Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKA FOTOGALERIJA Monaško posvećenje s. Marije Pavline Žufika za benediktinski samostan sv. Marije u Zadru

Objavljeno

-

Monaško posvećenje s. Marije Pavline Žufika, benediktinke samostana sv. Marije u Zadru, održano je u nedjelju, 29. svibnja u crkvi sv. Marije u Zadru.

Svečano misno slavlje za vrijeme kojeg je s. Pavlina položila svoje vječne zavjete Trojedinom Bogu i obred monaškog posvećenja predvodio je opat Jeronim Marin, OSB, iz samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha – Adalberta.

Slavlje je počelo ulaznom procesijom koncelebranata i koludrica koje su u procesiji došle iz svoga klaustra i prošle trgom ispred crkve, za koje vrijeme je s. Pavlina nosila upaljenu svijeću.

Uz Pavlininu obitelj, u svečanosti je sudjelovala i zajednica župljana iz Molva, odakle je s. Pavlina rodom, a predvodio ih je o. Zdravko Tuba, upravitelj Gospinog molvarskog svetišta.

„Kao što je sve počelo u jednoj zajednici, u jednoj ljubavi, njenih roditelja i njene župe, tako se taj put nastavlja u jednoj zajednici, u zajednici sestara benediktinki sv. Marije. Tu će s. Pavlina nastaviti živjeti, umnožavati milost koju je Bog stavio u njeno srce. Gdje god Bog djeluje, gdje god Bog čini, on to čini tako da nas uvodi u jedno zajedništvo. Nikad nas ne izdvaja same, nikad nas ne ostavlja samima. Vjera koja će rasti životom u benediktinskoj zajednici treba biti nošena i bit će nošena od sestara s kojima s. Pavlina živi“ rekao je o. Jeronim u propovijedi.

Propovjednik je razmatrao zvanje s. Pavline u svjetlu navještenog ulomka 17. poglavlja iz Ivanovog evanđelja koje donosi predivnu Isusovu velikosvećeničku molitvu.

„Molitvu onoga koga i Stjepan vidi dok promatra otvoreno nebo, kako stoji s desna Ocu, da za nas zagovara. Snažne su Isusove riječi. Isus moli za nas, za svoje učenike, za one koji su s njima, ali i za učenike svojih učenika. Za nas. U toj molitvi koju Isus stavlja pred Oca u trenucima svoje smrti, Isus vidi i ovaj dan. Vidi nas. Vidi s. Pavlinu i njen prinos. I njenu želju da zajedno s njim prinese svoj život Ocu“ rekao je o. Jeronim, upitavši:

„Kada bi nam Gospodin danas došao ususret i kad bi pred nas stavio izbor: ‘Želite li da vam pričam o Ocu, želite li da vam dam odgovore na pitanja koja tražite cijeli život, ili želite da molim za vas?’. Što biste izabrali? Tajne neba, ili Isusovu molitvu za vas? Vjerujem da biste izabrali bolji dio, a to je, Isusova molitva za nas. To je ono što nam je Isus ostavio pred samu svoju žrtvu na križu, kao najljepši dar koji ima dati Crkvi. Jer ta molitva ima snagu, crpi je i živi od njegove žrtve na križu. To je najbolji dio koji je izabrala i s. Pavlina. I ona želi da to otajstvo Kristove molitve živi ne samo u srcu Crkve, nego i u njenom srcu. Da u njenom životu čini nešto novo i po njoj u životu benediktinske zajednice i u životu Crkve“ rekao je o. Jeronim u zahvalnosti za otajstvenu Isusovu molitvu koja je dar njegovog života Ocu za sve nas.

„Put kojim je s. Pavlina krenula ima svoj početak, svoju dinamiku i doveo ju je do današnjeg dana. To predivno sažima zborna molitva na misi: „Bože, u našoj sestri Mariji Pavlini, krsna milost je tako djelotvorna, da je odlučila izbliza slijediti tvoga Sina“.

Sve je, dakle, počelo krsnom milošću. Sve je počelo vjerom njenih roditelja i željom da primi dar vjere. Sve je počelo vjerom njene Crkve, njene župne zajednice koja je molitvom ulila tu krsnu milost u njeno srce i hranila je, odgajala je godinama koje su bile pred njom. Također i kroz susrete s prijateljima, profesorima, odgojiteljima. U konačnici, susreti s benediktinskom zajednicom sv. Marije bili su dio njenog puta, pomoć, milost koja joj je dala rasti i sve bolje čuti i razumjeti poziv koji Isus upućuje njenom srcu“ rekao je o. Jeronim.

Zajednica sv. Marije treba dati, posvjedočiti s. Pavlini i svijetu samo jedno – da budu jedno.

„Isus za nas ne moli da budemo brojni, da budemo mladi, da budemo poletni, snažni, u mnogo čemu sposobni, vični. Isus moli da budemo jedno. I dva puta podcrtava zašto trebamo biti jedno i čega je to ‘biti jedno’ svjedočanstvo.

To je svjedočanstvo da je Isus poslan od Oca, da iza njega stoji Otac. Da je ono što Isus čini Očevo djelo, a ne njegovo djelo. Tisuću godina neprekinutog postojanja benediktinske zajednice sv. Marije itekako svjedoči da je to Božje djelo i da je to Božja zajednica, Božja stvarnost koju on prati iz dana u dan“ istaknuo je o. Jeronim.   

„Da bi s. Pavlina mogla ostati u zajedništvu i biti jedno sa svojim sestrama, potrebna joj je slava. Isus moli da Otac slavu koju je dao njemu, podijeli i s njegovim učenicima. Isusova slava nije slava moći, nego nemoći. U Ivanovom evanđelju je jasno da je Isusova proslava trenutak njegovog uzvišenja. I to je najsnažniji trenutak njegovog i našeg života – trenutak kad je Isus uzdignut na križ. To je tvoja slava. To je naša slava. I možemo biti mirni da nam je nitko nikad neće oteti – jer za tu slavu nikad se nitko ne otima“ naglasio je o. Jeronim, poručivši vjernicima: „Tvoje mjesto na križu kojem te Isus želi pridružiti, neće ti nitko drugi preoteti. Ono je tvoje, ono je tvoja baština. Žrtva koju ćeš živjeti sjedinjena s Kristom u zajedništvu sa sestrama, vodi te prema ljubavi. To je zadnja riječ navještenog Evanđelja na monaškom posvećenju. I inače, ljubav je zadnja riječ u našem životu i Božjeg suda. Po ljubavi ćemo biti suđeni u večer svoga života, rekla je sv. Mala Terezija“.

„S. Pavlina želi otajstvo Kristove molitve koje se živi vjerom, u jedinstvu Crkve, obasjana slavom Kristova križa, primiti u svoje srce i živjeti je u samostanu. Podsjetimo se da je Isus molio i za nju danas, da ona to može živjeti. Kao da Isus sluti sumnje i pitanja koja svatko od nas nosi u svom srcu: Možemo li mi, Isuse, živjeti to što ti nama želiš, što ti nama moliš?

Bez te blizine koju su imali tvoji učenici, možemo li mi to, Gospodine? Vjerujem da upravo zato Krist moli u toj molitvi za nas, za sve koji će vjerovati na riječ učenika, pa čak i na našu riječ – da razbije naše sumnje, da nas razuvjeri. Ne manjka nam njegove blizine, kao ni onda njegovim učenicima“ ohrabrio je o. Jeronim, rekavši zaključno posvećenici:

„Draga s. Marijo Pavlina, Gospodin će ti biti blizu u vjeri Crkve. Crkva će te uvijek iznova preporađati na novi život. Bit će ti blizu u jedinstvu, u zajedništvu tvojih sestara koje će te nositi i poticati kad ti budeš slaba, umorna, možda obeshrabrena. Osjetit ćeš Isusovu blizinu i dok budeš toliko puta stajala u crkvi sv. Marije, pred njegovim križem, obasjana slavom Raspetoga. Osjetit ćeš Božju blizinu i ljubav koja je po molitvi Crkve izlivena u tvoje srce, po duhu koji nam je dan. Po tom duhu, u tebi će neprestano živjeti molitva Duha Svetoga, vrlo jednostavna, ali vrlo snažna – a to je jedna riječ: Abba, Oče!

To moli Isusov duh u nama. To je životno geslo s. Marije Pavline“ rekao je o. Jeronim, potaknuvši na molitvu da u molitvama i radu zajednice sv. Marije i dalje snažno živi Kristova prisutnost, Kristovo otajstvo smrti i uskrsnuća.

Benediktinke Sv. Marije u Zaru najstarija su redovnička zajednica u Hrvatskoj i druga najstarija ženska benediktinska redovnička zajednica u svijetu.

U zadarskom benediktinskom samostanu trenutno je 16 koludrica. Ovo je bilo prvo monaško posvećenje u tom samostanu nakon 8 godina. S. Pavlini glavna misao za vrijeme posvećenja bila je molitva za Crkvu, za sve nas, za cijelu Hrvatsku, i za svijet, osobito za Ukrajinu i Rusiju, za mir.

S. Pavlina za vrijeme obreda posvećenja pročitala je Povelju okrenuta prema opatici č. m. Anastaziji Čizmin čiji tekst glasi:

„Pax! U ime Gospodina našega Isusa Krista.

Ja, Marija Pavlina Katarina Žufika, iz Repaša, biskupija Varaždinska, pred svetima čije se moći čuvaju u ovom samostanu Svete Marije u Zadru, u nazočnosti svojih sestara i cijeloga ovog skupa, u Vaše ruke, časna majko opatice Anastazija Čizmin, svečano zavjetujem Bogu za cijeli život stalnost življenja, obraćenje i poslušnost prema Pravilu svetog Oca Benedikta i prema objašnjenjima ovog samostana. U potvrdu toga i ove moje dragovoljne odluke, ovu Povelju svojom rukom potpisujem, dana 29. svibnja, Godine Gospodnje 2022.“.    

Posvećenica je zatim Povelju položila na oltar, potpisala je, nakon nje Povelju je potpisala i opatica Čizmin te je Povelja o zavjetovanju ostala cijelo vrijeme mise na oltaru.

Nakon čitanja Povelje, posvećenica je tri puta, po običaju zajednice, raširivši ruke, pjevala: „Primi me, Gospodine, po riječi svojoj i živjet ću. I nemoj me smesti u očekivanju mojem“.

O. Damjan Kružičević, OSB, s Ćokovca, predmolio je pjevanje Litanija svetima, za vrijeme kojih je s. Pavlina bila prostrta na podu ispred oltara.

Nakon što je opat Jeronim izmolio molitvu posvećenja, kao znakove vječnog zavjetovanja, opat Jeronim predao je s. Pavlini prsten (znak zaručništva), crnu koprenu (znak posvećenja), kukulu ili kornu haljinu (u kojoj će slaviti Boga, moliti za Crkvu i cijeli svijet), Časoslov (znak vjernosti liturgijskoj molitvi) i vijenac (ukras, da vjernim služenjem Gospodinu na nebu primi neuveli vijenac).

Nakon predaje znakova zavjetovanja, benediktinke su pjevale ‘Dođi, zaručnice Kristova’. Opatica Čizmin potvrdila je primanje s. Pavline u zajednicu Svete Marije te je uslijedio cjelov koludrica novoposvećenoj sestri, za koje vrijeme je pjevano ‘Gdje je ljubav, prijateljstvo’.

S. Marija Pavlina rođena je 8. svibnja 1989., od roditelja Drage i Slavice kao drugo od četvero djece. Rodom je iz Repaša u Podravini, mjesta koje pripada župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Molvama u Varaždinskoj biskupiji.

Od 4. srpnja 2021., to Marijino svetište dio je Puta sv. Jakova – Camino Podravina.

S. Pavlina krštena je u župi Uznesenja BDM 15. srpnja 1989., gdje je primila prvu pričest 16. svibnja 1999., a Sv. Potvrdu 1. lipnja 2003. godine.

U novicijat zajednice benediktinki sv. Marije ušla je 31. svibnja 2017., a 9. lipnja 2018. položila je privremene trogodišnje zavjete.

Nakon isteka trogodišnjih zavjeta, s. Pavlina zamolila je za produljenje privremenih zavjeta na još jednu godinu.

S. Pavlina došla je u Zadar na studij tadašnje Visoko teološko – katehetske škole u Zadru (sadašnji Teološko – katehetski odjel Sveučilišta u Zadru), a bila je smještena u stanu od benediktinki. U druženju s koludricama raslo je njeno zvanje.

O svom kontaktu sa sestrama u samostanu Svete Marije s. Pavlina kaže: „Moj prvi susret sa sestrama sv. Marije bio je godine 2009. (vrijeme CIB-a, Konferencije Međunarodne zajednice benediktinki). Stanovala sam u kućici za novake od 9. do 12. mjeseca 2009., a od 2010. do 2014. godine u sobi za goste.

Fakultet sam upisala 1. 9. 2009., a završila diplomskom radnjom 15. listopada 2014. godine. Nakon mjesec dana odlučila sam se za monaški poziv. Na blagdan sv. Stošije, 15. siječnja 2015., ušla sam u samostan. Ulazak u kandidaturu bio je 17. 4. 2016. godine“.

Poruka opatice Anastazije Čizmin uz monaško posvećenje s. Pavline glasi: „Poziv na redovnički život je dar Boga čovjeku i on se ostvaruje u konkretnoj redovničkoj zajednici. Marija Pavlina daje svoj odgovor, svoje Da, zavjetuje se da će svoj redovnički život ostvariti u samostanu Svete Marije u zajedništvu sa svojim sestrama. Na ovom drevnom mjestu, gdje benediktinska zajednica živi već tisuću godina, opet odzvanjaju riječi svečanih zavjeta i ponovno se čuje: „Zvao si me: Gospodine, evo me“.

Kao nebrojeno puta tijekom slavne povijesti našeg samostana, odzvanjat će glas u našoj crkvi, a njeni zidovi će ga upijati i prenositi kroz stoljeća. Zajedno s Marijom Pavlinom, riječi svojih svečanih zavjeta danih u drugim vremenima i prilikama izgovarat će šapatom i duše naših predšasnica.

Naša prošlost i tradicija zalog su i naše budućnosti. Slavna utemeljiteljica našeg samostana Čika te sve ostale znane i neznane koludrice ovog dičnog samostana, utkale su u naše živote svoje molitve, svoj rad, svoju vjernost Pravilu sv. oca Benedikta. One su nadahnuće za buduća pokoljenja, primjer vjernosti i ustrajnosti, hrabrosti i odlučnosti u nasljedovanju Krista u nošenju križa, posrtanju, padanju i uzdizanju.

U iskušenjima s kojima se sve više redovničkih zajednica susreće, molimo strpljivo i pouzdano da u vjeri nastavimo hrabro hoditi naprijed. I Bog, koji je najveće dobro, koji nas ljubi i skrbi se za nas, potaknut će nova zvanja u mladim srcima koja čeznu da se u potpunosti odreknu sebe i posvete svoje živote na slavu Boga Oca. U toj nadi molimo i pozdravljamo vas u radosti Duha Svetoga“.

O. Zdravko Tuba, gvardijan i župnik župe Uznesenja BDM u Molvama je rekao: „Došli smo iz srca Podravine, iz Marijinog svetišta. Zahvalni smo Bogu na milosti kojom je pogledao na taj kraj iz kojega potječu uistinu mnogobrojna zvanja, muška i ženska, vjerujem po zagovoru Nebeske Majke.

Zvanje benediktinke iz Molva je veliki dar, velika milost, za obitelj Žufika koji su članovi naše župne zajednice a i za cijelu župu. Benediktinsko pravilo Moli i radi je poticaj da smo uvijek sjedinjeni, u zajedništvu s našom s. Pavlinom. Ta duhovna povezanost u molitvi, u sjedinjenju, u darivanju života Crkvi u Hrvata veliko je bogatstvo i svjedočanstvo da je Krist snagom svoga Duha i danas prisutan, da je Krist i danas živ, i danas vodi svoju zajednicu i posvećuje.

Župljani iz Repaša/Molva rado su se odazvali doći na ovaj susret, na svečanost predanja s. Pavline. Župljani su dirnuti tim svjedočanstvom. Vjerujem da je to najljepše što jedna obitelj može činiti i darovati jednoj zajednici, župi, hrvatskom narodu i sveopćoj Crkvi“ rekao je o. Tuba.

Na kraju mise, s. Pavlina je primila i prikladne darove, među kojima i sliku svoga oca Drage koji je slikar. Slika prikazuje prizor lica Isusa i s. Pavline u nebu i motive njenog rodnog kraja u Podravini gdje je odmalena rasla u vjeri.

Majka Slavica odmalena je zavjetovala svoju kćer Katarinu „da krene svetim putem“ i taj se zavjet Pavlinine majke polaganjem njenih vječnih zavjeta ostvario.      

Ines Grbić

O
Foto: I. Grbić
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu