Hrvatska
Objavljeni dijelovi Beroševe reforme zdravstva, evo što se planira promijeniti
Dugovi, liste čekanja, premalo liječnika, nezdrave navike. Hrvatski zdravstveni karton ima tisuće stranica. I svi ministri planirali su ga reformirati, no zdravstvena reforma nikako da zaživi. Više od godinu dana ministar Beroš je svečano najavljuje, a sada su poznati i neki reformski obrisi koje je objavio Dnevnik.hr. Reformske planove koji su do sada poznati podijelili su u dva dijela – obiteljsku medicinu i bolnice.
Primarna zaštita prvi je korak kad vam treba doktor. Ovdje se planiraju mobilne ljekarne, mobilne ambulante. Plan je otvoriti više ordinacija u domovima zdravlja. Tu je ipak najveći problem koji će to liječnici raditi jer, unatoč planovima specijalizacija i rasta plaća, ne treba zaboraviti da svaki treći liječnik u Hrvatskoj u roku od pet godina može u mirovinu.
Prijedlog je i da bi bolnički liječnici dolazili u domove zdravlja obaviti neke preglede, recimo ginekolog iz bolnice odradio bi poslijepodnevnu smjenu u domu zdravlja koji ima problem s manjkom te struke. No tu je pitanje kada, u sklopu radnog vremena, i kako ako znamo da liječnici rade prekovremeno. Tu su sistematski pregledi za starije od 18, doduše još uvijek se ne znaju detalji.
Prevencija je ključ i kod nacionalnih programa, pa će zaživjeti i dva nova, melanom i otkrivanje kolesterola kod djece. Za sve one koji nemaju dopunsko, a završe na bolničkom liječenju, umjesto dosadašnjih 2000 kuna spominje se da bi maksimalni iznos za zdravstvene usluge bio dvostruko veći.
Bolnički sustav
Što se bolničkog sustava tiče, županijske bolnice mijenjaju vlasnika, iz lokalnih idu u državne ruke. Mogle bi se tu mijenjati i neke stare navike, da se ne ide na svaki pregled u bolnicu koja vam je najbliže, nego u onu koja je kvalitetnija po usluzi koju vam pruža. Laički rečeno, to znači da ne moraju svi biti za sve.
Na primjer, karcinom štitnjače više se ne bi operirao u manjoj bolnici, gdje doktori to možda obavljaju pet puta na godinu, nego u centrima izvrsnosti. Pročešljat će se opet lista skupih lijekova da se vidi koji zaista trebaju biti na popisu i koji pomažu pacijentima. Neki liječnici više ne bi smjeli raditi u dvije bolnice, javnoj i privatnoj, jer i tu bi se uvela neka ograničenja.
Bolničko liječenje trebalo bi se smanjiti za deset posto, dok bi se u dnevnim bolnicama povećalo za dvadeset posto, pa bi sve to dovelo do toga da se prosječni broj dana liječenja smanji sa sadašnjih devet na sedam. Sve ovo su tek obrisi reforme, navodi Dnevnik.hr, koji bi se trebali uvoditi u tri faze, do 2030.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






