Hrvatska
“Svaki hrvatski grad treba pokušati iskoristiti svaki euro iz europskih fondova”
Predsjednik Republike Zoran Milanović u utorak je, na Svečanoj sjednici riječkog Gradskoga vijeća u povodu Dana sv. Vida i Dana grada, poručio da Rijeka ali i svi hrvatski gradovi trebaju iskoristiti svaki mogući euro iz europskih fondova.
Rijeka je, kazao je, dobra, ide naprijed, imala je uspone i padove, otvoren je hrvatski grad.
Spomenuo je i prošlost, odnose s Mađarima, “Riječku krpicu”, dodavši da ne vidi “ništa zlo u u tome kada Mađari organiziraju izložbu o Mađarima na moru”, da je to danas drukčije, da je Rijeka hrvatski grad.
Nastavio je da se u austro-ugarsko vrijeme u Hrvatsku i BiH ulagalo isključivo koliko je odgovaralo Beču i Pešti, da smo imali status kolonije.
“U vrijeme bivše države, one Jugoslavije, vlast je ipak bila naša, i naša po republikama, bila je domaća, a to je imalo prednosti i nedostatke. Prednost je to što si svoj gazda, a nedostatak što si malo izoliran i ustvari se provincijaliziraš”, kazao je.
Naglasio je i da smo sada u EU te da smo u devet godina povukli 47 milijardi kuna više nego smo uplatili tj. pet milijardi kuna na godinu.
“Kada se makne novac koji ide u poljoprivredu, ustvari u socijalni fond, od kojeg nema nekog dinamičnog razvoja, ostaje par milijardi kuna na godinu koje Hrvatska dobiva više u odnosu na ono što plaća, a to je trećina zagrebačkog proračuna”, naveo je.
Milanović je ocijenio da je to “ustvari strašno malo” s obzirom na to koliko dajemo, jer smo se odrekli dijela suvereniteta, kojeg smo, kaže, prenijeli da bismo nešto više dobili. “Moramo jako paziti da u toj kalkulaciji nešto ne zeznemo i da se opet ne izgubimo i da ne radimo za tuđe interese”, dodao je.
Rekao je i da svaki hrvatski grad treba pokušati iskoristiti svaki euro iz europskih fondova, tek nakon toga možemo reći koliko smo zaista bili uspješni.
Želim vam da budete dobra i poštena vlast koja jako vodi računa o javnim nabavama. Svaka sumnjiva javna nabava podriva i uništava ionako jadno raspoloženje i povjerenje građana u poštenje i kompetentnost vlasti. Želim vam da budete nemilosrdni, gusari u izvlačenju europskog novca, da završite velike projekte u Rijeci, poručio je.
Naglasio je doprinos ministra Butkovića i resornog ministarstva “koji solidno radi svoj posao i iza kojega stoje neki od najvećih projekata, bez kojih bi cijela slika izgledala lošije”.
Butković: Rijeka najjača luka sjevernog Jadrana, gospodarsko i prometno središte
Ministar mora, prometa i infrastrukture i izaslanik predsjednika Vlade Oleg Butković rekao je da je Rijeka napreduje te je na pravom putu da postane najjača luka sjevernog Jadrana, gospodarsko i prometno središte.
Danas se u Rijeci provode mnogi projekti na lučkom području jer smo prije šest godina zajedno sjeli i zaključili da bez obzira na političke opcije moramo zajedno raditi, a rezultat toga su ostvareni projekti, kao što je novi terminal na Zagrebačkoj obali te državna cesta 403 u izgradnji. S tim i s prethodnim projektima završit ćemo cijeli riječki prometni prsten i rijetko koji grad će imati prometnu infrastrukturu kao Rijeka, rekao je.
Gradonačelnik Marko Filipović najavio je da će se u narednom razdoblju ritam grada dodatno ubrzati, navodeći gradnju novih vrtića, novog autobusnog kolodvora, nastavak smanjivanja gradskog prireza te završetak drugih projekata, od nove bolnice za ženu i dijete, nove marine do obnova broda Galeb, pročišćivača na Delti…
Na sjednici su dodjeljena javna priznanja Grada Rijeke, a Nagradu Grada Rijeke za životno djelo dobio je akademik Elso Kuljanić, za izniman doprinos znanosti, visokom obrazovanju, proizvodnom strojarstvu i razvoju Sveučilišta u Rijeci.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






