Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri diljem Hrvatske, od 22. do 25. svibnja organiziraju 14. nacionalnu kampanju „Hrvatska volontira”. Organizacije diljem Hrvatske prijavile su čak 216 aktivnosti kojima će obilježiti ovogodišnju kampanju, koja tematski obilježava vrijednosti Europske unije.

Cilj je ovogodišnje kampanje podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana u doprinosu vrijednostima Europske unije, uz isticanje ključne uloge volontiranja u stvaranju i razvoju različitih europskih vrijednosti.

– Hvala svim organizacijama na prijavi za sudjelovanje u ovogodišnjoj kampanji koja je tematski usmjerena na ključne vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava, ljudska prava i solidarnost. Drago nam je da će i građani kroz više od 200 aktivnosti upoznati djelovanje raznih organizacija koje će pokazati kako volontiranje generira europske vrijednosti. Ponosni smo što već 14. godinu u nizu kroz kampanju „Hrvatska volontira” promoviramo volontiranje kao važnu društvenu kategoriju, poručila je Marta Hauser iz Regionalnog volonterskog centra u Rijeci, pri udruzi SMART, te suradnica u Hrvatskom centru za razvoj volonterstva.

– Pozivamo građane i volontere da posjete našu e-platformu za volontiranje www.volonteka.hr, gdje ih čekaju brojne aktivnosti. Odaberite regiju u kojoj se nalazite te aktivno doprinesite stvaranju europskih vrijednosti kroz sudjelovanje u organizaciji raznih događaja, kreativnim radionicama, sportskim aktivnostima, aktivnostima uređenja okoliša i druženja s korisnicima te mnogim drugim volonterskim akcijama.

Hrvatski centar za razvoj volonterstva od 2011. godine organizira kampanju „Hrvatska volontira”, koja se održava na nacionalnoj razini svake godine. U kampanju se uključuje velik broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki, koje kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promiču volontiranje.

Kampanja ‘Hrvatska volontira’ do sada je okupila 42 325 volonterki i volontera, koji su kroz 2857 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili 202 304 volonterskih sati.

Ovaj program sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Sadržaj ovog članka u isključivoj je odgovornosti Udruge i ne odražava nužno stajalište Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Sufinancirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Kompletiran je popis izvođača za šesti Sea Star Festival, koji će se održati u Umagu od 23. do 26. svibnja, nastupit će više od 80 svjetskih i regionalnih glazbenika, među njima i Baby Lasagna, koji će u svom rodnom gradu održati prvi koncert nakon povratka iz Švedske, objavio je organizator.

Exitov će se Sea Star Festival održati od 23. do 26. svibnja u idiličnoj morskoj kulisi umaške lagune Stella Maris. Festival će svoja vrata otvoriti u četvrtak, 23. svibnja, Welcome Day partyjem, središnji dani bit će petak i subota, 24. i 25. svibnja, a sve će finiširati Closing partyem koji traje do nedjelje u podne. Program Sea Stara odvijat će tradicionalno na desetak festivalskih pozornica i zona.

Među izvođačima su neka od najvrućijih imena svjetske glazbene scene – od francuskih vlasnika megahitova Ofenbach, preko globalne senzacije Johna Newmana (u Hybrid DJ setu), buntovne Victorije iz Måneskina, techno i house DJ-a svjetskog kalibra Hot Since 82, ARTBAT, Deborah De Luce, autentičnih INIKO, pop zvijezde Angeline Mango i regionalnih bendovskih atrakcija Joker Out i Buč Kesidi, pa sve do trap ganga koji predvode Senidah, Devito, Kuku$, Grše i z++ te trenutno apsolutno najtraženijeg izvođača u regiji i šire – Baby Lasagne.

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

“Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji”, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja “Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj”.

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.

“Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta”, pojasnila je.

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice

Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.

“Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke”, rekla je.

V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.