubav. To je mistični korijen svega kršćanskog života, svake molitve, svake svećeničke službe. U molitvi po kojoj se ne umire samom sebi, koja nas ne čisti od onoga što nije Bog i u kojoj se ne njeguje ljubav prema bližnjemu, korijen je gotovo svih svećeničkih razočaranja i frustracija“, upozorio je nadbiskup. Pritom je podsjetio na misao pape Franje da „Bog ne trpi ´ateizam´ onih koji poriču Božju sliku koja je utisnuta u svako ljudsko srce. To je svakodnevni ateizam: Ja vjerujem u Boga, ali držim se podalje od drugih i dopuštam si da mrzim druge. To je praktični ateizam. Ne prepoznati ljudsku osobu kao Božju sliku je svetogrđe, gnjusnost, najgora uvreda koja se može donijeti u hram i na oltar“.

Nadbiskup je poželio da Misa posvete ulja svećenicima bude „snažan poticaj na svakodnevnu, plodonosnu molitvu koja u sebi uključuje uzdizanje misli i srca Bogu, ali i odricanje od svega što nije Bog, kao i na bezuvjetnu ljubav jednih prema drugima“.

Mons. Zgrablić je čestitao i na svećeničkim jubilejima, zahvalivši Bogu za 50. godišnjicu svećeništva i 35 godina biskupske službe mons. Želimira Puljića te 25. godišnjicu svećeništva don Kreši Ćirku i don Ivanu Babjaku.

Čestitao je i mons. Ivi Martinoviću na imenovanju požeškim biskupom, zahvalivši mu za višegodišnju svećeničku službu u Zadarskoj nadbiskupiji, u župi sv. Ivana Krstitelja na Relji i na velikodušnom pomaganju prigodom božićnih i uskrsnih ispovijedi u samostanu sv. Mihovila u Zadru. Nadbiskup je zahvalio Bogu i za pokojne svećenike koji su prenosili vjeru i dijelili spasonosne sakramente. Potaknuo je na molitvu za pokojne biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, roditelje i vjeroučitelje, za sve koje je Gospodin stavio na put našega života.

I.G.

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Uskrs u Pagu

Objavljeno

-

By

Povodom uskrsnih blagdana Turistička zajednica Grada Paga i Grad Pag pripremili su bogat i zanimljiv program. Središnje događanje održat će se na sam blagdan Uskrsa, nakon mise u 11.30 sati, a posjetitelji i stanovnici grada Paga moći će uživati u tradicionalnom uskrsnom doručku i najbogatijem otočnom gastro stolu. U prekrasnom ambijentu ispred Zborne crkve Uznesenja blažene djevice Marije, uz glazbene taktove Gradske glazbe Pag, posjetitelji će degustirati najbolje paške gastronomske specijalitete i delicije, predvođene paškim sirom, skutom, šparogama i drugim kuhanim jelima uz prigodne uskršnje slastice.

Svi posjetitelji u subotu, u vremenu od 10 do 12 sati moći će razgledati Galeriju paške čipke, Etno kuću KUD-a Družina, izložbu Bartula Kašića na Trgu Petra Krešimira IV, Stalni postav izložbe solarstva u Magazinu soli te Stalni postav izložbe crkvene umjetnosti u Benediktinskom samostanu sv. Margarite u Koludraškoj ulici. Za obilazak „Jutra u poljima soli” potrebna je prethodna najava putem e-maila: solana-pag@solana-pag.hr ili telefona +385 (0)23 611 051.

U ponedjeljak, 1. travnja organiziran je hiking na dvije atraktivne staze Zaton i Mikula na „Drugoj strani mjeseca”. Polazak je u 8 sati sa parkirališta iznad uvale, plaže Veliki bok, a povratak u 11.30 sati. Staze “Mikula” i “Zaton” koje se nalaze na području Ledenika, najljepšem i najzanimljivijem geološko-paleontološkom dijelu otoka Paga, nisu tehnički i fizički zahtjevne. Svaka od ovih staza ima svoju priču, niz zanimljivosti iz paške povijesti i posebne vizure kamena koje je samo priroda mogla oblikovati.

Grad Pag je i ove godine prigodno ukrašen s naslikanim pisanicama sa prekrasnim motivima, a tijekom uskrsnih praznika u Pagu bit će otvoreni restoran Na Tale, Uhlinac i Gušti.

U subotu, 30. ožujka u Porta Salini održat će se Easter party uz grupu Ritam s početkom u 23 sata.

Organizatori: Turistička zajednica Grada Paga i Grad Pag

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu