Hrvatska
Litra ulja će sljedeće godine biti između 35 i 40 kuna?

Zastupnik Zvonimir Troskot (Most) ponovio je u utorak opasnosti koje Most vidi od ulaska Hrvatske u euro zonu 1. siječnja 2023. te procijenio kako bi litra ulja iduće godine u ovo vrijeme mogla stajati između 35 i 40 kuna, a kilogram polubijelog kruha oko 18 kuna.
“Vidljivo je da cijene i dalje nekontrolirano rastu, tu je i galopirajuća inflacija koja će ovim tempom sigurno rasti negdje do ovog perioda slijedeće godine“, procijenio je Troskot u saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu da se izmjeni Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
Ustvrdio je kako to znači da će litra ulja, koja sada stoji od 17 do 24 kune, u ovo vrijeme slijedeće godine biti između 35 i 40 kuna, a kilogram polubijelog kruha, koji je sada 11 do 12 kuna oko 18 kuna.
Tvrdi i kako neki resori nisu spremni za ulazak u euro-zonu te kako ne prestaju afere oko HNB-a i Hanfe, čiji su zaposlenici nezakonito trgovali dionicama i vrijednosnicama. Afere u te dvije institucije apostrofirali su i drugi oporbeni zastupnici.
Ključna riječ na financijskom tržištu je povjerenje, kako će onda izmjena zakona potaknuti naše tržište kad ga „tresu“ afere u HNB-u i Hanfi, pitala je Vesna Vučemilović (HS)? Ključan problem ovoga zakona je kontrola, tko kontrolira Hanfu i HNB, zanimalo je i Zvanu Brumnića (Socijaldemokrati)?
Josipa Begonju, zastupnika HDZ-a, koja hvali predloženi zakon, zanima kako hrvatske građane, koji mahom štede u nekretninama, motivirati da svoj kapital ulažu u investicijske fondove?
Inflacija je dovoljan motivator da se novac ulaže, jer gubi puno više vrijednosti, nego kad je inflacija manja, odgovara državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj i napominje da ulaganje u fondove uvijek nosi određeni rizik.
Naveo je kako u Hrvatskoj trenutno djeluju 93 investicijska fonda koji su koncem travnja raspolagali s imovinom nešto preko 17 milijardi kuna.
Objasnio je kako se predloženim zakonom hrvatski pravni okvir za otvorene investicijske fondove želi uskladiti sa pravnom stečevinom EU, i to u dijelu direktive iz prosinca prošle godine, čiji je rok za prenošenje 30. lipnja ove godine.
Koliko imamo malih ulagatelja, koliko oni drže od ovih 17,5 milijardi kuna, pitao je Boris Lalovac (SDP) koji kaže kako se posljednjih mjeseci vidi da padaju indeksi i vrijednost investicijskih fondova od 10 do 15 posto.
Nemam podatak koliko je u fondu pojedinačnih ulagatelja, odgovorio mi je Čuraj.
Radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja ulaganja, predloženi zakon propisuje obvezu dostave jednog dokumenta koji će obuhvaćati sve ključne informacije za ulagatelje.
Hrvatska
OSIGURAJTE DOMOVE / Policija objavila niz savjeta vezanih uz grijanje u stanovima i kućama

Policija je izdala posebno upozorenje za sigurniji dom u sezoni grijanja. Naime, dolaskom hladnijih dana i nižih temperatura, odnosno u sezoni grijanja stambenih, poslovnih i gospodarskih prostora dolazi do opasnosti od požara, eksplozija i trovanja ugljičnim monoksidom, a time i do ugrožavanja ljudskih života i većih materijalnih šteta, upozoravaju iz policije.
Korištenje neispravnih ili neodrživih plinskih trošila i dimnjaka može imati smrtnu posljedicu za ukućane koji često nisu ni svjesni da se nalaze u životnoj opasnosti.
Kako bi smanjili mogućnost takvih tragičnih događaja i kako bi ova sezona grijanja prošla bez poteškoća, građanima daju jednostavne, ali ključne savjete i preporuke.
Ključni savjeti i preporuke
Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža te sve one gdje koristite razna plinska trošila ili peći za grijanje.
Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, kako bi vam se u slučaju trovanja mogla brzo pružiti pomoć.

Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.
Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih trošila prepustite isključivo ovlaštenim stručnjacima.
Zamijenite stara atmosferska plinska trošila za nova, kondenzacijska, koja su sigurnija za upotrebu.
Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin.
Nabavite detektor ugljičnog monoksida te angažirajte stručnu osobu koja će ga postaviti na za to primjereno mjesto.

Obavezno pozovite dimnjačara:
Ako dimnjak dobro “ne vuče”;
Ako se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.
Kada se u prostoriji glatke površine orošavaju – vlaže (moguće je da se radi o povratu dimnih plinova);
Ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi, takav problem može biti povezan s dimnjakom.
Objašnjenja stručnjaka
U nastavku se možete detaljnije informirati o svemu kroz kratke videe i objašnjenja stručnjaka.
Vještak Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Ferdo Barbarić govori o najčešćim oblicima i uzrocima trovanja ugljičnim monoksidom u Republici Hrvatskoj.
Policijski službenik kriminalističke policije Ilija Brkić s kaznenopravnog i kriminalističkog aspekta govori o kaznenoj odgovornosti počinitelja i važnosti pravovremene zaštite žrtve.
Vatrogasac Petar Prpić daje upute kako postupati u slučaju da dođe do požara dimnjaka.
Izlaganje dimnjačara Željka Dorotića i voditelja Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore Dejana Lončarića donosi niz korisnih savjeta vezanih uz važnost kontrole dimnjaka i dimovoda, odnosno važnost njihove sanacije i servisa ovlaštenih servisera.
Rukovoditelj Stručne tehničke podrške Gradske plinare Zagreb Dubravko Duvančić daje poseban osvrt na simptome trovanja ugljičnim monoksidom i na koji način izlaganje ovom plinu može dovesti do smrtne posljedice.
Ovlašteni serviser plinskih trošila Nenad Kuzman daje jasne upute na koji način prepoznati probleme u radu trošila, savjete i preporuke za korištenje trošila te sugerira nabavku detektora ugljičnog monoksida koji nas na vrijeme može upozoriti na opasnost, kao i da ga ugradi stručna osoba.
Hrvatska
Porezna uprava otkriva: Koliko smo stvarno potrošili na Crni petak?!

Prema podacima Porezne uprave, u petak su Hrvati potrošili 76.702.725,62 eura. Izdano je, odnosno fiskalizirano, 4.000.887 računa. No, koliko su Hrvati sveukupno potrošili u tjednu Crnog petka i onom koji je prethodio tjednu punom sniženja, pogledajte u podacima koje nam je ustupila Porezna uprava.
U tjednu od 20. do 27. studenog 2023. godine izdano je 22.930.414 računa dok su građani potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura. Samo na Crni petak, kao što smo već spomenuli, građani su potrošili 76.702.725,62 eura.
U istom radzdoblju prošle godine građani ipak nisu bili toliko otvorenog novčanika pa je od 21.11. do 27.11. 2022. godine izdano 22.884.622 računa. U tom su periodu građani potrošili 333.031.495,84 eura, što je preko 60 milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Na sam Crni petak prošle godine potrošeno je 65.436.468,14 eura.
Građani su ove godine na Crni petak potrošili 11.266.257,48 eura više.
U tjednu koji je prethodio Crnom petku, u razdoblju od 13.11. do 19.11. građani su prošle godine potrošili 320.068.328,01 eura te je izdano 20.775.692 računa dok je ove godine u tjednu prije Crnog petka izdano 22.930.414 računa, a građani su u trgovini na malo u tjednu prije Crnog petka potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura pa i toj računici vidimo trend porasta kupovine Hrvata u vrijeme Crnog petka.
Hrvatska
Ekonomist HUP-a: Za pet godina u Hrvatskoj svaki četvrti zaposleni mogao bi biti stranac

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, u Dnevniku HRT-a rekao je da hrvatski problem nije broj nezaposlenih jer kada bismo ih zaposlili preko noći, opet bi nam stopa zaposlenih bila među nižim u EU-u.
“Ako Hrvatska želi rasti, ona mora imati veću participaciju na tržištu rada i stopa zaposlenosti mora biti viša. Moramo zapošljavati ljude u djelatnostima s višom dodanom vrijednosti, kao što je to IT industrija i sve ono što imamo kao konkurentsku prednost”, naglasio je.
Dodaje kako u Hrvatskoj imamo fleksibilizaciju zapošljavanja te kako se to treba podržati, piše HRT.
Što se tiče strane radne snage mi se s jedne strane suočavamo s nepovoljnim demografskim trendovima, a s druge se strane suočavamo s iseljavanjem.
“U narednih pet godina broj stranaca bi mogao doći do pola milijuna, a kroz neki duži period broj stranaca bi mogao imati tendenciju rasta”, rekao je Stojić.
Dodao je kako bi za pet i više godina svaki četvrti zaposleni mogao biti stranac.
-
Hrvatska2 dana prije
Poznati lijek protiv bolova povlači se iz svih ljekarni u Hrvatskoj
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE / Subotnja špica
-
Svijet5 dana prije
Europi prijeti arktička oluja: Evo što čeka Hrvatsku
-
magazin19 sati prije
OD GERMKNEDLE DO SVINJETINE / Burgeri, tripice, churos… Ovo je samo dio gastro ponude Adventa u Zadru 2023…