Svijet
NAJVEĆE ISTRAŽIVANJE DO SADA: Svaki osmi zaražen koronom ima dugotrajne simptome
Jedna od osam osoba oboljelih od koronavirusa razvije najmanje jedan simptom dugotrajnog covida, pokazuje jedno od dosad najopsežnijih istraživanja
S više od pola milijarde slučajeva koronavirusa zabilježenih u cijelom svijetu od početka pandemije, sve je veća zabrinutost zbog dugotrajnih simptoma covida.
Međutim, gotovo ni jedno od postojećih istraživanja nije uspoređivalo osobe koje dugo boluju od covida s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi, pa je moguće da neki od zdravstvenih problema nisu uzrokovani virusom.
U sklopu nove studije objavljene u medicinskom časopisu The Lancet više od 76.400 odraslih osoba u Nizozemskoj ispunilo je online upitnik o 23 uobičajena simptoma dugog covida.
Između ožujka 2020. i kolovoza 2021. svaki je sudionik ispunio upitnik 24 puta.
Tijekom tog razdoblja više od 4200 njih – 5,5 posto – prijavilo je da ima covid.
Od onih s covidom, više od 21 posto imalo je najmanje jedan novi ili ozbiljno pojačan simptom tri do pet mjeseci nakon što su se zarazili.
Međutim, gotovo devet posto kontrolne skupine koja nije imala covid prijavilo je sličan porast.
To sugerira da je 12,7 posto onih koji su imali covid – otprilike svaka osma osoba – patilo od dugotrajnih simptoma, navodi se u studiji.
Istraživanje je također zabilježilo simptome prije i nakon zaraze covidom, što je omogućilo istraživačima da dodatno točno ustanove što je povezano s virusom.
Ustanovljeno je da uobičajeni dugotrajni simptomi covida uključuju bol u prsima, poteškoće s disanjem, bol u mišićima, gubitak okusa i mirisa te opći umor.
‘Velik napredak’
Jedna od autorica studije, Aranka Ballering s nizozemskog sveučilišta u Groningenu, rekla je da je dugotrajni covid “hitan problem s rastućim ljudskim žrtvama”.
“Promatrajući simptome u nezaraženoj kontrolnoj skupini i kod pojedinaca prije i nakon zaraze SARS-CoV-2, možemo objasniti simptome koji su mogli biti rezultat zdravstvenih aspekata pandemije nezaraznih bolesti, kao što je stres uzrokovan ograničenjima i neizvjesnošću”, rekla je.
Autori studije rekli su je istraživanje ograničeno utoliko što ne pokriva kasnije varijante poput delte i omikrona i ne prikuplja informacije o nekim simptomima kao što je moždana magla, koji se od tada smatraju uobičajenim znakom dugotrajnog covida.
Druga autorica studije Judith Rosmalen rekla je da bi “buduća istraživanja trebala uključivati simptome mentalnog zdravlja” kao što su depresija i tjeskoba, kao i aspekte poput moždane magle, nesanice i osjećaja malaksalosti čak i nakon manjeg napora.
Christopher Brightling i Rachael Evans, stručnjaci s britanskog Sveučilišta Leicester koji nisu bili uključeni u studiju, rekli su da je to “velik napredak” s obzirom na prijašnja istraživanja o dugotrajnom covidu jer je bila uključena i nezaražena kontrolna skupina.
“Ohrabrujuće, podaci iz drugih studija” sugeriraju da postoji niža stopa dugotrajnog covida kod ljudi koji su cijepljeni ili su bili zaraženi omikron varijantom, istaknuli su u povezanom komentaru u Lancetu.
Svijet
ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
Svijet
EUROSTAT / Objavljena karta Europe koja pokazuje koji narodi najbrže stare
Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.
Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.
Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.
S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.
Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.
Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.
Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.
Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.
Svijet
American Airlines uvodi Starlink internet u više od 500 aviona
AMERICAN Airlines opremit će više od 500 svojih zrakoplova Starlinkom, internetskom uslugom tvrtke SpaceX Elona Muska.
Ovo je još jedna velika pobjeda za Starlink, koji se već nametnuo kao pružatelj Wi-Fi usluga za nekoliko velikih avioprijevoznika, piše CNBC.
Starlink na Airbusovim zrakoplovima
Iz American Airlinesa su u utorak objavili da će početkom sljedeće godine započeti s ugradnjom Starlinka na oko 500 svojih uskotrupnih Airbusovih zrakoplova, poput modela A321neo.
Glasnogovornik tvrtke izjavio je kako prijevoznik zasad ne planira mijenjati pružatelje usluga na svojoj floti Boeingovih zrakoplova, koja trenutno koristi kombinaciju Viasata i Panasonica. Odluka je donesena nakon što je American još u ožujku razmatrao ponude Starlinka i konkurentske usluge Leo tvrtke Amazon.
Borba za putnike i brži internet
Avioprijevoznici se natječu za putnike koji su spremni potrošiti više, nudeći im bržu i pouzdaniju internetsku vezu kao zamjenu za dosadašnje usluge koje su često bile spore, skupe i nepouzdane.
Osim poboljšanja usluge, zrakoplovne tvrtke razmatraju i nove izvore prihoda, poput personaliziranih oglasa za putnike. American je u siječnju, po uzoru na konkurente poput United Airlinesa i Delte, uveo besplatan Wi-Fi za članove svog programa vjernosti.
I dok su se United, Southwest Airlines i Alaska Airlines, koji se 2024. spojio s Hawaiian Airlinesom, odlučili za Starlink, Delta je u ožujku objavila da će za stotine svojih zrakoplova od 2028. godine koristiti uslugu Leo tvrtke Amazon.
SpaceX pred izlaskom na burzu
U međuvremenu, SpaceX se priprema za izlazak na burzu sljedećeg mjeseca, u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) koja bi mogla srušiti rekorde. Prema podacima objavljenim ranije ovog mjeseca u sklopu prijave za IPO, odjel za povezivost, koji uključuje i Starlink, prošle je godine ostvario prihod od 11.39 milijardi dolara, što čini 61% ukupne prodaje tvrtke.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeIZBORNA SKUPŠTINA / Jurić predsjednik, Begonja dopredsjednik Matice hrvatske u Zadru
-
magazin2 dana prijeMEĐUNARODNI USPJEH / Gradonačelnik Paga primio KISSICE s cijelog otoka
-
magazin4 dana prije7. LIPNJA / Bibinje u suton postaje pozornica: stiže “Đirada”!
-
Sport4 dana prijeNOVI USPJESI / Sedam medalja za AK Biograd na Prvenstvu Dalmacije za limače i limačice





