Hrvatska
Sever: “Prijeti nam kaos. Već smo siromašniji, mnogi na hranu troše pola primanja”
Uzroci sadašnje krize i one koje je počela 2008. godine su različiti, uz to su dvije velike europske zemlje u ratu, ipak ono što se događalo posljednjih 12 mjeseci u nekim stvarima neodoljivo podsjeća na 2008. godinu, kad smo imali rekordnu zaposlenost, rasle su plaće, rastao je BDP… Hrvatska je imala inflaciju, ali znatno manju nego sada, proračun se zahvaljujući tome dobro punio, a onda je stigla recesija, Hrvatska se suočila s visokom nezaposlenosti i trebalo joj je šest godina da se pokrene. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je kao sindikalac sudjelovao u svemu što se događalo tada, a i sada, za Novi list je komentirao sličnosti i razlike u situaciji 2008. i sada.
“Sada je situacija nešto drukčija, ovo što se sada događa ima početak još u kraju 2020. godine, nakon prvog zatvaranja gospodarstva u pandemiji. Već početkom 2021. godine počeo je i rast cijena hrane, ali i rast cijena energenata jer se očekivao rast potrošnje zbog oporavka. I tu je razlika između onog što se događalo 2008. godine i onog što se događa danas. Malo tko u Hrvatskoj negira da prijete ozbiljni problemi”, kaže Sever.
Sever je za Novi list komentirao i rast cijena energenata, vode, komunalnih usluga… Gotovo svega.
“Već jesmo osjetno siromašniji. Ni rast plaća ni rast mirovina ne prate inflaciju. Uspoređivanje rasta plaća i inflacije nije dovoljno samo po sebi i ne otkriva pravu sliku, jer nam je inflacija službeno 12,3 posto, ali trošak hrane je rastao 18,3 posto. Procjena udjela troška hrane u mjesečnom trošku kućanstva za ovu godinu bila je nešto veća od 25 posto. No, te procjene uz ovu inflaciju više ne stoje. Uz to inflacija nema jednak utjecaj na sve građane, jer je udio troška hrane u mjesečnim troškovima puno veći i puno je više rastao kod onih siromašnijih. Onima s prosječnom mirovinom od tri tisuće kuna i onima koji primaju plaću u rasponu od medijalne do minimalne, odnosno od 6.510 kuna do 3.750 kuna, trošak hrane je 30, 40 ili čak 50 posto. Njima trošak stanovanja, odnosno režija nije oko 15 posto, nego je blizu 30 posto”, objašnjava.
Sever kaže kako će nova kriza u Hrvatskoj najviše pogoditi one koji su i do sada teško živjeli.
“To su ljudi koji su i u dobrim godinama teško živjeli, i tada su se morali odricati puno toga. Oni su odavno naučili štedjeti i na obući i odjeći i na higijeni. Oni su već bili jako štedljivi i na hrani, jer su morali odvajati više novca za energiju, za režije. Na njih je udar ove inflacije najveći. Za dobar dio umirovljenika i ljudi koji rade za minimalne dohotke nije od nekog velikog značaja što su poskupjeli hoteli i restorani, ili kućanski aparati, ili putovanja. Kad govorimo tko trpi posljedice ove inflacije, to je prestala biti priča o nešto više od 19 posto onih koji su, prema službenim statistikama, u riziku od siromaštva, ili o energetski siromašnima koji dobivaju vaučere, mi govorimo o ljudima čija se primanja kreću u rasponu od malo više od medijalne plaće, pa do minimalne, i ogroman broj umirovljenika”, govori.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






