ZADAR / ŽUPANIJA
OD SV. KRŠEVANA DO DONATA Počinje 4. Zadar Organ Festival. Donosimo program…
Prije nešto više od tjedan dana, završio je edukativni dio ovogodišnjeg Zadar Organ Festivala. Riječ je o višednevnim interdisciplinarnim radionicama za djecu i mlade na kojima je sedamdesetero polaznika kombiniralo glazbu, sliku, fotografiju i film. Uspješna prezentacija radova mladih kreativaca najavila je uzbudljivi koncertni dio novog izdanja tog međunarodnog orguljaškog festivala.
Koncertni dio 4. međunarodnog interdisciplinarnog orguljaškog Zadar Organ Festivala je pred vratima, a svečano otvorenje očekuje nas u četvrtak, 1. rujna u zadarskoj crkvi sv. Krševana. Impozantni program od ukupno šest koncerata započet će s fokusom na ranu glazbu, odnosno gregorijanski koral. Vrhunsku izvedbu srednjovjekovne glazbe zagarantirat će šestero austrijskih glazbenika s bečkog Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti okupljenih u CHORALSCHOLU pod vodstvom ANTANINE KALECHYTS, redovne profesorice Gregorijanskog napjeva i liturgije na prestižnom bečkom sveučilištu s doktoratom iz područja gregorijanskog korala.
Uz njih će nastupiti nagrađivani rusko-austrijski orguljaš ALEKSEY VYLEGZHANIN, miljenik zadarske publike s prethodnih izdanja ZOF-a.
Kao ravnoteža ranoj glazbi s otvorenja 4. ZOF-a poslužit će koncert renomirane grčke orguljašice OURANIJE GASSIOU s trenutačnom adresom u Londonu gdje djeluje kao orguljašica Francuske protestantske crkve i suradnica Kraljevske glazbene akademije. Ta velika grčka umjetnica najavila je svoj cjelovečernji koncert 10. rujna u crkvi sv. Krševana s dobro poznatim orguljskim djelima Bacha, Saint-Saënsa i L. Viernea te nizom suvremenih skladatelja iz Grčke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Oba koncerta u crkvi sv. Krševana realizirana su u suradnji s Koncertnim uredom Zadar.
Osim koncerta, ovaj put u suradnji s Glazbenom školom Blagoje Bersa, Gassiou će održati i majstorski tečaj za orguljaše, sve u sklopu međunarodnog partnerskog projekta Grčke i Hrvatske s naslovom SONIC (Sustainable Organ Networking and Innovative Cooperation). Taj je projekt osim Gassiou kod nas doveo i poznatog grčkog spisatelja, glazbenog kritičara i radiotelevizijskog voditelja NIKOSA KANELLOPOULOSA koji će 9. rujna u popodnevnim satima u prostoru GŠ Blagoje Bersa održati predavanje na temu deset poznatih grčkih skladatelja klasične glazbe. Nakon grčkih umjetnika, četvrto izdanje ZOF-a ponovno širi svoju publiku izvan Zadra (Bibinje i Nin) dvama koncertima slovačkog orguljaša i skladatelja STANISLAVA ŠURINA. Atraktivni program tog trnavskog glazbenika očekuje nas 14. i 15. rujna.
Uz Austriju, Grčku i Slovačku, Zadar Organ Festival ove godine uključio je i Francusku. Iz te orguljaški bogate zemlje stiže jedan od najpoznatijih francuskih orguljaša i skladatelja libanonskih korijena – veliki NAJI HAKIM. Osim bogatog i nagrađivanog skladateljskog opusa, Hakimovu biografiju krasi i orguljaško namještenje u dvjema pariškim crkvama – bazilici Presvetog Srca Isusova (1985.- 1993.) i crkvi Presvetog Trojstva (1993.-2008.), gdje je na toj poziciji naslijedio Oliviera Messiaena. Njegov koncert očekuje nas u nedjelju, 18. rujna u katedrali sv. Stošije, a tom prilikom pridružit će mu se poznati zagrebački Oratorijski zbor crkve sv. Marka CANTORES SANCTI MARCI pod ravnanjem JURICE PETRA PETRAČA, perspektivnog dirigenta nove generacije i istančane vještine koji je s početkom srpnja ove godine ujedno postao i novi glazbeni voditelj-dirigent Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO.
Od crkve sv. Krševana, preko sv. Stošije do sv. Donata – tim je smjerom zakazan program 4. ZOF-a. Treće izdanje ZOF-a otvorio je ples; film smo gledali na čak dva izdanja, a prošle godine prisustvovali smo i predstavi u režiji Filipa Šovagovića. Ove godine Zadar Organ Festival prelazi na fotografiju i to iz objektiva velikog Zadranina ZVONIMIRA BRKANA, jednog od najvažnijih hrvatskih fotografa i središnjih predstavnika „zadarskog fotografskog kruga“. Tako je posljednji koncert 4. ZOF-a zamišljen kao svojevrsni hommage Zvonimiru Brkanu sastavljen od izložbe uz koncertnu praizvedbu djela skladatelja BERISLAVA ŠIPUŠA posvećenog tom zadarskom fotografu, a sve u izvedbi TEE KULAŠ, orguljašice i muzikologinje, organizatorice i umjetničke ravnateljice Zadar Organ Festivala. Događaj će se održati u srijedu, 21. rujna u crkvi sv. Donata, a za postav izložbe zaslužni su unuka Zvonimira Brkana, povjesničarka umjetnosti i arheologinja ZRINKA BRKAN KLARIN te veliki hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator MILJENKO DOMIJAN.
Svi koncerti 4. Zadar Organ Festivala počinju u 20 sati, a više informacija o programu možete pronaći na službenim stranicama ZOF-a: www.zadarorganfestival.com.
AUTORICA: DORA DUNATOV
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





